
UNESCO je proglasio 21. veljače Danom materinskih jezika 1999. na 30. zasjedanju Glavne skupštine UN-a.
Važnost toga dana potvrđena je godine 2001. kad je na 31. glavnoj skupštini aklamacijom prihvaćena Deklaracija o kulturnoj različitosti.
U povodu toga dana, UNESCO je pozvao na očuvanje jezične baštine kao dijela kulturne i ukupne biološke raznolikosti današnjega svijeta. Po najnovijim podatcima u svijetu se danas govori šest tisuća jezika, no zabrinjava podatak da je najveći dio njih pred izumiranjem. Polovicu svih jezika govori samo deset tisuća ili manje govornika, a čak četvrtinu samo tisuću osoba.
"Jezična raznolikost neodvojiva je od biološke raznolikosti, pa je gubitak samo jednoga jezika gubitak za ukupan životni potencijal na Zemlji", poručio je glavni ravnatelj UNESCO-a Koichiro Matasuura. "Jezici suoblikuju ljudski život od rođenja do smrti i stoga moramo učiniti sve za očuvanje jezika kao dijela izvanredno dragocjene kulturne raznolikosti", dodao je Matasuura.
Ove će se godine, četvrti put zaredom, Dan materinskih jezika proslaviti brojnim prigodnim svečanostima i akcijama diljem svijeta. Svjetska televizijska mreža Discovery prikazat će kratke priče o rijetkim ljudima koji govore neke od ugroženih jezika te film o "babelu", svjetskom prajeziku kojim su u jednom trenutku povijesti govorili svi ljudi na Zemlji.
Svim akcijama zajedničko je upozorenje da će ugroženi jezici bez sumnje nestati prepuste li se nemaru i prevlasti svjetskih jezika, poput engleskoga, francuskog, njemačkog i drugih. UNESCO je ipak optimističan jer, tvrde u svjetskoj organizaciji, sve više ljudi u svijetu promiče materinske jezike, te "zvijezde u galaksiji svjetskih jezika".
(Hina, preuzeto s Vijesnik-online)
Važnost toga dana potvrđena je godine 2001. kad je na 31. glavnoj skupštini aklamacijom prihvaćena Deklaracija o kulturnoj različitosti.
U povodu toga dana, UNESCO je pozvao na očuvanje jezične baštine kao dijela kulturne i ukupne biološke raznolikosti današnjega svijeta. Po najnovijim podatcima u svijetu se danas govori šest tisuća jezika, no zabrinjava podatak da je najveći dio njih pred izumiranjem. Polovicu svih jezika govori samo deset tisuća ili manje govornika, a čak četvrtinu samo tisuću osoba.
"Jezična raznolikost neodvojiva je od biološke raznolikosti, pa je gubitak samo jednoga jezika gubitak za ukupan životni potencijal na Zemlji", poručio je glavni ravnatelj UNESCO-a Koichiro Matasuura. "Jezici suoblikuju ljudski život od rođenja do smrti i stoga moramo učiniti sve za očuvanje jezika kao dijela izvanredno dragocjene kulturne raznolikosti", dodao je Matasuura.
Ove će se godine, četvrti put zaredom, Dan materinskih jezika proslaviti brojnim prigodnim svečanostima i akcijama diljem svijeta. Svjetska televizijska mreža Discovery prikazat će kratke priče o rijetkim ljudima koji govore neke od ugroženih jezika te film o "babelu", svjetskom prajeziku kojim su u jednom trenutku povijesti govorili svi ljudi na Zemlji.
Svim akcijama zajedničko je upozorenje da će ugroženi jezici bez sumnje nestati prepuste li se nemaru i prevlasti svjetskih jezika, poput engleskoga, francuskog, njemačkog i drugih. UNESCO je ipak optimističan jer, tvrde u svjetskoj organizaciji, sve više ljudi u svijetu promiče materinske jezike, te "zvijezde u galaksiji svjetskih jezika".
(Hina, preuzeto s Vijesnik-online)
I na nama je da se, barem na ovaj dan, zapitamo koliko pažnje posvećujemo svom materinskom jeziku (koji god on bio) jer jezik je bio i ostao važan dio identiteta svakog pojedinca, kao i naroda u cjelini.