|
1. Uvod
2. Glazba i medicina
3. Glazba za sve
4. Utjecaj glazbe na razvoj
5. Glazba, trgovina, reklama i rad
Tijekom posljednjeg stoljeća glazba se sve više koristila da bi poboljšala kvalitetu našeg života i promijenila naše ponašanje. U medicinskoj zajednici glazba se koristila da bi pacijentima povećala osjećaj ugode, smanjila osjećaj tjeskobe i boli, pojačala funkcioniranje imunosnog sustava, te u rehabilitaciji i oporavku.
1. Uvod
Kroz glazbu su se pronašli načini da se poboljša kvaliteta života za ljude i njihove brige za koje nije bilo izgleda da će se sami od sebe popraviti. Istraživanja nam pružaju dokaze o važnosti glazbe u poticanju raznih vidova razvoja kod beba i male djece, te se tako opravdalo uključivanje glazbe u školski program, ne samo zbog čisto glazbenih vrijednosti. Rezultati istraživanja govore do koje se mjere vještine naučene u glazbi mogu prenijeti na ostala područja učenja, te kako ona može popraviti ponašanje, koncentraciju, kreativnost, samopouzdanje i disciplinu. Sve ćemo te rezultate kasnije obraditi.
Mnoga, premda ne sva, ispitivanja koja ćemo opisati, proveli su ili nadgledali glazbeni terapeuti. Terapija odnosno liječenje glazbom, te glazbeni terapeut pojavilo se kao zanimanje sredinom 20. stoljeća, premda se u mnogim kulturama glazba koristila u liječenju bolesti i poteškoća već stoljećima prije toga. Primjeri za to mogu se naći u egipatskim medicinskim papirusima, Bibliji, drugim religijskim tekstovima i u grčkoj medicinskoj praksi. Glazba je također bitan dio prakse tradicionalnih iscjeljivača i vidara u većini plemenskih i drugih domorodačkih kultura diljem svijeta. Danas postoje razlike, na internacionalnom planu, u viđenju onoga što se smatra dijelom muzičke terapije. U nekim zemljama veći je naglasak na liječenju, u drugima na glazbi.
Liječenje glazbom može se sastojati od slušanja snimljene ili 'žive' glazbe ili može imati oblik interaktivne muzičke komunikacije između terapeuta i pacijenta. Glazbena terapija bilo kojeg tipa može se primijeniti na široki spektar pacijenata, uključujući psihijatarske pacijente, osobe s poteškoćama u mentalnom razvoju, slijepe i gluhe osobe, osobe s fizičkim nedostacima, ovisnike o raznim kemikalijama, autističnu djecu, starije osobe, zatvorenike, žrtve seksualnog iskorištavanja i oboljele od HIV/AIDS-a.
2. Glazba i medicina
Prevencija i obrazovanje
Rezultati ispitivanja koji su pokazali da se riječi i upute lakše pamte kada ih prati glazba primijenjena su kod učenja i pomaganja ljudima da upamte tehnike oživljavanja. Otkrilo se da je predstavljanje programa o HIV/AIDS-u mladim ljudima bilo učinkovitije kada se koristila hip-hop glazba s kojom su se sudionici mogli identificirati. U Japanu je glazbeni program koji pomaže djeci učenje tehnika abdominalnog disanja pomogao u liječenju astme. Ne samo da je djeci bilo lako i ugodno učiti nego se smanjila i potreba za lijekovima.
Smanjenje tjeskobe, opuštanje i izazivanje osjećaja ugode
Već je dugo poznato da određeni tipovi glazbe djeluju umirujuće. Takva glazba može izazvati opuštanje, premda postoje i iznimke. Ovo je dovelo do učinkovite primjene glazbe u smanjenju tjeskobe u čekaonicama prije operacija, opuštanju prije zahvata na odjelu za opekotine i umirivanju pacijenata kad su im se objašnjavale pojedinosti operativnih zahvata. Glazba se pokazala kao vrlo djelotvorna kod održavanja motivacije, fiziološke opuštenosti, fizičkog dobrog stanja i izdržljivosti kod pacijenata kojima je transplatirana koštana srž. Pacijentima koji su imali infarkt, koji su primali kemoterapiju, pacijentima s tumorima i onima koji su bili na liječenju od ovisnosti, glazba je smanjila tjeskobu i nemir. Općenito, a i kod kiropraktičkih intervencija, mogla se primijetiti veća opuštenost mišića. Glazba se također pokazala korisnom u smanjivanju straha kod djece i većeg broja pacijenata pri zubarskim zahvatima. Veliki je broj bolnica pokrenuo umjetničke projekte u svrhu nalaženja načina bržeg oporavka pacijenata.
