Ljubavne knjige - Pronađite djevojku
utorak , 15.01.2019.ljubavne knjige pdf
Click here: Ljubavne knjige
Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama. Puškin u ovom djelu na izvanredan način oslikava život u Rusiji dvadesetih godina XIX vijeka. U knjigama Izvan koridora - najbolja kratka priča 2010.
Robi odbija da mu preda knjigu i nestaje sa zajedničkom ušteđevinom. Njihovi životi se mijenjaju iz korijena kada Ana, dolazeći kod brata, upoznaje zanosnog grofa Vronskog. Ali kada bi on nestao, ili kada nas više ne bi bilo… svet bi postao za mene stranac i to moćan, razoran. Jer šta ima ljepše od ljubavne priče koja se sretno završava?
ljubavne knjige - Uzbudljiva ljubavna priča u kojoj se glavna junakinja, žena u najboljim godinama, poslije povrede noge, povlači iz javnosti i iz dotadašnjeg privatnog života, odlazeći u jedan prihvatni centar. If you can make me laugh, you're automatically more attractive to me.
Da li su ljubavne knjige i vaše omiljeno štivo? Ako jesu, onda ste na pravom mjestu! Ovaj sajt je posvečen upravo vama, ljubiteljima ljubavnih sadržaja, poput ljubavnih knjiga i ljubavnih romana. Obraćamo se posebno vama, ženama, jer ste vi, uglavnom, najbrojniji čitaoci ove vrste literature. Ljubavne knjige su oduvijek bile popularne, jer , osim što u njima pronalazimo nepresušan izvor inspiracije, one su i medju najboljim, a nerijetko i najjeftinijim vrstama zabave. Šta je ljepše od dobre ljubavne knjige jednog kišnog vikenda? Nema puno toga, zar ne? Stoga, želimo da na ovom sajtu redovno pronalazite svoje favorite i da vam ovo postane omiljeno mjesto na koje ćete se rado vraćati. Ovdje nećete naći samo dobre ljubavne knjige, već i dobro poznate ljubavne romane. Ljubavni romani ili ljubići, kako ih još od milja zovemo, su poslastica, ukoliko želimo neko kratko štivo koje ćemo pročitati za tili čas i saznati kraj priče su ranije izlazili samo u pisanom obliku, te ih se moglo kupiti samo na kioscima. No, u zadnje vrijeme sve su češće prisutni online, npr. Ljubavne knjige u pdf formatu je svakako moguće čitati i na mobilnim uredjajima, poput najuobičajenijih Android i iOS mobitela i tableta. Krenite u potragu za svojom omiljenom knjigom ili spisateljicomo ljubavnih romana, dobijte inspiraciju i, naravno, ugodno se zabavite - to, svakako, zaslužujete!
LJUBAVNE AUDIO KNJIGE
Sklopivši savez iz nužde s Vilijemom, Lili kreće na put po svetu tražeći svog dečka i Knjigu ljubavi, što nam donosi veselu romantičnu komediju, punu zapleta, tajni i ljubavnih nedaća. Neka mi sude vaše sudije, neka me izvedu pred sud, pred vaš javni sud, ja ću reći da ga ne priznajem... Bilo kako bilo, način na koji je sve to izveo igrajući se formama u fascinantno lakim rasponima od žurnalizma do fantastike, s nekoliko iznenađujućih obrta, opet nepogrješivo upućuje na ruku neponovljivog književnog genija. Lili ostaje sa Rusom i njegovim moćnim poslodavcima koji žele knjigu po svaku cenu. To važi i za ljubavne romane.
[5A?;0B=8 ?>@=8[8|Kako pronaći Devojku/Dečka?|Budva montenegro hotels]
komentiraj (0) * ispiši * #
Ri burza poznanstva nova - Stranica za upoznavanje
Burza
Click here: Ri burza poznanstva nova
Egzekucija muslimana koji spijunira u korist neprijatelja. Martina Mikulić, EIHP, istraživač Studij Ekonomije energetskog sektora mi je pružio jedan drugačiji ekonomski pogled na energetski sektor, koji mi je nedostajao kao inženjeru, te tako pomogao u proširenju znanja o funkcioniranju energetskog sektora. Uveliko su se Zuhriju nepovjeljivi prenosioci izmijesali u njegovu lancu, zaio je najbolje reci da je on niursel.
Upravo je ovo izazvalo spor izmedu Ebu Bekra i Oraera, ra- dijallahu anhuma. Razvoj današnjeg svjetskog gospodarstva je nemoguć bez razvoja energetskog sektora, novih interkonekcijskih električnih vodova , plinskih i naftnih koridora ali i novih proizvodnih kapaciteta koji isto podržavaju.
Iskustva polaznika - Ponekad se neko djelo cini iz pukog rijaluka prikazivanja putem kojeg se zeli naklonost Ijudi I'adi ovosvjetske koristi, poput munafika licemjera , kada obavljaju namaz.
