Tijekom svog dugogodišnjeg rada u šumarstvu, kod obilaska šumskih sastojina i šumskih radilišta, fotoaparatom snimam meni zanimljive prizore i detalje.
Ovaj blog vodim od 2004.godine. Sadržaj bloga služi promociji šumarske struke i posvećen je kolegicama i kolegama šumarima, koji su radeći generacijama u šumi, sačuvali i unaprijedili šumske sastojine za buduće generacije.
ŠUMSKE ZANIMLJIVOSTI
-Nekada su šume zauzimale preko 80 posto, a danas pokrivaju tek 33 posto europskog kontinenta.
-Sjeme vrba i topola gubi klijavost za nekoliko dana dok sjeme bagrema može klijati i poslije 15 godina.
-Vjetar može raznijeti sjeme bora, smreke, ariša, johe i gorskog javora od 20 do 30 km daleko.
-Deblo hrasta lužnjaka u ljetnim mjesecima prosječno dnevno "ispumpa" do 300 litara vode iz tla.
-U vremenu od 1885-1895. godine hrvatski književnik i šumarski stručnjak Josip Kozarac bio je upravitelj šumarije Lipovljani.
-Periodičnost punog uroda žira ovisi o klimatskim uvjetima, od 5 godina u toplijim krajevima do 8-10 godina u hladnijim područjima.
-Jedna desetina šuma u Hrvatskoj otpada na hrast lužnjak (Quercus robur L.).
-Hrvatska spada u šumovitije zemlje Europe s više od 0,50 ha po stanovniku, a šume su jedno od najvećih nacionalnih bogatstva Hrvatske.
-Hrvatska ima velik broj biljnih endema, čak 312 vrsta endemskih sjemenjača. Među njima je 85 drvenastih šumskih endema(grmova i drveća). Strogih endema ili stenoendema, koji rastu isključivo u Hrvatskoj, ima 189.
-Šumarska struka je jedna od najstarijih u Hrvatskoj, izobrazba šumarskih kadrova započela je 1860.godine osnutkom Gospodarskog- šumarskog učilišta u Križevcima. To je prva takva škola u ovom dijelu Europe. Visoko obrazovanje šumarskih kadrova započelo je 1898. godine otvaranjem Šumarske akademije u Zagrebu.
OPASNOSTI U ŠUMI
-OTROVNE GLJIVE
Kako je počela sezona branja gljiva, poželjno je da obnovite svoje znanje prepoznavanja otrovnih vrsta gljiva koje se najčešće pojavljuju u našim šumama.
-KRPELJI
Kako prolazeći šumom dolazimo u kontakt s krpeljima, nije na odmet da nešto više saznate o rizicima od uboda tih malih životinja.
-MIŠJA GROZNICA
Bolest s vrućicom, oštećenjem rada bubrega te drugim smetnjama.Uzročnik je virus koji kruži među malim šumskim glodavcima.(više ovdje...)
-KOMARCI
Komarci su široko rasprostranjena skupina insekata. Značajni su u odnosu na čovjeka i njegovo zdravlje kao prenositelji bolesti i kao molestanti (napasnici). Na sreću, na našem području ne prenose bolesti, ali narušavaju mir i zdravlje u širem smislu: ometaju čovjeka pri svakodnevnim aktivnostima, pri boravku u prirodi i rekreaciji.
OTROVNE BILJKE U ŠUMI
-VELEBILJE(Atropa Belladonna)
Velebilje je vrlo rasprostranjena biljka u našim brdskim i planinskim predjelima.
Biljka se raspoznaje po obliku i rasporedu listova - u svakom pršljenu grane nalaze se po dva jajolika lista, jedan mali, a drugi veliki. Cvjetovi su pojedinačni i nalaze se u pazuhu listova, a cvate tijekom cijelog ljeta, a plodovi su vrlo lijepe, kao višnja krupne bobice. Bobica je višesjemena, sočna kiselkasto-slatka, ukusna (ali vrlo otrovna), veličine višnje; ima tamnoljubičast sok. S donje je strane bobica obložena zelenom petozubom čašicom. Sjemenke su okruglaste, tamne i sitne.
-BUNIKA( Hyoscyamus niger)
Bunika je biljka neugodna mirisa koja raste uglavnom pored naselja. Biljka je dlakava, plod je žućkastosmeđa i na vrhu je nazubljena čahura s poklopcem, puna sjemenja. Svi dijelovi bunike su otrovni.