Glazba i smanjenje osjećaja boli u medicini
Smanjivanje tjeskobe i straha usko je povezano sa smanjenjem osjećaja boli. Pregled literature s tog područja ukazuje da glazba može imati blagotvorno djelovanje u medicini i zubarstvu. Čini se da povoljni utjecaj žene osjećaju jače nego muškarci, a djeca i adolescenti jače nego odrasli i bebe. Povoljan je učinak ipak čini se najveći na pacijentima u zubarstvu i kod osoba koje pate od kroničnih bolova. Tehnike koje se koriste uključuju: pasivno slušanje glazbe, aktivno sudjelovanje u muziciranju, tehnike savjetovanja o glazbi, glazba i razvojni ili obrazovni ciljevi, glazba i stimulacija, glazba i biološke povratne informacije, i glazba i grupna terapija. Ispitivanje provedeno u Njemačkoj na 90 000 pacijenata tijekom 20 godina, pokazalo je da glazba ima pozitivan učinak. Bilo da je liječenje bilo kratkotrajno, npr. punktiranje leđne moždine, ili dugotrajno, npr. produženi rad tijekom više od 24 sata, pokazale su se značajne razlike u smanjenju stresa i tjeskobe između skupina koje su slušale glazbu i onih koje nisu. Glazbeni je program imao praktičan učinak smanjenja količine lijekova i do 50%. U nekim slučajevima glazba je čak smanjila period oporavka. Druga su ispitivanja pokazala učinkovitost glazbe u smanjenju bola u fizioterapiji pacijenata s bolovima u kralježnici, osobama s reumatoidnim artritisom i kod djece koja su bila podvrgnuta bolnim zahvatima.
Inovativne tehnike uključuju sinkronizaciju otkucaja srca i muzičkog ritma u terapiji opuštanja pacijenata koji boluju od raka da bi im se pomoglo zaspati i opustiti se, te vibro-akustičku terapiju kod koje glazba svira na niskoj frekvenciji te pulsira putem posebno prilagođena stolca ili kreveta s ugrađenim zvučnicima. Čini se da ovo vrlo povoljno djeluje na ljude s velikim fizičkim oštećenjima, plućnim oboljenjima i reumatodinim poremećajima.
Glazba i imunosni sustav
Nedavno proveden niz istraživanja bavio se biokemijskim reakcijama na glazbu, posebno, na reakcije vezane uz imunosni sustav. Obično, pacijenti slušaju glazbu i istovremeno stvaraju slike za koje vjeruju da pospješuju oporavak. Premda je ovo relativno novo područje ispitivanja a rezultate treba interpretirati s oprezom, većina ih je pozitivna. Čini se da slušanje glazbe može potaknuti biokemijske promjene u tijelu, koje se tiču endorfina, kortizola, ACTH-a (adrenokortikotropski hormon), interleukina-1 i imunoglobina A u izlučevinama. Postoji mogućnost da su učinci snažniji kada se glazba sluša uživo, kada je improvizirana i korištena zajedno s tehnikama zamišljanja, ali i korištenje uobičajene neutralne glazbe koja se često pušta na javnim mjestima također je dalo pozitivne rezultate.
Glazba i rehabilitacija
Pregledi stručne literature o utjecaju glazbe na rehabilitaciju nakon oštećenja mozga uglavnom su ukazivali na pozitivne zaključke, premda je bilo prigovora da su potrebna stroža kvantitativna istraživanja za bolju procjenu. Glazbena terapija također se učinkovito primjenjuje uz fizičku terapiju da bi se pomoglo djeci s progresivnim živčano-mišićnim poremećajima, za oslobađanje pokreta pacijenata s Parkinsovom bolešću i u programima koji se bave poteškoćama u hodanju, a koji se obavljaju kod kuće.