PPBveo: Hnsein Idris Ademi CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine, Sarajevo 348. Sarajevo ; Bookline, 2004. El-Ranbeli, Ibn Redzeb COBISS. BH-ID 6503430 IBN REDZEB EL-HANBELl §m Zbirka hadisa sa komentarom SARAJEVO, 2004. Bitjeska o piscu Njegovo je ime Zejnudin Abdurrahman ibn Ahmed ibn Ab- durrahman ibnul-Hasen Ibn Muhammed ibn Ebul Berekat Mesud es-Selami el-Bagdadi ed-Dimeski i bio je cijenjeni imam, hafiz ha- disa i kriticar. Njcgov je nadimak Ibn Redzeb po njegovom djedu Abdurrahmanu. Roden je u Bagdadu 736. Dje- tinjstvo je proveo u porodici predanoj nauci i poboznosti. Njegov otac igra najvecu ulogu u izgradnji njegove licnosti ka izucavanju korisnih nauka, Jos u mladosti postaje popularan po svojoj pronicljivosti i zainceresovanosti za izucavanje islamskih nauka. Rano se poceo baviti plsanjem, predavanjem i smjelo se upustio u izdavanje deci- zija, uprkos postojanja veHkih islamskih ucenjaka u njegovom vremenu. Nakon smrti cuvenog ucenjaka Ibn Kadija el-Dzebela, 771. Ibn Redzeb, Allah mu se smilovao, imao je mnogo ucenika koji su se koristih njegovim znanjera i slusali njegove predaje. On je bio imam kada je u pitanju prenosenje i tumacenjc hadisa. To li- ke je vremena posvecivao hadisu da je postao poznat po :oj nauci i niko u njegovom vremenu nije bolje poznavao hadis, U svom vjerovanju siijedio je skolu pn'ih islamskih narastaja selefa. Dosljedno se pridrzavao njihovih metoda i bio jedan od njihovih najvecih zagovaraca toga vremena. Napusta ovaj svijet uoci ponedjeljka cetvrtog ramazana 795. Cija hidzra prescljenje bude radi Allaha i Njegova Poslanika, ta hidzra jc u ime Allaha i Njegova Poslanika. A onaj cija hidz- ra bude radi ovosvjetske koristi koju zeli postici ili radi zene kojom se zeli ozeniti, njegova hidzra je radi onoga zbog cega se preseho! On nema drugog vjerodostojnog lanca prenosilaca do ovoga. To tvrde Ali ibn el-Medini i jos neki muhaddisi. Ovaj hadis prenosi El-Ensarija, a od njega ga prenosi veliki broj prenosilaca. Receno je da ga prenosi vise od dvije stotine pre- nosilaca, dok neki tvrde da ga prenosi vise od sedam stotina pre- nosilaca' od kojih su najpoznatiji imam Malik, Sufjan es-Sevri, El- Evzai, Abdullah ibn el-Mubarek, Lejs ibn Sad, Ham mad ibn Zejd, Su'ba, Ibn Ujejna i drugi. Islamska ulenia slaze se da je ovaj hadis vjerodostojan i kao takav on je opceprihvacen. On zadire u sedamdeset poglavlja fikha. Mnogi postklasicni ucenjaci smatraju da taj dio hadisa znaci da su ispravna djela ili uvazena ili primljena same na osnovu namjera nijeta. Znaci, hadisom se alu- dira na serijatska djela prije cije realizacije treba postojati nijet. Nasuprot su tome djela koja ne izlskuju nijet, kao npr. Spomenuta djela nc iziskuju serijatsku vrstu nijeta od poje- dinca i to se odnosi na sva ona djela koja u sebi imaju slicnosti s vec spomenutim postupcima u prethodnim recima. Neki ucenjaci pak smatraju da se spomenuti hadis odnosi uopceno na sve vrste i oblike djelovanja i ne postoji nikakvo ogra- nicenje na posebna djela. Ovo misljenje neki pripisuju vecini klasi- cnih islamskih ucenjaka iz prve polovice hidzretskog milenija. Tog su misljenja Ibn Dzerir et~Taberi i Ebu Talib el-Mcki i jos neki njihovi savremenici. To je najoptimalniji stav i imama Ahraeda. Poslanik, alejhis-selam, rekao je: 'Zaista se djeia cijeiie pre- ma namjerama.. Ako se ovako shvati hadis, to onda predstavlja objasnje- nje serijatskog propisa i to da je ispravnost ill neispravnost djek u zavisnosti od nijeta. Ako je naumio dobro, to ce i dobki. Ako je naumio zlo, to ce ga i zadesi- ti. Prema tome, nagrada, kazna i ispravnost tog djela zavise od nijeta na osnovu kojeg je to djelo postalo dobrim, losim ili muba- hom. Znaj da nijet u jezlku znaci neku vrstu namjere kasd i zelje irade. Neki prave razliku izmedu spomenutih izraza, ali toj stu- diji nije mjesto ovdje. Nijet kod islamske uleme ima dva znacenja: razlikovanje izmedu razlicitih vrsta ibadeta, kao npr. Ovo je upravo ona vrsta nijeta o kojoj su veliki poboznjaci raspravljali u svojim djelima o iskrenosti i onome sto je usko povezano s njom. Isto tako, ova se vrsta nijeta puno spommje u govoru Poslanika, alejhis-selam, nekada pod terminom mjjet namjera , a nekada pod terminom trade zelja , dok se nekada spominje pod terminoiTi srodnim spomenutim terminima. I u Al- lahovoj knjizi se ova vrsta mjeta puno spominje, medutim isto ta- ko pod terminima srodnim spomenutim izrazima. Oni koji su napravili razliku izmedu nijeta namjere , irade zelje , kasda teznje i drugih srodnih izraza uradili su to vjeruju- ci da se znacenje nijeta odnosi na ono prvo kojeg navode islamski pravnici fakihi. Vec smo spomenuli da nijet u Poslanikovom, alejhls-selara, govoru i govom nasih dobrili prethodnika uglavnom ima ovo dru- go znacenje tj. Zbog toga se u Kur'anu na cio znanje i praksu u ispravnom slijedenju Kur' ana i suimeta. Nasa je duznost da ih slijedimo u onome sto su nam prenijeli i da se prihvatimo njihove prakse moled Allaha da On bude zadovoljan njima bez ikakve razlike izmedu njih. Prije negoli ogranicimo termin selef samo na generaciju