-ĐURĐICA (Convallaria majalis)
Đurđica raste u svjetlijim listopadnim i miješanim šumama, u šikarama i na krčevinama a često se sadi u vrtovima kao ukrasna biljka. Crveni plodovi đurđica sazrijevaju u rujnu i susreću se razmjerno rijetko. Kuglasti su, promjera oko 8 mm, a sadrže narančasto meso i 2-6 kuglastih sjemenki. Bobice su vrlo otrovne, kao i ostali dijelovi biljke jer sadrže heterozide koji djeluju na rad srca.
-PETROV KRIŽ (Paris quadrifolia L.)
Trajna zeljasta biljka koja u gornjem dijelu nosi obično po 4 velika, eliptična, unakrst položena lista. Plod je jedna okruglasta ili jajasta sivkastoplava, sjajna i sočna boba promjera 10-15 mm, koja dozrijeva u srpnju ili kolovozu, na vrhu izmedu 4 uska, šiljasta listića. Veoma je otrovan, neugodnog, bljutavo slatkastog okusa, a već dvije ili tri pojedene bobe mogu izazvati ozbiljna trovanja.
30.10.2004., subota
Pogled s ruba šume
Ovaj prizor snimio sam neki dan dok sam išao u Štefovu klet.
Dok koračam šumom, promatram kako s krošanja drveća otpada uvelo lišće. Vjetar na tlo slaže list po list, stvarajući tako debeli pokrivač smeđeg otpalog lišća, koji pokriva plodove i tako u njima do proljeća čuva od smrzavice životnu snagu klice. Ispod ovog šuškavog pokrivača, nalazi se staro lišće od prošle godine, koje kolonije malih živih oganizama pretvaraju u vrijedno hranjivo, stvarajući tako novu proizvodnu snagu tla za rast drveća. I tako polagano životna aktivnost iz krošanja drveća prelazi u šumsko tlo.
Danas sam okom fotoaparata, zabilježio prizor pripreme dvojice sjekača za obaranje dva hrastova stabla. Oba su bila pravi macani, debljine oko osamdeset centimetara i visine preko trideset metara. Prednje stablo, kao što se vidi na slici, bilo oštećeno od groma. Dojmilo me u promatranom prizoru, veličina i snaga hrastovih stabala, te vještina i spretnost rada sjekača.
Hodajući danas šumskim putem, dok sam se vraćao s radilišta, susreo sam starog poznanika Štefa iz obližnjeg sela s vrečicom vrganja u ruci. Nakon srdačnog pozdrava, rekao je da ide u klet pogledati kak mu mošt kipi, a usput je nabral malo vrganja. Pozvao me da idem vidjet kak je uredil klet, i da vidim novu "rostfraj" bačvu koju je nabavil. Kako je klet odmah blizu šume, krenuli smo do nje. Štef je odmah počel rezati špek, luk i kruh. Ispričavao se, da za piti ima samo "Jamnicu", jer je staro vino popil a mošt se tek bučka u bačvi. Dok smo pričali i jeli, luk i špek, ispred kleti zaustavio se auto. Bio je to lugar Mika, koji je vidio da je Štef tu, pa se navratio. Dok smo Mika i ja razgovarali, nismo ni primijetili da je Štef, narezao i na luku "zdinstao" vrganje. Moram priznati da su bili izvrsni, i da nisam dugo jeo tako ukusno pripremljene vrganje. I tako družeći se, Štef, Mika i ja u kleti smo dočekali sumrak, kad smo se razišli svaki na svoju stranu.
Obilaskom i kontrolom radilišta na reviru, danas sam primijetio veliko kretanje ljudi po šumi. Na jednom radilištu, lokalni mještani izrađivali su ogrijev iz ovršina. Na drugom sam obišao grupu sjekača, koji su bili s poslovođom i lugarem, koji su odrađivali kišni dan iz prošlog tjedna. Jedni su obarali stabla, drugi prerezivali iskrojeno, a poslovođa je s lugarem preuzimao drvne sortimente. Šuma je bila puna sporih šetača i upornih gljivara, koji su zavirivali u najzabačenije kutke. Svi su koristili današnji prekrasni, izuzetno topli jesenski dan. Jedni za odmor i boravak u prirodi, drugi da se pripreme za dolazeću zimu, a treći su odrađivali svoju "šihtu".