Glazba i starenje
S produženjem životnog vijeka ljudi nastaje sve veća potreba za nalaženjem novih načina skrbi za starije. Pregled stručne literature na tom polju ukazuje da glazba može biti vrlo korisna u ublažavanju nekih simptoma Alzheimerove bolesti. Glazba može povoljno utjecati na društveno ponašanjem, vokalizaciju; glazba može smanjiti nemir tijekom obroka, ublažiti uznemireno ponašanje, pomoći pri orijentaciji u stvarnosti i prepoznavanju lica. Na primjer, tzv. 'big band' glazba (glazba koju izvode veliki orkestri tipa onog Glenn Millera) koja je svirala za vrijeme rekreacije i opuštanja navela je ispitanike na povećanu budnost i zadovoljstvo. Kroz to su se vrijeme također bolje sjećali osobnih iskustava iz prošlosti. Kod pacijenata koji su bolovali od demencije (oblik psihičke kliničke poremećenosti), sviranje tihe umirujuće glazbe u blagovaoni rezultiralo je manjim brojem incidentnih slučajeva, jednako kao i u doba kupanja pacijenata. Muzičke su intervencije uspješno pomagale pacijentima koji nisu mogli sami uspravno sjediti da to postignu.
Interaktivno liječenje glazbom povećava društvenost kod starijih mentalno oboljelih pacijenata i poboljšava vještine aktivnog sudjelovanja, pridržavanja predmeta i opuštanja dijelova tijela kod odraslih osoba s velikim poteškoćama u učenju.
Muzikom se može poboljšati autobiografsko i općenito pamćenje, na primjer, korištenjem poznatih pjesama iz prošlosti. Neki pacijenti mogu naučiti nove pjesme kada ne mogu naučiti govorni materijal. Utjecaj glazbe ovisi o tome koliko je glazba bila važna u ranijem dijelu pacijentova života. Zbog ovoga je ponekad potrebno razviti individualizirane muzičke programe za slušanje.
Glazba također može imati pozitivan utjecaj na osobe koji se brinu o starijim ljudima. Ovo se posebno istraživalo u vezi s muzičkom terapijom koja je uključivala ples.
Glazba i umiranje
Glazbena tanatologija ili priprema za umiranje je novo polje koje koristi glazbu za zadovoljavanje složenih fizičkih i duhovnih potreba umirućih. Sve je veći interes za ovaj tip rada. Glazba se također može koristiti terapeutski za pomaganje ljudima u žalosti.
Glazba i mentalno zdravlje
Glazba se koristi za ublažavanje simptoma kod ljudi u psihijatarskim bolnicama. Sviranje različitih vrsta glazbe u sobi za rekreaciju jedne državne psihijatarske bolnice u SAD-u pokazalo je da je country&western glazba izazivala prikladnije ponašanje. Glazba se također uspješno koristila kao dio programa da bi se smanjilo nasilje za vrijeme ručka. Neke od negativnih pojava šizofrenije bile su ublažene muzičkom terapijom, a djeca s psihotičkim simptomima uživala su u povoljnom djelovanju glazbe koja je svirala u pozadini dok su učili. Postoje ideje o mogućnosti liječenja glazbom za ublažavanjem simptoma poremećaja u jelu, uključujući anoreksiju (anorexia nervosa) i bulimiju, i s tim u vezi diskusije o važnosti individualnog ukusa u izboru glazbe u toj vrsti terapije. Glazba se uz tehnike opuštanja također koristila za ublažavanje depresije kod starijih pacijenata koji žive kod kuće.
3. Glazba za sve
Glazba može poboljšati kvalitetu življenja kod osoba koje imaju poremećaje sluha ili poteškoće u učenju.
Osobe oštećenog sluha
Oko 14% stanovništva ima zamjetni poremećaj sluha. Ovaj broj među starijim osobama raste na otprilike 25%. Razvoj novih tehnologija omogućio je većini ljudi oštećenog sluha pristup glazbi. Sada je dostupna tehnologija koja gluhim osobama omogućuje da sviraju elektroničke klavijature, a razvijen je i cijeli niz multimedijalnih tehnika uz korištenje boje i vibracije koje pomažu gluhim osobama da uživaju u glazbi. Postoje i zborovi u kojima se pjesme izvode tako da su riječi izražene znakovima za gluhe. Razvijeno je i pjevanje kod kojeg se rukama pokazuju pjevane muzičke note.
Djeca s poteškoćama u učenju
Glazbena terapija može pomoći djeci s poteškoćama u učenju da usredotoče pažnju, povećaju period koncentracije i, tijekom vremena, poboljšaju vokalizaciju (govor), promatranje, oponašanje i pokretanje ideja. Glazbena se terapija često koristi za razvijanje komunikacije. Ona utječe na osobne veze i odnose među ljudima naglašavajući važnost aktivnog slušanja i izvedbe.