ashaba, vrijedno je napomenuti da je vadzib ispravno sHjediti Kur'an i sunnet i njihovo znacenje. Ko se svojim misljeniem ih posiupkom su- protstavi Kur'anu i sunnetu, taj nije sljedbenik selefa, pa cak lako je zivio u vrijeme tri najbolje generacije. Otw sto udjelite neka bude samo radi Allahovog li- ca... Iz zadnjeg se ajeta vidi negiranje bilo kakvog dobra u mno- gim tajnim razgovorima izmedu Ijudi osim u onim razgovorima kada se nareduje dobro. Izmedu ostalog, istaknuta je milostinja i normalizacija Ijudskih odnosa jer su to stvari od opcfe drustvene koristi. Ovo jasno upucuje da je ova vrsta tajnih razgovora hajr I da je nagrada za to samo od Allaha, jer je On preclzirao da ta nag- rada pripada samo onome koji to radi iskreno prizeljkujuci Njego- vo zadovoljstvo. Sto se tice naredivanja dobra, ukoliko ga onaj kojl ga nareduje bude radio u irae AUaha i trazeci Njegovo zadovoljstvo, to onda za njega predstavlja dobro djelo zbog kojeg ce blti nagraden. Nasuprot tome, ukoliko se to ne cini radi Njego- vog zadovoljstva, onda tu nema nlkakvog dobra za doticnog i nece bitl nagraden zbog svog postupka. Medutim, ako bi neko klanjao, postlo 1 spominjao Allaha radi ovosvjetske koristi, on od toga ne bi iraao apsolutno nikakve koristi jer od toga nema nikakva dobra od kojeg bi se zajednica okoristila. Osim ukoliko se neko ne ugle- da na njegovu vanjstinu i ne prihvati se iskreno onoga sto on lazno praktikuje. Mnogobrojni su hadisi i izreke selefz koje ovo znacenje nazi- vaju nijetom. Mi cemo navesti neke. A onaj cija hidzra bude radi ovosvjetske koristi koju zeli postici ili radi zene kojom se zeli ozeniti, njegovo je pre- seljenje radi onoga zbog cega se preselio. U nastavku hadisa Poslanik, alejhis- selam, daje nam primjer iz svakodnevnog zivota ukazujuci na to da ista stvar ponekad rezultira pozitivizmom, a ponekad negativiz- mom, i to sve u zavisnosti od nijeta. Kao da nam je htio reci da su sva ostala covjekova djela samo prateca posljedica ovog generalnog primjera. Znacenje Kidzre Hidzra znaci napustanje zemlje u kojoj doniinini sirk i pre- seljenje u zemlju gdje se praktikuje zivl islam kao sto je to bio slu- caj sa pmm mtihadzirima kada su iz Meke preselili u Medinu, grad Poslanika, alejhis-selam, Neki od ashaba su i prije toga ucinili hi- dzru Li Abesiniju kod Nedzasija, radijallahu anhu. Poslanik nas obavjestava da se ova vrsta hidzre razlikuje po svojoj prirodi uzlmajuci u obzir razlicitost zelja i namjera Ijudi. Zbog ovog znacenja ponovio se doslovno odgovor u uvjetnoj recenici jer ovom vrstom hidzre cov- jek ostvaruje cilj koji je naumio, na dunjaluku i ahiretii. Medutim, ko ucini hidzru iz zemlje sirka i odseli se u zemlju islama trazeci ostvarivanje neke ovosvjetske koristi ili radi neke zene da bi se njome ozenio u islamskoj drzavi, onda je njegova hi- dzra samo radi onog sto je naumio. Tu je rijec o trgovcu i vjereni- ku i nijedan od ove dvojice nije muhadzir. Takoder vrijedi napomenuti da je hidzra u ime AUaha i Nje- 17 IBN REDZEB EL-HANBELI gova Poslanika jedna i da nema raznovrsnosti u njoj. Zbog toga je odgovor ponovljen u istoj formi u kojoj je dosao i uvjet, Nasuprot tome, hidzra u ime neke ovosvjetske koristi ne moze se ograniciti jer ponekad covjek odseli iz rajesta u mjesto a da rau to islamom nije zabranjeno. S druge pak strane, neko odseli namjeravajuci uciniti neko djelo koje islam strogo zabranjuje. Potraznja dunja- luckih dobara putem hidzre ne moze se ograniciti. Posianlk, alejhis-selam, upitan je o dzihadu u kojem neki demonstriraju snagu 1 hrabrost, neki brane plemensku ih nacio- nalnu pripadnost putem njega, i sta je od toga prava borba na Al- lahovom putu? Buharl 1 Muslim biljeze hadis od Ebu Musaa el-Es'arije u ko- jem se spominje da je neki beduln dosao kod Poslanika, alejhis- selam, 1 Lipitao ga: ' Navodno prenosi se da je spomenuti sahabija preselio iz Meke u Medi- nu samo radi neke zene kojom se namjeravao ozeniti. Ni- jedno od predanja ne upiicuje na to! Njemu ce biti predocena njegova blagodat koju mu je Allah dao pa ce je on prepoznati, a i ona njega, i bit ce upi- tan: 'Sta si ucinio s ovom blagodati? Bit ce mu receiio: 'Slagao si! Borio si se samo da bi Ijudi o tebi rekli da si neiistrasiv, pa eto, receno je bilo na dunjaluku. I njemii ce biti predocena njegova blagodat pa ce je on prepoznati, a i ona njega, i bit cc upitan: 'Sta si ucinio s ovom blagodati? Bit ce mu receno: 'Slagao si! Naucio si znanje da hi Ijudi rekli da si ucenjak i ci- tao si Kur'an da bi Ijudi rekli da si dobar ucac, pa eto, receno je bilo na dunjaluku. Zatim ce doci covjek kojem je Allah dao od svih vrsta bogat- stva pa ce i njemu biti predocena njegova blagodat pa cc je on prepoznati, a i ona njega, i bit ce upitan: 'Sta si ucinio s ovom blagodati? Bit ce mu receno: 'Slagao si! To si ura- dio da bi Ijudi rekli da si darezljiv, pa eto, receno jc bilo na dunjaluku. Njib ce na onom svijetu samo vatrapeci... Prenose se mnoga predanja u kojima se prijeti onima koji ne uce znanje u ime Allaha. Pa ko od ovog umcta djclima ahireta bude zaradivao za dunjaluk, nece na aliiretu imati nikakva