Jeruzalem i ostalo
četvrtak, 05.01.2006.
Nazaret (3)
Galileja ukratkoNazaret (1) Nazaret (2) Moj je gost jučer sretno otputovao za Rim, no ja još imam toliko toga za ispričati o našem izletu u Galileju. Nakon što smo obišli baziliku Navještenja i dio sela s ostacima kuća u kojima su vjerojatno živjeli prvi Marijini susjedi, zaputili smo se i do arheološkoga muzeja koji se nalazi u istome kompleksu. Među najzanimljivijim izlošcima toga muzeja svakako je zbirka grafita. Naime, hodočasnici, koji su od najranijeg razdoblja pristizali do ovoga mjesta, često su u žbuku svetišta urezivali svoje molitve i različite druge motive. Na ovoj se slici vidi takav urezani lik čovjeka koji u desnoj ruci drži križ. Netko u njemu vidi Ivana Krstitelj, koji bi onda u lijevoj ruci držao svoje odijelo od devine dlake, no možda se radi i o liku rimskoga vojnika, kojemu bi onda u lijevoj ruci bio štit.  Križ u njegovoj desnoj ruci upisan je u četverokut koji, u skladu s tadašnjom predodžbom, predstavlja zemaljsku plohu, pa je tako križ upisan u središte svijeta. To je takozvani »kozmički križ« koji će kasnije postati kršćanskim simbolom Jeruzalema i Svete zemlje. Nalazi se ovdje još jedan zanimljiv grafit urezan u žbuku ovoga podnožja stupa, koji je stajao unutar judeo-kršćanskoga svetišta, ispred spilje Navještenja.  Taj grafit, upisan ovdje u drugom ili trećem stoljeću, sadrži tek nekoliko grčkih slova, ali izuzetno znakovitih.  Ovdje piše jednostavno: »Haire Maria«, što na hrvatskom znači »Zdravo, Marijo«. Kažu da su arheologu, franjevacu koji je ovdje vršio iskapanja, a zvao se Bellarmino Bagatti (umro 1992.), kad je otkrio ovaj natpis, potekle suze. On, naime, niti sam nije vjerovao da će u Nazaretu naći išta vrijednoga, a onda je naišao na prvu zapisanu molitvu upućenu Mariji. Kasnije su slijedili drugi važni nalasci u okolici spilje Navještenja. U žbuci drugoga jednog stupa s istoga mjesta nađen je još jedan grčki natpis.  Njegov je sadržaj bolje vidljiv u ovom vjernom prijepisu.  Na stupu na grčkom piše: »Na ovom svetom mjestu Marijinom, napisah«. U nazaretskom se muzeju, osim ovih ostataka iz judeo-kršćanske sinagoge/crkve, nalaze i ostaci velebne križarske crkve iz 11.-12. st. Tu je ponajprije lik sv. Petra (to znamo po ključevima što ih drži u ruci) koji u lijevoj ruci drži model crkve. To je zasigurno prikaz nazaretske crkve, s njezine tri apside.  Osobito su vrijedni ovi križarski kapiteli, završeci stupova, koji na sebi nose prikaze Crkve i apostola.  Najveći sačuvani kapitel nosi reljef sa simboličnim prikazom Crkve koja za ruku vodi vjernika kršćanina.  Od onih s apostolskim likovima, izdvajam prikaz Petra koji izlazi iz barke te po vodi Galilejskog jezera hoda prema Isusu.  Nedaleko od bazilike Navještenja i njezina muzeja nalazi se i crkva sv. Josipa. Tradicija kaže da je ovdje stajala Josipova kuća u koju su se smjestili Josip, Marija i Isus. Za takvo nešto nemamo dokaza.  Znamo samo da je i ovo bilo mjesto kulta, jer se u kripti crkve nalaze ostaci špilja koje su korištene kao ostava i štala, a nad njima ovaj bazen, koji je neuobičajeno ukrašen mozaikom.  U bazen se silazilo po sedam stepenica, a mozaikom je ucrtano sedam četverokuta. Ima mnogo nagađanja oko simbolike toga broja, no nema sigurnih zaključaka. Možda je i ovdje riječ o svojevrsnoj krstionici. Nakon što smo obišli nazaretsko svetište, krenuli smo prema Galilejskom jezeru, no o tome u nekom sljedećem postu. |