Improvizirana glazbena drama s muzikom i tekstom koristila se da bi prenijela društvenu dramu između mentalno zaostale djece i one koja to nisu, u uobičajenoj javnoj ustanovi. Intervencija je omogućila da igrane epizode traju dulje nego što je to uobičajeno prema izvješćima u literaturi.
Postoji znatan dio istraživanja koji pokazuje da glazba može biti učinkovita s djecom s poteškoćama u učenju kad se nudi kao nagrada za određeno ponašanje, na primjer, da razvije pažnju, poboljša čitanje ili vještine baratanja brojevima ili da smanji pojavu agresivnog ili neprilagođenog ponašanja.
Djeca s ozbiljnim i teškim poteškoćama u učenju
Sve donedavno djeca s ozbiljnim i teškim poteškoćama u učenju nisu mogla sudjelovati ni u jednom obliku muzičke aktivnosti, osim u slušanju. Tehnologija je i ovo promijenila. Sada je moguće da i djeca i odrasli stvaraju svoju vlastitu glazbu koristeći se 'zvučnim pretvaranjem' (sound beam). U terapiji zvukom, pojedinac radi i motiviran je da radi sa zvukom. Dijete po svojoj želji može uroniti u zvuk ili u tišinu. Djeca mogu istraživati, otkrivati i oblikovati zvukove. Glavni uređaji koji se koriste su procesor zvuka, sintisajzer i 'pretvarač zvuka'. Procesor zvuka može mijenjati i oblikovati glasove, sintisajzer se može koristiti kad je dijete donekle fizički pokretno i može svirati koristeći razne dijelove svojeg tijela koji mu za to najbolje odgovaraju. Pretvarač zvuka koriste uglavnom djeca s vrlo teškim višestrukim poteškoćama u učenju, npr. djeca s cerebralnom paralizom. To je uređaj koji mijenja fizički pokret ili gestu, npr. podizanje noge ili stopala, treptaj trepavice, u zvuk. Postoji izravan odnos između fizičkog pokreta i zvuka koji se dobiva. Pretvarač zvuka je povezan sa sintisajzerom, i sintisajzer je taj koji proizvodi zvuk. Tehnički razvoj će vjerojatno uskoro stvoriti nove mogućnosti za ovakve tipove glazbiranja.
Disleksija
Nema univerzalno prihvaćene definicije disleksije. Nju može karakterizirati cijeli niz simptoma. Bitno je, međutim, da dijete ima poteškoće u čitanju, pisanju, izgovaranju ili baratanju brojevima koje inače nisu tipične za opću razinu njihovih sposobnosti. Te poteškoće mogu biti povezane s nizom problema koji mogu biti slušni, vizualni, fizički, povezani s pamćenjem ili pomanjkanjem organizacije. Na raznim se mjestima mogu naći podaci koji ukazuju na to da glazba može pomoći disleksičarima. Istraživanja na ovom polju se razvijaju i moguće je uključiti takvu djecu da ravnopravno sudjeluju u muziciranju.
Poremećaji osjećaja i ponašanja
Djeca s poremećajima u ponašanju i iskazivanju osjećaja dobro reagiraju na glazbu. Već postoje rezultati istraživanja koji govore da sviranje glazbe u pozadini u razredu može poboljšati njihovu koncentraciju i kvalitetu školskih radova. Aktivna i pasivna glazbena terapija može smanjiti postojeću agresiju. Na neku djecu također vrlo povoljno utječe uvođenje glazbe u terapiju igrom.
Autistična djeca
Jedan od najvećih problema kod autistične djece je komunikacija. Rezultati ispitivanja pokazuju da improvizacijska glazbena terapija može dovesti do znatnog poboljšanja u njihovoj komunikaciji. Djelotvorno može biti i učenje riječi uz glazbu. Glazbena terapija također može imati ulogu u određivanju i diferencijalnom dijagnosticiranju autizma.
Odrasli s mentalnim oštećenjima u razvoju
Glazba koja tiho svira u pozadini pokazala se kao dobra u poboljšanju ponašanja orijentiranog na rad kod odraslih osoba s mentalnim poteškoćama u razvoju, smanjujući škripanje zubima i sklonost samoranjavanju. Kao što je i prije naglašeno, tehnološki je razvoj omogućio osobama s vrlo teškim mentalnim hendikepima da aktivnije sudjeluju u kreativnom muziciranju.