iidjeLi! Ponekad se neko djelo cini iz pukog rijaluka prikazivanja putem kojeg se zeli naklonost Ijudi I'adi ovosvjetske koristi, poput munafika licemjera , kada obavljaju namaz. Ova vrsta laznog prikazivanja skoro da ne moze biti karakte- ristika vjemika prilikom obavljanja obaveznih namaza i obaveznog posta. Medutim, moguce je da se desi prilikom davanja obaveznih imovinskih ibadeta, hadza i drugih vidljivih djela cija je korist obo- strana i ne ogranicava se samo na onog ko ih vrsi. Iskrenost je u njima veoma kompleksna. Musliman nimalo ne sumnja da su spomenuta djela nistavna i da njihov izvrsitelj zasluzuje Allahov prezir i kaznti. Ko uradi neko djelo i u njemu Mi dnigog pridruzi, napustih njega 1 njcgovo pridruzivan e! Od nasih prethodnika koji smatraju da je djelo koje se pomi- jesa s rijaiukom nistavno jeste jedna grupa ucenjaka, a inedu najis- taknutljim su Ubada Ibn Samit, Ebu Derda, Hasan el-Basri, Seid ibnul Musejjeb i drugi. Mi u vezi s ovim pitanjem ne poznajemo razilazenje medu selefom iako se ono prenosi od nekih postklasi- cara. Ako neko svoj nijet dzihada ne pomijesa s rijaiukom, ali ga pomijesa s neclm drugira, kao npr. Tako on sjede naspram Poslanika, alejhis- selam, oslonivsi svoja koljena na njegova koljena, stavivsi svojc dianove na njegova stegna, pa rece: 'Muhamniedc, oba- vijesti me o islaniu! Omer, radijallahu anhu, kaze: 'Zacudismo se ovom covjeku, pita Poslanika i potvrduje Isti- nitost njegovog odgovora. Covjek odgovori: 'Istinu si rekao,' pa ga ponovo upita: 'Obavijesti me o Sudnjem casu? On mi na to recc: 'To je bio Dzibril, dosao je da vas poduci vaso V eri fWl? Pojavise se kod nas Ijudi, uce Kur'an, a znanja un zaista manjka! Na to mu Ab- dullah ibn Omer, rece: 'Rad god sretnes te Ijude, obavijesti ih da a s njiraa nemam nista niti oni sa mnom. Ovaj se hadis prenosi i drugim predanjima, neka se prenose od AbdiiUaha bin Burejde, a neke od Jahjaa bin Ja'mera. Potom }e naveo da u nekima ima dodataka, a u drugima nedostataka. Ovaj hadis takoder biljezi i Ibn HIbban u svom Sahihii preko Sulejraana et-Tejmija od Jahje ibn Ja'mera. Tako Mi onog u Cijoj je ruci moja dusa, dva puta mi je prije dolazio, nikada mi se nije desilo da ga ne prcpoznam osim ovog puta, shvatio sam da je to bio on tek nakon sto je otisao! Covjek dalje nastavi: 'Allahov Poslanice! Covjek upita: 'Kada ce Sudnji cas? Sve je to obuhvatio ter- minom ed-din vjera. Pa tako u hadisu Omera, radi- jallahu anhu, kojeg biljezi Muslim, stoji da je Dzibril, alejhis- selam, zapoceo s pitanjem o islamu, dok u drugim predanjima stoji da je zapoceo s pitanjem o imanu i to se jasno vidi iz predanja Ebu Hurejre, radijallahu anhu. U nekim pak drugim predanjima stoji da je u hadisu Oinera, radijallahu anhu, ihsan postavljen izmedu isLzma i imana. Sto se tice termina islam, vidimo da ga je Poslanik, alejhis- selam, protumacio kao vanjske manifestacije organa kao sto su govor i djela. Prvi stupanj toga jeste svjedocenje da nema drugog boga mimo AUaha i da je Muhammed, aiejhis-selam, Njegov pos- lanik; to je djelo jezika. Zatim je spomenuto obavljanje namaza, udjeljivanje zekata, post mjeseca ramazana i obavljanje hadza, uko- liko je covjek u stanju obaviti ga. Ta djela se mogu podijeUti na: - edmalun-bedenijettm tjelesna djela, poput namaza i posta; - e'amelun-malijetun materijalna djela, poput udjeljivanja ze- kata. Neka djela u sebi sadrze obje spomenute komponente, kao naprimjer obavljanje hadza za one koji su mnogo udaljeni od Me- ke. U predanju ovog hadisa kod Ibn Hibbana stoji jos da u islam spada i obavljanje wmre, kupanje od dzunupluka i upotpunjavanje abdesta. Time se zeli skrenuti paznja da sve vidljive obligatne duz- nosti vadzibi potpadaju pod jedan termin, tj. Ukohko covjek na- pustl sehadet, tlm cinom on izlazi iz okvira islama, tj. Sto se namaza tice, tj. Takoder postoji razilazenje kod uleme u vezi s pita- njem napustanja praktikovanja ostalih islamskih nacela, o cemu cemo govoriti na mjestu odredenom za to, ako Bog da. Iman je Vjerovjesnik, alejhis-selam, u ovom hadisu objasnio unutrasnjim uvjerenjima, tj. Vjerovanje u poslanike {rusul povlaci za sobom obavezu vjerovanja u sve ono o cemu su oni obavijestili Ijude. U to spada vjerovanje u meleke, vjerovjesnike, knjlge, prozlvljenje, odredenje i sve ono sto je u detalje opisano rijecima svih poslanika, Tu spada i vjerovanje u Allahova svojstva, Sudnji dan, sirat, polaganje racu- na, i, naravno, vjerovanje u Dzennet i Dzehennem. U navedenim ajetima spominje se vjerovanje u odredenje, dobro ill zto, i upravo se zbog ovog razloga Tbn Omer, radijallahu anhuma, poziva na hadls Poslanika, alejhis-selam, negnajuci mo- gucnost bilo kakvog dogadaja izvan okvira Atlahovog odredenja. Ibn Omer suprotstavio se ostro tim Ijudima i ukorio ih svojom izjavom da on nema niceg zajednickog s njlma, a ni oni s njim. I jasno se iz njegovih rijeci vidi kako nas obavjcstava da se djela tih Ijudi ne uvazavaju kod AUaha ako oni ne povjeruju u odredenje Uzvisenog, Vjerovanje u Allahovo odredenje ima dva stepena: - vjerovanje i cvrsta uvjerenost da Allali Uzviseni Svojjm savrsenim