Danas se, na pojedine dijelove bukove šume, spustila magla. Obrisi žutog lišća i sive bukove kore, te crvenog saga na tlu od otpalog lišća, bili su mekani. Šuma je izgledala kao da je netko dodao sivu boju u jesensku paletu boja.
Danas je bilo teško radit u šumi. Bilo je toplo za ovo doba godine, pritisla neka sparina, oko podneva zapuhao jugo. Obilazeći od trupca do trupca na radilištu brzo sam se oznojio, uz put sam po hlačama i vesti nabrao "torica"(Bidens tripartitus), koje sam čistio deset minuta na cesti, nakon izlaska iz odjela.
Kada sjekač obori stablo i okreše grane, tada obavi najteži i najopasniji dio rada kod proizvodnje drvnih sortimenata. Nakon toga nastupa najodgovorniji dio posla a to je krojenje stabala. Treba znati prekrojiti stablo, da se dobiju što vredniji drvni sortimenti prema normama, razmišljajući pri tom o dozvoljenim greškama i kako ih eventualno izbjeći izrezivanjem, te paziti o graničnim trupcima debljinskih razreda iste klase jer su cijene različite. Ustvari moraš dobro poznavati Hrvatske norme i Cjenik za trupce, biti brz matematičar, imati rengenske oči jer 30% debla ne vidiš, a kako sve to radiš u pretežno lošim vremenskim uvjetima i pod pritiskom norme, zbog čega su moguće i pogreške, zbog kojih ti šefovi čitaju "bukvicu". No nitko te ne pita koliko si plaćen, kako si stimuliran za taj najodgovorniji rad u proizvodnji drvnih sortimenata kojim doslovce određuješ prihod poduzeća.
Ugodno sam se iznenadio kad mi se jučer moj blog pojavio na portalu Internet Monitora. Nakon toga krenula je prava "invazija" blogera na moj blog. Nisam to očekivao, no hvala Dariu što je uradak jednog šumara približio široj javnosti, a meni će to biti podstrek da i dalje nastavim istim tempom.
Prošli tjedan palo je dosta kiše. Šumsko tlo je zasićeno vlagom, kanali su puni vode, a vodostaj potoka raste. Iza prolaska šumske mehanizacije ostaju blatnjavi šumski putevi. Uvjeti za rad u šumi sve su teži, ako kiša nastavi padati, zaprijetit će poplave u nizini i tako uzrokovati velike poteškoće u izvršavanju planiranih šumsko uzgojnih radova, te proizvodnji drvnih sortimenata do kraja godine.
Metodu su osmislili znanstvenici u Rand Corporation 1950.godina kao ponavljajući postupak za predviđanje mogućih događanja u budućnosti. Obično se okupi grupa zainteresiranih pojedinaca koji pismenim putem ili osobno raspravljaju o temama od zajedničkog interesa. Od svakog se sudionika grupe traži komentiranje određenog skupa pitanja. Voditelj rasprave analizira pojedine komentare i sastavlja izvješće koje prikazuju odgovore grupe. Pojedinci tada uspoređuju svoje komentare sa skupnim odgovorom grupe i dobivaju mogućnost da temu komentiraju još jednom, ovaj put anonimno. Sastavlja se novo izvješće i postupak se ponavlja sve dok se ne postigne opće slaganje grupe ili dok se grupa složi da se ne može postići opće slaganje.
Časopis Unasylva donio je u svojem 204.broju članak "Vision of forestry 50 years on", u kojem grupa od 12 eksperata FAO-a uz pomoć Delphi metode utvrdila viziju šumarstva u 2050.godini.
Predviđa se, da će šumski pokrivač postati stabilan na globalnoj razini između 2010. i 2020.godine. Sigurno je da će biti razlika među regijama i tipovima šuma. U zapadnoj Europi i Sjevernoj Americi, površina pod šumom će se znatno povećati. U južnoj i središnjoj Americi šumska bi se pokrovnost mogla malo povećati, dok će se površina afričkih šuma samo neznatno smanjiti. Površine prirodnih šuma na području Azije i Pacifika će se smanjiti s najvećim gubicima u jugoistočnoj Aziji.
Zbog toga će tigrovi nestati iz prirodnih staništa, ili će biti u mnogo manjem broju nego danas. Glavni problemi zaštite šuma javit će se u tropskom području, tako će šume Amozone predstavljati najvažnije područje na Zemlji za očuvanje biološke raznolikosti.