4. Utjecaj glazbe na razvoj
Najmlađe doba
Postoji znatna količina dokaza da zvuk može stimulirati fetus, te da djeca taj zvuk mogu prepoznati nakon rođenja. U jednoj studiji provedenoj na skupini majki njihove su nerođene bebe slušale zvukove violine. Nakon rođenja, pratilo se iskazivanje ponašanja u razdoblju od 0 do 6 mjeseci. Skupina djece koja je slušala glazbu bila je znatno naprednija u grubljim i finijim motoričkim aktivnostima, u lingvističkom razvoju, nekim vidovima somatsko-senzitivne koordinacije i dijelu kognitivnog ponašanja.
Druga proučavanja ukazuju da stimulacija glazbom može ubrzati razvoj, potaknuti na sisanje i utjecati na dobivanje tjelesne težine. Također postoje dokazi da glazba može povoljno utjecati na bebe koje su prerano rođene ili su bile nedovoljne tjelesne težine pri rođenju. U usporedbi s grupom koja nije imala muzičku stimulaciju, ona grupa koja je slušala glazbu dobila je na tjelesnoj težini, povećala unos hrane i djeca su kraće ostajala u bolnici. Bebe mogu razlikovati različite tipove glazbe. Interakcija između majke i djeteta koja uključuje muzičke aktivnosti, npr. muzičke igre, upotreba glazbenih igračaka, može pomoći u razvijanju komunikacijskih veza i ubrzati razvoj govora. Proučavanja odnosa majke i djeteta pokazuju da one imaju vlastiti određeni ritam, koje majka i dijete dijele. Svako od njih počinje djelovati u glazbeni logičnom vremenu pravilno se izmjenjujući. Govor majke je 'pjevan'.
Glazba u formalnom obrazovanju
Premda postoji dovoljno razloga da glazba sama po sebi bude dio općeg obrazovanja, sve veći pritisak na školske programe naveo je muzičare da potraže nove dokaze koji će obraniti njezino mjesto i potvrditi mogućnost glazbe da utječe na druge vještine. Jedan dio istraživanja bavio se utjecajem glazbe na intelektualna znanja. Ovo se pokazalo iznimno kontraverznim. Istraživanje koje je tvrdilo da slušanje Mozartove glazbe može poboljšati prostorno rasuđivanje bilo je vrlo teško ponoviti. Ispitivanja o utjecaju korištenja Kodalyjeve (mađarski skladatelj iz 20. st. koji je razvio specifičnu i jednostavnu metodu podučavanja glazbe) metode na druge vještine imala su miješane rezultate, premda su muzičke lekcije napravljene da razvijaju auditivne, vizualne i motoričke vještine povoljno utjecale na čitanje. Učenje sviranja nekog muzičkog instrumenta kratkotrajno je i u maloj mjeri utjecalo na spacijalno (prostorno) rasuđivanje, ali ne i na druge vidove kognitivnog funkcioniranja.
Studije koje istražuju utjecaj većeg uvođenja glazbe u učionice unutar formalnog obrazovanja, otkrile su da su djeca koja su dobivala dodatne muzičke satove jednako svladavala gradivo jezika i čitanja kao i njihovi vršnjaci unatoč tomu što su imala manje formalnih lekcija, premda su postojale razlike između skupina koje su imale različite razine sposobnosti. Istraživanje koje koristi korelacijske (usporedne) tehnike ispitalo je učinak slušanja izbornih predmeta iz umjetnosti na krajnje rezultate svih testova. Premda je glazba bez sumnje bila povezana s boljom izvedbom u drugim predmetima, to ne znači neophodno da je glazba tome i razlog. Iz trenutnih spoznaja nemoguće je izvući čvrste zaključke o utjecaju slušanja ili aktivnog sudjelovanja u muziciranju na druge intelektualne vještine. Još je nemoguće donijeti presudu.