znanjem zna postupke Svojih robova, njlhova hrdava djela, njihovu pokornost prema Njemu i grijehe koje ce Ijudi cini- ti, i to prije njihovog stvaranja. On zna ko ce od njih uci Dzennet, a ko u Dzehennem. On je Taj Koji je Ijudima pripremio nagradu ili kaznu, u ovlsnosti o njihovim djelima, i to prije njihovog stva- ranja i oblikovanja. On je to zapisao kod Sebe i isto pobrojao, a i to da se djela Ijudi desavaju sukladno Njegovom znanju i Knjlzi; - vjerovanje i cvrsta uvjerenost da je Allah Uzviseni stvorio sva djela Ijudi. Stvorio je nevjerstvo i vjeru, pokornost i grijeh 1 on je htio da ih stvori onakvim kakvl su. Ovu kategoriju vjerovanja u odredenje kader potvrduju eh~ li sunne vel-dzemda, dok je kaderije' poricu. VWi stepen vjerova- '' Sekta ciji se pojavni korijeni biljeze krajem generacije ashaba. Dije- le se u dvije struje; jedna porice Bozije odredenje i poznata je po istoin 42 BVSENJE AHBieiJA nja u kader prihvataju mnoge kaderije, dok ga ne prihvataju njiho- vi ekstremisti kao sto su M'abed el-Dzeheni, koji je pitao Ibn Omera o svojirn stavovima, Amr bin Ubejd 1 drugl. Ulema ehli sunne vel-dzema'a razilazi se u vezi s pitanjera da li treba ovu vrstu kuderija proglasavati nevjernicima ill ne. Safija, Ahmed i drugi islamski ucenjaci jasnog su stava da onaj ko porekne Allahovo praiskonsko postaje nevjernik. Ako se postavi dilema oko toga kako je Vjerovjesnik, alejhis-selam, u ovom hadisu napravio razliku izmedu islama i imana kao i to da je sva vidljiva djela spomenuo u kontekstu islama, a ne imana, onda je rasprava slijedeca: terniinu, a kasnije postaje poznatija kao sekta zvana mu'teziliti. Druga struja porice slobodnii volju covjeka, a to je sekta dzehmija. Osnova nji- hove novotarije jeste nemoc shvatan a Allahovog odredenja i cinjenice da On propisuje norme ophodenja koje su halal i haram; dobrima slijedi nagrada, neposlusnima slijedi kazna. Oni to smatraju nemogucim. Vje- ruju da Uzviseni Allah nagraduje ili kaznjava nakon postupka Ijudi, a Bikako prije toga zato sto je nemoguce da neko nesto stvori znajuci unaprtjed da niu se nece pokoravati. Govore i to da je nelogicno posto- janje zabrane nereda i pokvarenjastva i da UzviSeni ponovo stvara one za koje zna da ce nered na zemSji sijati. Ovo vjerovanje dovelo ih je do stu- pnja poricanja ne samo Allahovog odredenja vec i Njegovog apsolutnog znanja. Imaju veoma cudna i pogresna shvatanja u vezi s p. Ima i onih koji govore da je iman samo spoznaja Boga i msta vise od toga. Ovo ih vjerovanje dovodi do stadijuma poricanja da se iman povecava dobrim djelima, a umanjuje grijesima, sto je suprotno vjerovanju ehlus-suime vel-dzema'a. Ko ih ne upotpuni nije upotpunio svoj iman. A znate 11 sta je iman? Svjedocenje da nema boga osim Alla- ha; obavljanje namaza; udjeljivanje zekata; post mjeseca ra- mazana; i da od ratnog plijeiia udijelite jednu petinu. I stid jc dio imana! I ostavljanje spomenutih velikih grijeha nije od imana ne bi se onda on negirao od njihova pocinioca, jer ime se gubi samo on- da kada izgubi pojam na kojeg se odnose neki njegovi sastavni di- jelovi ili nuznosti. Kako potom iznaci nacin usaglasavanja medu spomenutim tekstovima i izmcdu hadisa u kojera Dzibril, alejhis-selam, pita o islamu i imanu i pravljenju razlike izmedu njih od Poslanika, alej- his-selam, i njegova podvodenja djela pod pojam islaraa a ne ima- na. To ce nam blti jasno ako prihvatirao slijedece piravilo koje gla- si: od imena iraa i takvih kategorija koje obuhvataju razlicite poj- move kad se upotrijebe samostalno i opcenito. Pa kada se takvo ime uporedo upotrljebi s drugim, onda ono oznacava neke od tih pojmova, a ime koje je upotrijebljeno uporedo s njlra oznacava ostatak tih pojmova. Kao primjer za spomenuto pravilo mogu se navesti imenice fekir bijednik i miskin jadnik. Kada se jedna od spomenutih imenica navede samostalno, u kontekstu znacenja obuhvata i zna- cenje druge imenice koja nije spomenuta. Medutim, ako se spo- menu zajedno, onda ce jedna od njih oznacavati dio znacenja koje oznacava kad dode samostalno, a druga ostatak tih znacenja. Isti je skicaj s imenicama islam i iman. Ako se jedna od njih spomene samostahio, onda ce ona obuhvatati u sebi oba znacenja tih imenica. Medutim, ako se zajedno spomenu, jedna od njih ce oznacavati dio znacenja koja je oznacavala kada je dosla samostal- no, dok ce druga oznacavati ostatak tih znacenja. Ovaj stav jasno zastupaju neki imami. Pa kada se ta dva pojma uporedno spomenu, kao npr. Da li se radi o sinonimlma ili ne? Ehlus-sunne vel-dzema'a i ehlul-hadis nemaju jedinstven stav oko toga. O torn pitanju napisali su mnogobrojna djela. Od onih koji smatraju da je vecina ehlus-sunne vel-dzema'a zajednlckog scava, tj. Medutim, za Ejjuba vele da je slab prenosilac. Neki pak prenose od ehlu sunneta da oni prave razliku iz- medu spomenutih cerraina, kao sto je npr. Ebu Bekr ibn Sem'ani i dmgi. Raziika izraedu dva lermina prenosl se i od mnogih ucenja- ka selefa kao sto su Katada, Davud ibn Ebi Hind, Ebu Dzafer eb Baklr, Zuhri, Hammad ibn Zejd, Ibn Mehdi, Surejk, Ibn Ebi Zlb, Ahmed ibn Hanbel, Ebu Hajsema, Jahja