Drage blogerice i blogeri, jedinstvena prilika da pokrpate kućni budžet! "Hrvatske šume" za potrebe obnove šuma, te rasadničku proizvodnju, organiziraju sakupljanje žira hrasta lužnjaka i kitnjaka po cijeni od 4,00kn/kg neto. Za 5-8 sati možete sakupiti 20-50 kg žira. Sve informacije možete dobiti kod lokalne šumarije. Za Zagreb i okolicu: Šumarija Remetinec-tel.6546315, Šumarija Velika Gorica-tel.6222062,Šumarija Dugo Selo-tel.2753312, Šumarija Novoselec-tel.2897088. Ovaj vikend spojite ugodno i korisno, budite u prirodi i nešto zaradite!
Završena je rika jelena. Koncem ovog mjeseca stari srnjaci odbacuju rogovlje. Šuma je puna jesenskih plodova tako da divljač ima obilje prirodne hrane i sakuplja energiju za zimu. Sada se priprema hrana za zimsku prihranu divljači. Za sitnu divljač podižu se
skloništa i remize. U listopadu počinje glavna lovna sezona na većinu sitne i krupne divljači.
Jedinstveni su spomenik sječi šuma, podignut u Turopoljskom lugu.
Turopoljci su bili prisiljeni krčiti šumu kako bi stvorili više obradive zemlje i dobili više livada. Nakon jednog takvog krčenja šuma u Turopoljakom lugu koje je trajalo od 1774. do 1779.godine, iskrčena površina je podijeljena na 1600 jednakih parcela prema ovlašteničkim pravima. U čast ovom zajedničkom uspjehu na granici krčevine i ostatka šume, Turopoljci su podigli tzv. " vrata od krča ", dva drvena stupa(danas betonska) preko kojih je stavljena velika greda. Stupovi su bili ukrašeni rezbarijom, a na gredi je latinski tekst koji u slobodnom prijevodu glasi :"Ovdje su rascvjetane livade plemenitih Turopoljaca koje su tijekom 5. godina udruženim radom i zalaganjem, iskrčile marljive ruke."
Hrast Galženjak star je preko 400 godina, prema narodnoj predaji na njega su vješani kmetovi u Buni 1573. godine, a nalazi se u šumi iznad Stubičkih Toplica.
"Ćeh ubio medvjedića", glasi naslov teksta u crnoj kronici, koji se dogodio jutros oko 2 sata kod čvora Perušić, na 174.kilometru autoceste Zagreb-Split. Iz teksta se vidi, da je Ćeh zaradio prekršajnu prijavu, kao i "Hrvatske autoceste" jer nisu poduzele mjere zaštite radi sigurnog prometa. Nažalost, stradali medvjedić, još jednom je primjer "sukoba interesa", to jest neprilagodbe života u šumi s novonastalom situacijom izgradnje autoceste kroz šumu.
Čitam jedan komentar:"...kaj sam zaspal, ako nema ništa zanimljivoga u šumi, da malo pišem o sebi...". Šuma je zanimljiva u svako doba, u njoj se uvijek nešto zbiva, no ja sam u zadnje vrijeme čvrsto zauzeo kancelariju. Napala me papirologija, teško se izvlaćim iz te bolesti. Svako jutro me na stolu dočeka hrpa "papira", koje treba popuniti, po mogućnosti "još jučer ". Nosim papire doma, a žena se buni:".. nije dosta kaj te nema nikad doma, sad još i posao nosiš kući..". Eto to su oni manje lijepi trenuci kad nisam u šumi, sa prirodom i ne osluškujem život u šumi. No, kaj ću kad mi je takva služba.
Dok koračam šumom, promatram kako s krošanja drveća otpada uvelo lišće. Vjetar na tlo slaže list po list, stvarajući tako debeli pokrivač smeđeg otpalog lišća, koji pokriva plodove i tako u njima do proljeća čuva od smrzavice životnu snagu klice. Ispod ovog šuškavog pokrivača, nalazi se staro lišće od prošle godine, koje kolonije malih živih oganizama pretvaraju u vrijedno hranjivo, stvarajući tako novu proizvodnu snagu tla za rast drveća. I tako polagano životna aktivnost iz krošanja drveća prelazi u šumsko tlo. 