Utjecaj na osobni razvoj i društvene vještine
Postoji pozitivan učinak uključenosti u muziciranje na osobni i društveni razvoj djece što se može lako demonstrirati. Djeca koja dobivaju dodatne ili muzičke lekcije u redovnoj nastavi pokazala su povećanu složnost u razredu, veće samopouzdanje, bolju društvenu prilagodbu i pozitivnije stavove. Ovo je bilo posebno vidljivo kod nezadovoljnih učenika s manjim sposobnostima. Djeca lošijeg imovinskog stanja koja su dobivala individualnu poduku iz klavira također su pokazala veće samopoštovanje u usporedbi s kontrolnom skupinom. Postoje i pokazatelji da uključenost u muziciranje može povećati društvenu uključenost.
U Velikoj Britaniji, u jednoj studiji o utjecaju umjetnosti u obrazovanju, najčešće je primijećen opći utjecaj povezan s osobnim i društvenim razvojem učenika. Kod glazbe primijećen je utjecaj na svjesnost o drugim ljudima, društvene vještine, ugodu i prihvaćanje preseljenja. Razlike u reakcijama između škola ovisile su o stupnju muzičkog znanja i iskustva s kojim su djeca došla u školu. Neki su učenici zamijetili korisnost glazbenih satova zbog slušanja glazbe i razvoja glazbenih vještina, dok su drugi ukazivali na čistu zabavu i terapeutsku prirodu glazbe, kako im je ona dala samouvjerenost da izvode i predstavljaju pred drugima, potpomogla skupni rad i naučila ih da se izraze. Učenici koji su svirali neki instrument spominjali su veće samopoštovanje i izraženiji osjećaj identiteta.
Istraživanje provedeno među učiteljima glazbe potvrdilo je ove rezultate. Oni vjeruju da korist od učenja sviranja nekog muzičkog instrumenta uključuje i razvoj društvenih vještina, ljubav prema glazbi, uživanje u glazbi, razvijanje timskog rada, razvijanje osjećaja postignuća, samouvjerenosti i discipline i razvoj fizičke koordinacije. Druga nacionalna izvješća o umjetnostima naglašavaju važnost umjetnosti u razvoju niza prenosivih vještina, pa i onih koje se odnose na kreativnost i kritičko razmišljanje.
Adolescencija
U doba adolescencije muziciranje je glavni doprinos razvoju identiteta. Tinejdžeri mnogo slušaju glazbu, u Velikoj Britaniji obično gotovo tri sata dnevno. Glazbu slušaju da bi im prošlo vrijeme, da bi smanjili dosadu, opustili se i odvratili pažnju od briga i problema. Ponekad koriste glazbu da bi se posvadili s roditeljima. Utjecaj glazbe na raspoloženje u toj dobi može biti vrlo snažan. Tijekom ovih godina glazba je često utočište od učenja. Prva su istraživanja o utjecaju glazbe na učenje počela kad se radio udomaćio u kućama. Veliki je dio tog istraživanja bio nesistematičan. Sada su razvijeni modeli koji omogućuju da bolje razumijemo taj utjecaj.
Općenito, učenje je lakše i učinkovitije kada se sluša umirujuća, opuštajuća glazba, premda se i negativni utjecaji glasne, poticajne glazbe mogu iskoristiti ako slušatelj prihvati određene strategije. Kod male djece i osoba koje imaju poteškoća u ponašanju i izražavanju osjećaja jasno je vidljiv utjecaj glazbe na kvalitetu izvođenja zadataka. Čimbenici za koje znamo da su možda važni u primjeni utjecaja uključuju osobnost i prirodu određenog zadanog zadatka. Mnogo je lakše prekinuti ili ometati zadatke koji uključuju memoriranje. Premda je potrebno opsežnije istraživanje, jasno je da mladi ljudi sve više koriste glazbu kao oruđe u postizanju svojih ciljeva u učenju.
5. Glazba, trgovina, reklama, rad
Glazba i rad
Glazba je oduvijek igrala važnu ulogu u našem radu pa je tako i danas. Ona se koristi za koordinaciju pokreta, za rastjerivanje dosade, razvijanje timskog duha i za brže obavljanje poslova. Danas je pjevanje uz rad mnogo manje uobičajeno u razvijenom svijetu ali snimljena glazba često se čuje na radnim mjestima, u dućanima, na aerodromima, u restoranima i hotelima. Komercijalna i industrijska uporaba glazbe dio je glavnih industrija, premda neki tvrde da preobilna uporaba glazbe u poslu i trgovini može imati negativne učinke. Jedan je od najvećih dobavljača snimljene glazbe za slušanje na javnim mjestima Muzak. Oni su 1994. godine po vlastitim procjenama opsluživali 80 milijuna ljudi. Muzak je poduzeo istraživanje i dobio rezultate da radnici bolje rade, da su im ponašanje, stavovi i komunikacija bolji, efikasnost i koncentracija povećane, a greške smanjene kada slušaju glazbu na poslu. Nedavno je jedno nezavisno istraživanje došlo do istih rezultata. Općenito su osobna iskustva rada uz glazbu pozitivna.
