Tijekom svog dugogodišnjeg rada u šumarstvu, kod obilaska šumskih sastojina i šumskih radilišta, fotoaparatom snimam meni zanimljive prizore i detalje. Ovaj blog vodim od 2004.godine. Sadržaj bloga služi promociji šumarske struke i posvećen je kolegicama i kolegama šumarima, koji su radeći generacijama u šumi, sačuvali i unaprijedili šumske sastojine za buduće generacije.
NE ZABORAVITE!
DOK ŠUME DIŠU
I MI ĆEMO DISATI.
Katalozi bjelovarskog salona fotografija "ŠUMA OKOM ŠUMARA"
ŠUMSKE ZANIMLJIVOSTI
-Nekada su šume zauzimale preko 80 posto, a danas pokrivaju tek 33 posto europskog kontinenta.

-Sjeme vrba i topola gubi klijavost za nekoliko dana dok sjeme bagrema može klijati i poslije 15 godina.

-Vjetar može raznijeti sjeme bora, smreke, ariša, johe i gorskog javora od 20 do 30 km daleko.

-Deblo hrasta lužnjaka u ljetnim mjesecima prosječno dnevno "ispumpa" do 300 litara vode iz tla.

-U vremenu od 1885-1895. godine hrvatski književnik i šumarski stručnjak Josip Kozarac bio je upravitelj šumarije Lipovljani.

-Periodičnost punog uroda žira ovisi o klimatskim uvjetima, od 5 godina u toplijim krajevima do 8-10 godina u hladnijim područjima.

-Jedna desetina šuma u Hrvatskoj otpada na hrast lužnjak (Quercus robur L.).

-Hrvatska spada u šumovitije zemlje Europe s više od 0,50 ha po stanovniku, a šume su jedno od najvećih nacionalnih bogatstva Hrvatske.

-Hrvatska ima velik broj biljnih endema, čak 312 vrsta endemskih sjemenjača. Među njima je 85 drvenastih šumskih endema(grmova i drveća). Strogih endema ili stenoendema, koji rastu isključivo u Hrvatskoj, ima 189.

-Šumarska struka je jedna od najstarijih u Hrvatskoj, izobrazba šumarskih kadrova započela je 1860.godine osnutkom Gospodarskog- šumarskog učilišta u Križevcima. To je prva takva škola u ovom dijelu Europe. Visoko obrazovanje šumarskih kadrova započelo je 1898. godine otvaranjem Šumarske akademije u Zagrebu.



OPASNOSTI U ŠUMI


-OTROVNE GLJIVE
Kako je počela sezona branja gljiva, poželjno je da obnovite svoje znanje prepoznavanja otrovnih vrsta gljiva koje se najčešće pojavljuju u našim šumama.

-KRPELJI
Kako prolazeći šumom dolazimo u kontakt s krpeljima, nije na odmet da nešto više saznate o rizicima od uboda tih malih životinja.


-MIŠJA GROZNICA
Bolest s vrućicom, oštećenjem rada bubrega te drugim smetnjama.Uzročnik je virus koji kruži među malim šumskim glodavcima.(više ovdje...)

-KOMARCI
Komarci su široko rasprostranjena skupina insekata. Značajni su u odnosu na čovjeka i njegovo zdravlje kao prenositelji bolesti i kao molestanti (napasnici). Na sreću, na našem području ne prenose bolesti, ali narušavaju mir i zdravlje u širem smislu: ometaju čovjeka pri svakodnevnim aktivnostima, pri boravku u prirodi i rekreaciji.

OTROVNE BILJKE U ŠUMI

-VELEBILJE(Atropa Belladonna)
Velebilje je vrlo rasprostranjena biljka u našim brdskim i planinskim predjelima.
Biljka se raspoznaje po obliku i rasporedu listova - u svakom pršljenu grane nalaze se po dva jajolika lista, jedan mali, a drugi veliki. Cvjetovi su pojedinačni i nalaze se u pazuhu listova, a cvate tijekom cijelog ljeta, a plodovi su vrlo lijepe, kao višnja krupne bobice. Bobica je višesjemena, sočna kiselkasto-slatka, ukusna (ali vrlo otrovna), veličine višnje; ima tamnoljubičast sok. S donje je strane bobica obložena zelenom petozubom čašicom. Sjemenke su okruglaste, tamne i sitne.

-BUNIKA( Hyoscyamus niger)
Bunika je biljka neugodna mirisa koja raste uglavnom pored naselja. Biljka je dlakava, plod je žućkastosmeđa i na vrhu je nazubljena čahura s poklopcem, puna sjemenja. Svi dijelovi bunike su otrovni.


