Tijekom svog dugogodišnjeg rada u šumarstvu, kod obilaska šumskih sastojina i šumskih radilišta, fotoaparatom snimam meni zanimljive prizore i detalje.
Ovaj blog vodim od 2004.godine. Sadržaj bloga služi promociji šumarske struke i posvećen je kolegicama i kolegama šumarima, koji su radeći generacijama u šumi, sačuvali i unaprijedili šumske sastojine za buduće generacije.
ŠUMSKE ZANIMLJIVOSTI
-Nekada su šume zauzimale preko 80 posto, a danas pokrivaju tek 33 posto europskog kontinenta.
-Sjeme vrba i topola gubi klijavost za nekoliko dana dok sjeme bagrema može klijati i poslije 15 godina.
-Vjetar može raznijeti sjeme bora, smreke, ariša, johe i gorskog javora od 20 do 30 km daleko.
-Deblo hrasta lužnjaka u ljetnim mjesecima prosječno dnevno "ispumpa" do 300 litara vode iz tla.
-U vremenu od 1885-1895. godine hrvatski književnik i šumarski stručnjak Josip Kozarac bio je upravitelj šumarije Lipovljani.
-Periodičnost punog uroda žira ovisi o klimatskim uvjetima, od 5 godina u toplijim krajevima do 8-10 godina u hladnijim područjima.
-Jedna desetina šuma u Hrvatskoj otpada na hrast lužnjak (Quercus robur L.).
-Hrvatska spada u šumovitije zemlje Europe s više od 0,50 ha po stanovniku, a šume su jedno od najvećih nacionalnih bogatstva Hrvatske.
-Hrvatska ima velik broj biljnih endema, čak 312 vrsta endemskih sjemenjača. Među njima je 85 drvenastih šumskih endema(grmova i drveća). Strogih endema ili stenoendema, koji rastu isključivo u Hrvatskoj, ima 189.
-Šumarska struka je jedna od najstarijih u Hrvatskoj, izobrazba šumarskih kadrova započela je 1860.godine osnutkom Gospodarskog- šumarskog učilišta u Križevcima. To je prva takva škola u ovom dijelu Europe. Visoko obrazovanje šumarskih kadrova započelo je 1898. godine otvaranjem Šumarske akademije u Zagrebu.
OPASNOSTI U ŠUMI
-OTROVNE GLJIVE
Kako je počela sezona branja gljiva, poželjno je da obnovite svoje znanje prepoznavanja otrovnih vrsta gljiva koje se najčešće pojavljuju u našim šumama.
-KRPELJI
Kako prolazeći šumom dolazimo u kontakt s krpeljima, nije na odmet da nešto više saznate o rizicima od uboda tih malih životinja.
-MIŠJA GROZNICA
Bolest s vrućicom, oštećenjem rada bubrega te drugim smetnjama.Uzročnik je virus koji kruži među malim šumskim glodavcima.(više ovdje...)
-KOMARCI
Komarci su široko rasprostranjena skupina insekata. Značajni su u odnosu na čovjeka i njegovo zdravlje kao prenositelji bolesti i kao molestanti (napasnici). Na sreću, na našem području ne prenose bolesti, ali narušavaju mir i zdravlje u širem smislu: ometaju čovjeka pri svakodnevnim aktivnostima, pri boravku u prirodi i rekreaciji.
OTROVNE BILJKE U ŠUMI
-VELEBILJE(Atropa Belladonna)
Velebilje je vrlo rasprostranjena biljka u našim brdskim i planinskim predjelima.
Biljka se raspoznaje po obliku i rasporedu listova - u svakom pršljenu grane nalaze se po dva jajolika lista, jedan mali, a drugi veliki. Cvjetovi su pojedinačni i nalaze se u pazuhu listova, a cvate tijekom cijelog ljeta, a plodovi su vrlo lijepe, kao višnja krupne bobice. Bobica je višesjemena, sočna kiselkasto-slatka, ukusna (ali vrlo otrovna), veličine višnje; ima tamnoljubičast sok. S donje je strane bobica obložena zelenom petozubom čašicom. Sjemenke su okruglaste, tamne i sitne.
-BUNIKA( Hyoscyamus niger)
Bunika je biljka neugodna mirisa koja raste uglavnom pored naselja. Biljka je dlakava, plod je žućkastosmeđa i na vrhu je nazubljena čahura s poklopcem, puna sjemenja. Svi dijelovi bunike su otrovni.
-ĐURĐICA (Convallaria majalis)
Đurđica raste u svjetlijim listopadnim i miješanim šumama, u šikarama i na krčevinama a često se sadi u vrtovima kao ukrasna biljka. Crveni plodovi đurđica sazrijevaju u rujnu i susreću se razmjerno rijetko. Kuglasti su, promjera oko 8 mm, a sadrže narančasto meso i 2-6 kuglastih sjemenki. Bobice su vrlo otrovne, kao i ostali dijelovi biljke jer sadrže heterozide koji djeluju na rad srca.
-PETROV KRIŽ (Paris quadrifolia L.)