Glazba i umjetnost
Osim vrijednosti glazbe kao umjetnosti, glazba je uvijek igrala važnu ulogu u kazalištu, na televiziji, filmu i na videu. Ugasite li glazbu kod nekih od najnapetijih ili dramatičnih trenutaka u filmu lako ćete iskusiti njezinu moć da stvori atmosferu, napetost, očekivanje i klimaks. Glazbeni video koji kombinira snažno djelovanje glazbe s vizualnim stimulansima može imati trenutan utjecaj na naše razmišljanje premda je diskutabilno da li ono kasnije utječe i na određeno ponašanje.
Glazba i reklamiranje
Glazba je jedna od glavnih sastavnica potrošačkog marketinga. Koristi se da bi potakla potrošače da kupe određene proizvode. Čini se da postoje dva načina na koje se može uvjeriti ljude da kupe neki proizvod: izravan put uvjeravanja, kada ljudi analiziraju sadržaj poruke i razmatraju argumente u svjetlu vlastitih uvjerenja i znanja; i zaobilazni put kada se poruka zapravo ne proučava u detalje nego se slušatelj više oslanja na periferne informacije, na primjer asocijacije s drugim stvarima. Baš ovdje glazba ima, čini se, najveći utjecaj. Ova dva pristupa ne isključuju neophodno jedan drugoga. Glazba može potaknuti potrošače da budu vrlo zainteresirani, ako je usklađena ili odgovara njihovom poimanju proizvoda, na primjer, uzbudljiva klasična glazba u reklami za skupi sportski automobil. Glazba je toliko uspješna da aktivira relevantne informacije koje mogu podržavati izbor proizvoda. Ovo uključuje identificiranje ciljanog kupca i nalaženje odgovarajuće glazbe za njega. Na učinak djeluju upoznatost s muzikom, sklonost za određeni tip glazbe i prethodno raspoloženje. Ako se glazba svidi potrošaču, pretpostavlja se da će se pozitivna reakcija na nju povezati s proizvodom.
Bez obzira na načela djelovanja, nema sumnje da je glazba učinkovita u kreiranju privlačnosti proizvoda. Također je vrlo uspješna kada se želi da se neki proizvod upamti. Jedno je ispitivanje pokazalo da je 99% ispitanika uspješno prepoznalo glazbu koja je pratila određene komercijalne proizvode. Ovo može biti ključno pri kupovini.
Glazba, kupovina, potrošnja
Glazba se koristi da bi se upravljalo navikama potrošača koje se odnose na kupovinu, jelo i piće. Glazba može utjecati na brzinu kojom se kupci kreću velikim dućanima. Kreću li se polakše više će kupovati. U tim su okolnostima potrošači tek marginalno svjesni glazbe, a sasvim sigurno nisu svjesni učinka koji ona ima na njihovo ponašanje. Glazba može utjecati na brzinu jedenja i pijenja i način ponašanja u kafićima i drugim javnim mjestima. Tip glazbe koja svira može utjecati na odabir proizvoda, npr. njemačko ili francusko vino, a glazba koju određene skupine smatraju privlačnom može ih potaknuti da češće posjećuju određena komercijalna mjesta. Tip glazbe koja svira kada smo na 'čekanju' telefonske linije može utjecati na vrijeme i voljnost našeg čekanja. Sviđa li nam se glazba duže ćemo čekati da nam se osoba javi. Na sličan se način utječe na ustrajnost potrošača kada čekaju na određene usluge i povećava se vjerojatnost da odaberu određene bankovne mogućnosti.
Tip glazbe koju slušamo može također predvidjeti ponašanje potrošača. Količina depresivnog sadržaja u najpopularnijim pjesmama u SAD-u najavila je procjenu koju je vlada SAD-a napravila o optimizmu potrošača, što je zatim predvidjelo ukupni nacionalni proizvod u vremenskom razdoblju od jedne do dvije godine.
|
