odluke
.
. ovdje smo sada ne kako bi se mehanika cjeline bez razloga održavala ne uslijed bestijalnosti svih stvari ne zbog obijesti sila ovdje smo kako bismo stvorili trenutak iz kojega vrijeme poteći će voluminozno poput krvi i grimizom gorjet će s kapima kiša odguravajući bljedilo nezainteresiranosti ravni dane koji se unedogled ponavljaju ovdje smo sada kako bismo postali demiurzi onoga što još nije zapisano a tinja u zamahu ruke poput stoljetnog hrasta kad vršnim listom hita k Suncu crpeći se iz korijena elementima Zemlje nikada u tome ne odustajući pomjerimo li se iz binarne perspektive napustimo li križaljke ovo jeste, ovo nije dopustimo li si kaligrafiju misli upremo li sluh do glazbe koju meso po rebrima sklada eto nas! u atriju velebnog hrama nadomak oltara za kojim se blaguje bez žrtvovanja ili tu smo sada u kapricu beskonačno definiranih orbita i beznadežno nemoćni u vrtnjama krvoločnih gravitacija? sve u svemu sada smo ovdje uvijek na istom i jedinom križištu vremena gdje odlučujemo: sluhom se pred njim zanijekati ili predati se otkucajima u njemu! . . |