Danas sam okom fotoaparata, zabilježio prizor pripreme dvojice sjekača za obaranje dva hrastova stabla. Oba su bila pravi macani, debljine oko osamdeset centimetara i visine preko trideset metara. Prednje stablo, kao što se vidi na slici, bilo oštećeno od groma. Dojmilo me u promatranom prizoru, veličina i snaga hrastovih stabala, te vještina i spretnost rada sjekača. 
Hodajući danas šumskim putem, dok sam se vraćao s radilišta, susreo sam starog poznanika Štefa iz obližnjeg sela s vrečicom vrganja u ruci. Nakon srdačnog pozdrava, rekao je da ide u klet pogledati kak mu mošt kipi, a usput je nabral malo vrganja. Pozvao me da idem vidjet kak je uredil klet, i da vidim novu "rostfraj" bačvu koju je nabavil. Kako je klet odmah blizu šume, krenuli smo do nje. Štef je odmah počel rezati špek, luk i kruh. Ispričavao se, da za piti ima samo "Jamnicu", jer je staro vino popil a mošt se tek bučka u bačvi. Dok smo pričali i jeli, luk i špek, ispred kleti zaustavio se auto. Bio je to lugar Mika, koji je vidio da je Štef tu, pa se navratio. Dok smo Mika i ja razgovarali, nismo ni primijetili da je Štef, narezao i na luku "zdinstao" vrganje. Moram priznati da su bili izvrsni, i da nisam dugo jeo tako ukusno pripremljene vrganje. I tako družeći se, Štef, Mika i ja u kleti smo dočekali sumrak, kad smo se razišli svaki na svoju stranu. 
Danas se, na pojedine dijelove bukove šume, spustila magla. Obrisi žutog lišća i sive bukove kore, te crvenog saga na tlu od otpalog lišća, bili su mekani. Šuma je izgledala kao da je netko dodao sivu boju u jesensku paletu boja. 
Kada sjekač obori stablo i okreše grane, tada obavi najteži i najopasniji dio rada kod proizvodnje drvnih sortimenata. Nakon toga nastupa najodgovorniji dio posla a to je krojenje stabala. Treba znati prekrojiti stablo, da se dobiju što vredniji drvni sortimenti prema normama, razmišljajući pri tom o dozvoljenim greškama i kako ih eventualno izbjeći izrezivanjem, te paziti o graničnim trupcima debljinskih razreda iste klase jer su cijene različite. Ustvari moraš dobro poznavati Hrvatske norme i Cjenik za trupce, biti brz matematičar, imati rengenske oči jer 30% debla ne vidiš, a kako sve to radiš u pretežno lošim vremenskim uvjetima i pod pritiskom norme, zbog čega su moguće i pogreške, zbog kojih ti šefovi čitaju "bukvicu". No nitko te ne pita koliko si plaćen, kako si stimuliran za taj najodgovorniji rad u proizvodnji drvnih sortimenata kojim doslovce određuješ prihod poduzeća. 
Drage blogerice i blogeri, jedinstvena prilika da pokrpate kućni budžet! "Hrvatske šume" za potrebe obnove šuma, te rasadničku proizvodnju, organiziraju sakupljanje žira hrasta lužnjaka i kitnjaka po cijeni od 4,00kn/kg neto. Za 5-8 sati možete sakupiti 20-50 kg žira. Sve informacije možete dobiti kod lokalne šumarije. Za Zagreb i okolicu: Šumarija Remetinec-tel.6546315, Šumarija Velika Gorica-tel.6222062,Šumarija Dugo Selo-tel.2753312, Šumarija Novoselec-tel.2897088. Ovaj vikend spojite ugodno i korisno, budite u prirodi i nešto zaradite!
Jedinstveni su spomenik sječi šuma, podignut u Turopoljskom lugu.
"Ćeh ubio medvjedića", glasi naslov teksta u crnoj kronici, koji se dogodio jutros oko 2 sata kod čvora Perušić, na 174.kilometru autoceste Zagreb-Split. Iz teksta se vidi, da je Ćeh zaradio prekršajnu prijavu, kao i "Hrvatske autoceste" jer nisu poduzele mjere zaštite radi sigurnog prometa. Nažalost, stradali medvjedić, još jednom je primjer "sukoba interesa", to jest neprilagodbe života u šumi s novonastalom situacijom izgradnje autoceste kroz šumu.