Jeruzalem i ostalo
utorak, 09.05.2006.
Gradska vrata, bonus (2)
Smetlišna vrataSmetlišna vrata, o imenu Smetlišna vrata, proširenje Smetlišna vrata, završni detalji Gradska vrata, bonus (1) Još mi je nešto ostalo za reći o ovim dodatnim vratima u jeruzalemskim zidinama. Jučer sam već rekao da potječu iz križarskog doba i da je najvjerojatnije riječ o Kožarskim vratima ili Vratima štavitelja kože. Zbog nedovoljne širine zasigurno nije bila riječ o nekim važnijim gradskim vratima, nego tek možda o sporednom prolazu. Izgrađena su između 11. i 13. stoljeća, a bila su povezana s kulom koja se uzdizala uz gradske zidine. Ostaci te obrambene kule i danas su vidljivi. Ovo je pogled prema Smetlišnim vratima.  Unutar vrata vidljiv je popločeni pod iz istoga razdoblja, s pragom i vidljivim utorima koji su omogućavali sigurno zatvaranje vrata.  No, kako to često biva u ovim krajevima, zagrebe li se nešto dublje, naći će se i raniji ostaci. Tako se dogodilo i na ovom mjestu. Nekih dva metra ispod razine iz križarskog doba nađeni su ostaci stare ceste popločene većim kamenim pločama.  Riječ je o ulici iz bizantskoga doba. Kada sam govorio o Damaščanskim vratima, spomenuo sam da se odande ulica račvala. Zapadni krak bila je glavna jeruzalemska ulica, Cardo Maximus, a u bizantsko je doba završavala negdje u blizini današnjih Sionskih vrata. Istočni krak latinski se zvao Cardo Valensis, što bismo mogli prevesti kao »Dolinska ulica.« Tako se nazivala jer je prolazila zapravo najnižim dijelom tadašnjeg grada. S istočne strane uzdizala se gora na kojoj je prije bio židovski Hram, a sa zapadne strane započinjao je brežuljak na kojem je danas bazilika Svetoga groba, a u rimsko su doba bili hramovi. O grčkom imenu te ulice svjedoči nam židovski i rimski povjesničar iz prvog stoljeća Josip Flavije. On tu ulicu i dolinu kroz koju ona prolazi naziva Tiropeon, što na grčkom znači »Ulica sirara.« Očito se ovdje proizvodio ili prodavao sir.  Kao što vidite, uz ulicu su ostali i stupovi koji nam govore da je uz rubove ceste postojao trijem, a pod njim su se nalazile trgovine. Neki je umjetnik freskom pokušao dočarati kako je to tada moglo izgledati.  A ove dvije djevojke samo potvrđuju da se svijet u međuvremenu nije previše promijenio. Pogledamo li s malo veće daljine, dobit ćemo i ukupan dojam ovoga područja.  U gornjem lijevom kutu slike vide se Sulejmanova Smetlišna vrata, u gornjem desnom kutu križarska Kožarska vrata, a uz desni rub slike prolazi Cardo Valensis. U sredini fotografije vidite ostatke javnih zgrada iz omajadskog razdoblja. Omajadi su bili dinastija kalifa koji su došli na vlast nakon prvih nasljednika proroka Muhameda: Abu Bakra, Omara koji je osvojio Jeruzalem, Usmana i Alija. Prvi omajadski kalif bio je Muawija I., a vrijeme vladanja njegove dinastije računa se od 661. do 750. godine. Prijestolnica im je bila u Damasku. Nakon Omajada na vlast su došli Abasidi. Ove omajadske javne zgrade izgrađene su u 8. stoljeću, nekako istovremeno s poznatom Hišamovom palačom u Jerihonu. |