ibn Me'in i dr. Medutmi, oni nemaju identican stav kad je u pitanju ta razHka izmedu dva termina. Prenosi se da su Hasan el-Basri i Ibn Sirin termlnom muslim istovremeno obuhvataU i termin ma'min. Ovo dosadasnje objasnjenje, koje smo naveli, uklanja razila- zenje i nedoumice. Prema tome moguce je reci: kada se spomene posebno svaki od ta dva termina, islam i iman, onda nema razlike u njihovom znacenju. Medutim, kada se uporedo navedu, onda ima- ju razlicita znacenja. Raziika medu njima moze se definisati i reel da je iman vje- rovanje, pnznanje i potvrdivanje srcem, a islam predanost roba AUahu, pokornost 1 potcinjenost Njemu, a to se postize djelima praksom i to je vjera, kao sto je Allah Uzviseni u Kur'anu nazvao islam terminom ed-din. U hadisu Dzibrila, alejhis-selam, Vjerovje- snik, alejhis-selam, islam, iman i ihsau naziva vjerom {ed-din. Tada se pod imanom misH na vrstu vjerovanja srcem a pod isla- mom na djela kao vrstu. Ovo je najvjerovatnije osnovni argument onim islamskim ucenjacima koji smatraju da je svaki mumln istovreraeno I muslim jer ko ostvari sustinu imana i ako se on ukorijeni u njcgovom srcu, onda ce, de facto, praktikovati djela islama. Medutim, nije svaki musliman mumin. To je zato sto iman moze biti slab i u tim trenucima srce nije potpuno privrzeno ima- nu, i pored djelimicnog praktikovanja nekih islamskih normi. U to situaciji covjek je musliman, ali nepocpunog imana. Ovdje nije rijec o pravim munaficima vec o Ijudima slabog imana. To je stav AbdulLiha ibn Abbasa, radijallaliu anhuma, i drugih. Iz ovog ajeti-kerima moze se zakljuciti da je unan nesto specijalnije u odnosu na islam, kako smatraju prlpadnici elilus-sunne vel- dzema'a pa navode hadis kada je Dzibril, alejhis-selam, upitao sta je is- lam, zatini iman, zatim ihsan. Na taj se nacin izdvaja iz opceg u posebno, a iz posebnog u jos bolje. A posto su beduini sami sebe uzdigli na polo- zaj na koji jos nisu bili stigli, na ovaj Im se nacin skrece paznja zbog to- ga. Znaci, nema sumnje da ukoliko iraan ostabi u srcu covjeka, onda ce se to jasno vidjeti u nepraktikovanju vidljive nianifestacije is lama. Oni u vezi s tim pitanjem imaju dva stava, a prenose se i dva predanja od Ahmeda. Medutira, islam se, i pored namjernog zapostavljanja nekih njegovih vadziba ill cinjenja njegovih zabrana, ne moze negirati nekim djelom pojedinca osim samo u slucaju kada uradi nesto sto su kao oni, ponasali bi se svirepo i necasno, kao sto se tako spominju muiiafici u suri 'Et-Tewbe' 97. Medutiiii, o njima se govon na je- dan odgajivacki nacin. Ne postoji nikakvo predanje iz sunneta Poslanika, alejhis- selam, koje govori o negiranju islama pojedincu koji ne praktikuje pojedine vadzibe islama, kao sto je to slucaj s napustanjem nekih vadziba imana, pa i pored toga sto se nevjerstvom naziva upraz- njavanje nekih zabrana, kao sto se i licerajerstvom nazivaju takvi postupci. Ulema se razilazi u vezi s pitanjem pocinitelia velikih grijeha, tj. Tako- der se prenosi da je Omer, radijallahu anhu, smatrao nemuslima- nima one Ijudi koji su u stanju obaviti hadz, a to ne ucine. Ovim nam postaje jasno da se islam ne moze negirati indi- vidui osira u slucaju ako ne ucini neko djelo koje izvodi iz vjere. Ukoliko se islam spomene opcenito ili u pozitivnoj konotaciji, pohvalno, onda je i iman sa svim svojim znacenjima obuhvacen njinie. To smo vec naveli u hadisu Amra ibn Anbeseta, radijallahu anhu. Tu spada i za- dovoljstvo onim sto odredi i izabere Allah Svom robu, Zadovoljstvo islamom znaci njcgovu odlikovanost nad osta- liin vjerama. Zadovoljstvo Muhammedom, alejhis-selam, kao pos- linikom znaci bespogovorno prihvatanje svega onoga sto je od Allaha objavljeno i iskazivanje potpune pokornosti i vedrine pri njegovom prihvatanju. Uzviseni kaze: '1 tako Mi Gospodara tvoga, oni tiece biti vjernici dok za stidiju u sporovima medusobnim tebe ne prihvate i da onda zbog presude tvoje ii dusama svofbn nimalo tegobe 7ie osjete i dok se sasvim ne pokore. Ponekad uporedo s imanom, a ponekad s islamom, dok je na nekim mjestiraa spomenut uporedo s bogobojaznoscu i dobrim djelom. Allah voli one koji drugima dohro ihsan cine. To i odgovara da bude nagrada oniraa koji su dostiglj stepene Ihsana jer ihsan znaci da vjernik obozava na ovom svijetu svog Gospodara potpuno prisutne svijesti i duha kao da Ga vidi svojlm srcem i gleda u Njega kod ispoljavanja raz- nlh obiika ibadeta. Nagrada za to je, svakako, istinsko gledanjc u Allahovo lice na buducera svijetu. Zar nije ucinio da preteg? To stanje oznacava postojanu pripravnost svijesti o blizini Uzvisenog kao da je tu ispred pa da Ga covjek gleda. To sa sobom povlaci skrusenost, strah, velicanje i strahopostovanje prema Njemu. Prema tome, vjerniku je naredeno da bude svjestan Allahovog nadzora i blizine u svom ibadetu i to toliko kao da Ga istinski vidi. Medutim, to ponekad biva za covjeka tes- ko pa ce se u toj situaciji potpomoci snagom svog imana i time ojacati svijest da ga Allah vidi i promatra i u njegovoj tajnosti i javnosti i da Mu nista nlje skrivcno. Ukoliko covjek dostigne ovaj stupanj imana, onda mu je lahko