Trajna zeljasta biljka koja u gornjem dijelu nosi obično po 4 velika, eliptična, unakrst položena lista. Plod je jedna okruglasta ili jajasta sivkastoplava, sjajna i sočna boba promjera 10-15 mm, koja dozrijeva u srpnju ili kolovozu, na vrhu izmedu 4 uska, šiljasta listića. Veoma je otrovan, neugodnog, bljutavo slatkastog okusa, a već dvije ili tri pojedene bobe mogu izazvati ozbiljna trovanja.
29.11.2004., ponedjeljak
Nizina, brdo...
Današnje prijepodne u nizini tmurno, maglovito, no u brdskim dijelovima gospodarske jedinice situacija sasvim druga. Stabla u bukovoj šumi uživala su na suncu, potpuno pripremljena za dolazak zime i snijega.
Prošli tjedan bila je sv.Kata, a narodna poslovica kaže: "Sv.Kata, snijeg na vrata".
Održivo gospodarenje šumama znači da je gospodarenje šumom organizirano na gospodarski održiv način, poštujući pritom biološku i društvenu funkciju šume te uvažavajući interese svih zainteresiranih skupina(vlasnika šuma, zaposlenika u šumarstvu, lokalnog stanovništva, planinara, lovaca, ljubitelja prirode i ostalih).
Dakle, sastavnice održivog razvoja gospodarenja šumom su:
Gospodarski razvoj
Zaštita okoliša
Društvena korisnost
Povoljne vremenske prilike koriste se za izvoženje drvnih sortimenata forwarderom iz šume na pomoćno stovarište. Učinci stroja su dobri i nema šteta na šumskom tlu.
Rad forwardera zabilježen danas okom kamere na jednom radilištu.
Prohladno jutro, a kasnije sunčano, bez vjetra s ugodnom temperaturom zraka, vremenske su karakteristike jučerašnjeg dana, idealno za obavljanje tekućih radova u šumi. Na svim šumskim radilištima koje sam obišao, radilo se punom parom. Na jednom radilištu, forwarder je izvažao drvne sortimente a lokalno stanovništvo izrađivalo ogrijev iz ovršina stabala i uspostavljalo šumski red. U drugom odjelu vršilo se popunjavanje sadnjom sadnica hrasta i jasena. Sadilo je tridesetak radnika od privatnog poduzetnika uz stalnu kontrolu lugara i poslovođe radilišta. Na trećem radilištu, sjekači su završavali izradu drvnih sortimenata. Tu sam se najviše zadržao jer sam zajedno s poslovođom krojio drvne sortimente. Oko jednog stabla razilazila su nam se mišljenja kako ga iskrojiti, odluku smo uskladili uz vatru, gdje se na štapovima peklo meso i kobasice, jer protekli vikend počela su "kolinja".
Božićne jaslice Šumarije Zagreb s figurama u prirodnoj veličini koje je 1993.godine izradio kipar Željko Belić danas su svečano ispraćene sa
Sljemena na Međunarodnu izložbu božićnih jaslica "29 Mostra dei 100 presepi", koja će se održati u galeriji kripte bazilike Santa Maria del Popolo u Rimu.
Nekaj se dogodilo na serveru pa mi je izbrisan ovaj post. Pošto ga nisam snimio ne mogu ga ponovno isto napisati. Uglavnom, radilo se o nepotrebnim ispunjavanjima raznih tablica, neki puta posve istih koje dolaze iz uprave.
Dva dana nisam se javljao, nije to zato što se ništa ne događa u šumi. Naprotiv, puno je posla na terenu. Završavaju se radovi njege mladika i čišćenja šuma, počelo je pošumljavanje i koristi se svaki dan za izvršenje planirane proizvodnje drvnih sortimenata. Svakodnevno, treba obići više radilišta i organizirati rad u njima. Nakon napornog rada na terenu i kasnog dolaska kući, čekaju me kućne obaveze i jednostavno ne stignem ništa napisati.
Jaki sjeveroistočni vjetar, koji je jučer bio na momente olujne jačine, danas se polako smiruje. Prve informacije koje dolaze s terena govore, da u šumi ima izvaljenih i slomljenih stabala. Veličina nastale štete utvrdit će se obilaskom revira u slijedećih nekoliko dana.
Zadnja dva dana, šuma je izgledala tmurno zbog lošeg vremena. No po bregima oko šume bilo je veselo. Iz vinogradarskih klijeti širili su se mirisi pečenih guski s mlincima, gulaša, gibanica i pečenih kestena. Uz pjesmu i tamburaše, obavljao se obred "krštenja mošta", jer po tradiciji za Sv.Martina mošt se pretvara u mlado vino. Kućedomaćini, trudili su se da razvesele i opuste svoje poštovane goste. Proslava Martinja, dugogodišnja je tradicija šumarija iz Zagorja i okolice Zagreba(Dugo Selo, Krapina i Velika Gorica).
Zadnja dva dana, povremeno pada kiša, uvjeti rada na izvoženju drvnih sortimenata postaju sve teži uslijed raskvašenog terena. Nosivost šumskog tla je sve slabija, pa forwarder manje tovari kako bi kod izvoženja sačuvao izvozne puteve. Za sada nema veće štete na tlu, a kako je izvoženje drvnih sortimenata iz sječine pri kraju, zadovoljan sam s kvalitetom rada u toj sječini.