-ĐURĐICA (Convallaria majalis)
Đurđica raste u svjetlijim listopadnim i miješanim šumama, u šikarama i na krčevinama a često se sadi u vrtovima kao ukrasna biljka. Crveni plodovi đurđica sazrijevaju u rujnu i susreću se razmjerno rijetko. Kuglasti su, promjera oko 8 mm, a sadrže narančasto meso i 2-6 kuglastih sjemenki. Bobice su vrlo otrovne, kao i ostali dijelovi biljke jer sadrže heterozide koji djeluju na rad srca.


-PETROV KRIŽ (Paris quadrifolia L.)
Trajna zeljasta biljka koja u gornjem dijelu nosi obično po 4 velika, eliptična, unakrst položena lista. Plod je jedna okruglasta ili jajasta sivkastoplava, sjajna i sočna boba promjera 10-15 mm, koja dozrijeva u srpnju ili kolovozu, na vrhu izmedu 4 uska, šiljasta listića. Veoma je otrovan, neugodnog, bljutavo slatkastog okusa, a već dvije ili tri pojedene bobe mogu izazvati ozbiljna trovanja.

22.09.2004., srijeda

Drvosječe

Danas, na šumskom radilištu, sjekači mi se žale na zakašnjelu isplatu plaća ovaj mjesec. Ljuti ko ose, govore svi u jedan glas, kako su to premale plaće za
ove opasne i teške uvjete rada u šumi, a sada još neredovite. Pustio sam ih da ispucaju svoje nazadovoljstvo, a onda smo mirno razgovarali.
I dok su mi iznašali svoje probleme u svakodnevnom radu, u glavi mi se vrtjela pjesma "Meditacija drvosječe", kolege Milana Krmpotića, koja glasi:


"U nekoj tebi nepoznatoj gori
vrijeme naše ko svijeća izgara
i glasom moje teške pile ori
režući dane za šačicu para.


Kada se kući ko invalid vratim
ko što se uvijek vraćaju sjekači,
kako takav brige da ti skratim,
kako ćeš me u srcu pronaći?



Žalit ćeš me u mirisu sijena.
U večeri prazne ti ćeš znati:
ispila me moja prava žena
šuma, moja batina i mati."

- 19:35 - Komentari (1) - Isprintaj - #

19.09.2004., nedjelja

Rogonja

Jučer je bilo lijepo, malo prohladno, ali prekrasno jutro.Zeleno -žuta skala boja, prevladavala je lišćem, na kojem su svjetlucale jutarnje kapi rose. Oprezno sam se probijao kroz šaš i amorfu, pazeći, da se što manje smočim. Odjednom, nedaleko od mene, razliježe se rika jelena, kao produžena grmljavina. Polagano sam se prišuljao i na prosjeci ugledao krasnog rogonju(po mojoj procjeni - dvanaesterac), i dvije košute. Rogonja, ponosno dižući glavu, krvavih očiju, raširenih nosnica, rogove položeći niz čvrst vrat, rikao je drsko i ljubomorno, prkosno dajući na znanje tko je gazda ovim košutama. Srećom, ovog jutra u blizini nije bilo nijednog suparnika koji bi mu se suprostavio. Nisam dugo uživao u ovom prekrasnom prizoru, jer su me primijetile košute i velikom brzinom pobjegle, a za njima polagano je otišao rogonja. U daljini čula se još jedna rika, no ja sam sav mokar žurio do auta da se presvučem u suhu odjeću i tako ostavim rogonjima, jutarnje pirovanje.

- 19:20 - Komentari (4) - Isprintaj - #

09.09.2004., četvrtak

Rujan u šumi

Ovih dana jutra su malo hladnija. Hodajući danas kroz staru lužnjakovu sastojinu, primijetio sam malu promjenu. Boja krošanja, lagano se mijenja. Nije to više ona bujna tamnozelena, već se pojavljuju svijetlije nijanse. Kao da su se stabla umorila od dosadašnjeg rada, tokom ovogodišnjeg povoljnog vegetacijskog perioda. Kao da traže mali predah, zasluženi odmor. Polako odbacuju prvi pišljivi žir, čekajući da dozrije onaj dobre kvalitete. Mi se pripremamo za prihvat tog slabog uroda sjemena u sastojine, koje su ove godine planirane za obnovu. Vršimo uklanjanje korova, smanjujemo populaciju glodavaca, krećemo u ograđivanje odsjeka, poduzimamo sve kako bi sačuvali, zaštitili žir za što kvalitetniji budući ponik hrasta. Sam izgled šume i naši radovi u njoj, polagano nagovještaju kraj ljeta, te početak jeseni.

- 23:21 - Komentari (2) - Isprintaj - #

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Nekomercijalno-Bez prerada.

< rujan, 2004 >
P U S Č P S N
    1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30      

BROJ POSJETA
FOTO VREMEPLOV