preci na drug! Medutim, ncki su misljenja da je ovo pokazatelj onima koji ne mogu robovati Allahu kao da Ga vide, vec da dovedu sebe u stanje robovanja Njemu svjesni da ih On vidi i zna sve njihove po- stupke i da upravo taj moment izazove kod njih stid od Allahovog posmatranja njih. Kur'an nas na puno mjesta upucuje na ovaj veo- ma vazan detalj. Nema tajnih razgovora medu trojicom, a da On? Mnogobrojni su vjerodostojni hadisi koji motivisu na doca- ravanje Allahove blizine prilikom obavljanja obreda. Ako me spomenc u sebi, Ja ga spomenem u Sebi; a ako Me spomene u skupu, Ja ga spomenem u skupu odabranijera od njegovog. Ako Mi se priblizi lakat, Ja mu se pribliiim hvat. Ako Mi u susret krene iduci, Ja krenem prema njemu zure-. Krscanska dogma o tjeles- noj slicnosti izmedu covjeka i Boga koja nalazi sllcne decalje u ucenjima nekih sufijskih krugova u kojima se jasno da vidjeti ceziijiva potreba mi- stickog obozavanja «mladosti» kao izraza u siiaznim antropomorfnim vizijama Boga kao «mladog ljepotana. Inace, ideologiju antropomorfi- zma kao heretsku novotariju u islam je uveo Hisam ibnul-Hakem er- Rafidi, pripadnik ekstremiiog siitskog pravca El-Bejanijja. Korijen ovog here- tizma jeste Aristotelovo ucenje o hilomorfizmu. Dalje nalazi potporu u krscanstvu u ucenju duhovno-materijalistickog duaiizma izmedu Boga i Isusa. Takoder ekstremni sufijski voda Halladz smatra da je on dio Bo- zijeg bica. Zbog ove izjave osudcn je na smrt. Ovo vjerovanje jos uvijek egzistira kod ekstremnih siitskih grupacija koje smairaju da je Dzafer es- Sadik pretopljen u Bozije bice. Ova koocepcija o stanju jedinstva veonia slici ucenju o vec spomenutom hululu. Ova politeisticka ideologija vuce korijene iz hinduskih religija. Muhammed 62 BIWENJE AHBICIJA taju nista od Allahove objave Njegovom Poslaniku, a Allah i Nje- gov Poslanik s njiraa nemaju nista. Neka je slavljen Onaj Kome njsta nije slicno, a On sve vidi i sve cuje. Ko uspije dostici ovaj stepen vizije Allahove prisutnosti to- kom zikra i obavljanja obreda osjetit ce zadovoljstvo u toj Allaho- voj bllzini i zasigurno ce izgubki zelju za drustvom Njegovih stvorenja. Ko pomno promotri ono na sto upucuje ovaj velicanstveni hadis shvatit ce da se sve nauke i spoznaje, na kraju krajeva, vra- caju na njega i potpadaju pod njegova znacenja, kao i to da sva znanja ucenjaka svih islaraskih frakcija ovog umeta ne izlaze iz okvira ovog hadisa i onoga na sto on aludira, bilo to nacelno ili detaljno. Tome dodaju jos hiiovinske, bracne i krivicne norme. Sve se to ubraja u islam sku nauku, kako smo vec napomenuli. Medutim, puno je jos islamskog ucenja koje se odno- si na ponasanje, moral ltd. Apologeticari koji govore o temeljima vjera raspravljaju i o sehadetu, vjerovanju u Allaha, Njegove meleke, knjige, poslanike, Sudnji dan i o vjerovanju u Njegovo odredenje. Oni koji se bave spoznajom i lijepim ponasanjem raspravlja- ju o stepenima ihsana i unutrasnjim djelima koja takoder ulaze u iman, kao sto su strah, Ijubav, oslanjanje na Allaha, zadovoljstvo, strpljenje itd. Prema tome, sve serijatske znanosti kojlma se bave musli- raanske frakcije obuhvacene su ovim hadisom. Dakle, ovaj hadis je Dijau'rrahman kaze da se osnova ove poHtelsticke ideologije temetji na trl nacela, a to su: upoznavauje Stvoritelja putem spoznaje Njegovih stvorenja; razlucivanje izniedu Stvoritelja i prirode univerzunia; vjera u materijalno i duhovno jedinstvo izmedu Stvoritelja i prirode atoma od kojeg je stvoren ovaj univerzura. AUahu Uzvisenom pripada hvala i mi lost. To pak znaci da je znanje o come Allah zadrzao same za Sebe. Zato se prenosi da kada neki ucenjak bude upitan o necemu sto ne zna, treba reel da to ne zna i to mu nece umanjiti autoritet, naprotiv, to ce se smatratl od njegove vjere i poboznosti jer iznad svakog ucenog ima onaj koji je uceniji od njega. Red: 'To zna jedino Gospodar moj. Slicno predanje prenosi se i od Omera ibo el Hattaba, radijallahu anhu, u istom poglaviju pod brojem 4 778. U Buharijinom Sahihu prenosi se od Ibn Omera, r,a. Take ce zenski zarobljenik biti robinja kod svog vlasmka. Djeca koju ce ta robinja roditi svome gospodaru imat ce status gospoda- ra, tj. Imam Hattabi smatra da je ovo misljenje onih koji tvrde da se raajka djeteta osiobada zbog svog djeteta na osnovu udjela mi- raza na koji to dijete ima pravo u zaostavstini svog oca, jer vlasnis- tvo nad torn robinjom majkom prelazi sa oca vlasnika na djecu te robinje putem miraza te se zbog toga ona osiobada, posto nije do- zvoljeno da roditelj bude rob svojoj djeci, s tlm sto se ona prije srarti svoga gospodara treba prodati. Medutim, Hattabi smatra da je ovo misljenje veoma diskutabllno. U ovakvoj situaciji je upravo njeno dijete na mjestu njena gospodara, tj. Tako ce se npr. Zatim ce se dovesti njena majka pa ce je njena oslobodena kcerka kupiti kao svoju robinju, a da ne zna da joj je to majka. Ovo se vec desilo u islamu. Isto tako receno je da je jedno od znacenja ovog hadisa i to da ce robin je radati kraljeve i vLidare. Veki'a, rahimehuUah, smatra da je znacenje ovog hadisa to da ce robinje nearapkinje radati