Početak je tjedna, zahladilo je u odnosu na prošli tjedan, kad smo po šumi hodali u košuljama s kratkim rukavima. Ujutro smo na radilištu naložili vatru. Dojam hladnoće, pojačavao je sjeveroistočni vjetar koji je zbog jačine, povremeno prekidao rad na obaranju stabala. Danas je ugodno bilo sjedenje oko vatre za vrijeme gableca. Današnje vremenske prilike, sve više "mirišu na snijeg".
"Šuma je kompleksno, kaotično nelinearno dinamični sustav. Ključ razumijevanja rastenja šuma su diferencijalne jednadžbe prigušenih i prisilnih gibanja. To su kompleksne jednadžbe prostora i vremena..."- glasi tekst članka u časopisu "Hrvatske šume", autora Karla Bezaka.
Autor dalje navodi:"Tradicionalni pogled na fiziku i primijenjenu matematiku smatra kako je najvažnija stvar na svijetu jednadžba što opisuje sustav koji istražujemo. Ključ razumijevanja rastenja šuma prepoznao sam u diferencijalnim jednadžbama prigušenih i prisilnih gibanja.
...Prognozu budućeg rasta i prirasta sastojine možemo dobiti kada kompleksnim jednadžbama uskladimo brzinu modela s brzinom rastenja sastojine.
...Kompleksne jednadžbe rastenja sastojinske debljinske visinske strukture su univerzalne nelinearne jednadžbe kojima možemo kvantitativno, numerički prognozirati budući rast i prirast sastojine.
...Iskorak iz sadašnjeg krutog linearnog sustava gospodarenja, u fleksibilno, nelinearno i dinamično gospodarenje, jedina je alternativa budućeg i potrajnog gospodarenja šumama". Više o članku ovdje.
Na temelju podataka populacijske prognoze(brojanje jajnih legala na stablima metodom dijagonale), gubar je u laganoj progradaciji(povećanoj gustoći), u odnosu na prošlu godinu.Trebat će idućeg proljeća, stalno pratiti stanje sastojina u kojima je primijećen veći broj jajnih legala gubara. Ukoliko bi bilo 1200-1900 jajnih legala po hektaru, predviđa se primjetna defolijacija na stablima, kod 1900-2200 jajnih legala gubitak prirasta, a kod 2200-2400 jajnih legala mortalitet stabala.
Danas, po vremenskoj prognozi, dan je trebao biti sunčan i topao, biometeorološke prilike, zbog jačanja anticiklone trebale su biti povoljne, no cijeli dan bio je maglovit i tmuran, padala je rosulja. Dosadna rosulja, malo pada, malo ne pada, no prolazeći kroz vlažan podmladak, hlače su začas bile mokre.
Danas smo postavljali ljepljive prstenove na kontrolna stabla po pojedinim predjelima šume radi utvrđivanja brojnosti mrazovca. Bilo je krajnije vrijeme jer se ženke štetnika, prije prvih mrazeva kreću iz tla po stablu u krošnje, gdje na pupovima ili blizu njih odlažu jaja. Po mojoj procjeni, iduće godine mogle bi nastati veće štete u šumi od ovog štetnika.
Održivo gospodarenje šumama znači da je gospodarenje šumom organizirano na gospodarski održiv način, poštujući pritom biološku i društvenu funkciju šume te uvažavajući interese svih zainteresiranih skupina(vlasnika šuma, zaposlenika u šumarstvu, lokalnog stanovništva, planinara, lovaca, ljubitelja prirode i ostalih).
Zadnja dva dana, povremeno pada kiša, uvjeti rada na izvoženju drvnih sortimenata postaju sve teži uslijed raskvašenog terena. Nosivost šumskog tla je sve slabija, pa forwarder manje tovari kako bi kod izvoženja sačuvao izvozne puteve. Za sada nema veće štete na tlu, a kako je izvoženje drvnih sortimenata iz sječine pri kraju, zadovoljan sam s kvalitetom rada u toj sječini. 
Na temelju podataka populacijske prognoze(brojanje jajnih legala na stablima metodom dijagonale), gubar je u laganoj progradaciji(povećanoj gustoći), u odnosu na prošlu godinu.Trebat će idućeg proljeća, stalno pratiti stanje sastojina u kojima je primijećen veći broj jajnih legala gubara. Ukoliko bi bilo 1200-1900 jajnih legala po hektaru, predviđa se primjetna defolijacija na stablima, kod 1900-2200 jajnih legala gubitak prirasta, a kod 2200-2400 jajnih legala mortalitet stabala.
Danas smo postavljali ljepljive prstenove na kontrolna stabla po pojedinim predjelima šume radi utvrđivanja brojnosti mrazovca. Bilo je krajnije vrijeme jer se ženke štetnika, prije prvih mrazeva kreću iz tla po stablu u krošnje, gdje na pupovima ili blizu njih odlažu jaja. Po mojoj procjeni, iduće godine mogle bi nastati veće štete u šumi od ovog štetnika. 