Arape, a Arapi ce biti njihovi kraljevi i gospodari. Ovim se aludira na vladavinu i liderstvo neukih Ijudi najnize drustvene klase koji ce biti izuzetno iinucni pa nece znati drugi nacin svog dokazivanja osim putem gradnje visokih i raskosnih gradevina i njihovim rasipnickim uljepsavanjem. To samo pokazuje koliko su muslimani Arapi bill u prednosti nad neznabozackini drustvima tog vreniena, kada su bili pojam civilizacije i apsolutne nadmoci nad neinuslimaiiima. Jedan od njih jeste i vladavlna golih i bosih i natjecanje obicnih cobana u izgradnji vlsokih gradevina. Cini se da sva znacenja predznaka spomenutlh u ovom hadi- su ukazuju na to da ce se odgovorne sluzbe predati onima ko i ih nisu dostojni, kao sto je Poslanik, alejhis-sclam, odgovorio nekom covjeku koji ga jc upitao o Sudnjem danu, tj. Naprotiv, uzurpirat ce im 1 ono sto posjeduju. Danas je situacija potpuno drugacija i autor bi se zgrozio kada bi vidio ono sto mi vidimo kako i ko vlada u takozvanim «islainskini zeinljama» gdje taniosnji vla- dari svojtm iiicelektualno-politickim kapacitetoni nisu u stanju parirati predsjedniku oblasne nijesne zajednice. Njegova je briga samo imetak i njegovo umnozavanje. Nece ga zanimati sta se desava s vjerom kod Ijudi niti s onima koje treba pomoci. Ako je svakidasnje stanje vladara i kraljeva upravo ovakvo stanje koje smo opisali, onda ce se to reflektovati i na ostale seg- mente. Tako ce se lazljivcu vjerovati, iskreni ce biti proglasavan lazljivcem, prevarant ce biti smatran povjerljivim, a povjerljivi ce biti proglasen za prevaranta, neznalica ce javno nastupiti, a ucenjak ce sutjeti ili potpuno biti zapostavljen. Take mi Ailaha, pored Kojega nema drugog boga, neki ce od vas raditi djela dzenet- lija sve dok ne bude arsin izmedu njega i Dzenneta pa ce ga preduhitriti knjiga odredenje i nastavit ce raditi djela dze- henemlija, pa ce uci u Dzebennem. A neko ce od vas opet raditi djela dzehenemlija svc dok ne bude izmedu njega i vat- re samo arsin, pa ce ga preduhitriti knjiga odredenje i radit ce djela Ijudi dzenetlija, pa ce uci u Dzennet. IBH REPZEB EL-HANBELI Ovo je hadis muttefekun alejhi i uraet ga je jednogiasno pri- hvatio. Zatim melek ponovo upita: 'Gospodaru! Ko- liko ce zivjeti? Zatim melek ponovo upita: 'Gospodaru! Nakon toga melek napusti utrobu sa sveskom u ruci ne dodajuci ili oduzimajuci nista od onoga sto mu je bilo na- redeno. Neki su to protumacili na taj nacin da melek podijcli oplo- denu celiju, nakon sto postane zakvacak, na dijelove. Dio za kozu, dio za meso i dio za kosti i sve to odredi i definise prije njegova postojanja. Moguce je da to oblikovanje i dijeljenje bude prije pos- tojanja mesa i kostiju. A moguce je i da se to desi kod nekih fetu- sa, a kod drugih ne desi. SI IBM REDZEB EL-HAHBELI Takoder 1 hadis Malika ibn Huvejrisa jasno aludira na to da se proces obllkovanja desava u oplodenoj celiji jos u sedmom da- nu. Medicinski stnjcnjaci govore u prilog ispravnosti ovog ko- mentara. Oni tvrde da od momenta ubacivanja sperme u unutras- njost materice pa sve do neklh sest ill sedam dana nakon toga do- gada se neka vrsta vrcnja sperme, kada ona poprlma pjenusasti ob- lik. Tada se kapljica oblikuje bez ikakve pomoci materice, a nakon toga se njome pomaze. Zatim dolazi period kada se formiraju bra- zde i tackice, i to trl dana poslije toga, a moguce da se to desi dan prije ili poslije. Nakon sestog dana, a to je petnaesti dan otkad se oplodena celija okacila o zid materice, pocinje proces ekspanzije ki-vi u cijelu smjesu i tada nastaje zakvacak. Nakon toga nastupa period u kojem se dijelovi tijela pocinju jasno razaznavati i odvaja- ti jedan od drugog, kada pocinje faza formiranja kicme i njenog ispunjavanja kicmenom mozdinom. Nakon devet dana pocmje odvajanje glave od ramena i vrhovi nekih prstiju pocinju postajati vidljivi, doit se kod drugih to moze vidjeti malo kasnije. Takoder, u isti medicinski strucnjaci tvrde da najraanji peri- od formiranja muskog fetusa iznosi trideset dana. Normalan peri- od za to je trideset i pet dana, a moze se desiti da to formiranje traje i do cetrdeset i pet dana. Zato oni kazu da ne moze biti ni govora o abortusu muskog fetusa prije trideset dana od momenta oplodenja cellje, a kod zenskog prije cetrdeset dana. To se slaze s onim na sto upucuje hadls kojeg prenosi Hu- zejfe ibn Usejda a u kojem se govori o stvaranju u drugoj cetrde- setini trudnoce, gdje se takoder spominje faza mesa. Neki ucenjaci smatraju da se iz hadisa Ibn Mesuda moze za- kljuciti da fetus u pi-vih cetrdeset dana ostaje sperma, u diiigih ce- trdeset dana sperma prelazi u fazu oblikovanja u grudu mesa, a u trecoj fazi od cetrdeset dana postaje zakvackora, i pored toga sto 82 BIWEHJE AHBICIJA je formiranje i oblikovanje fetusa finalizirano. U hadisu Ibn Me- suda ne spominje se vrijeme oblikovanje fetusa. Medicinski strucnjaci tvrde da upravo u zakvacku pocinje stvaranje i uocavanje brazdi brazdiranje. Hadis Malika bin Hu- vejrisa svjedoci da oblikovanje fetusa pocinje jos od perioda oplo- dene celije. A Uzviseni Allah najbolje zna. Sve se to desava nakon sto dvadesetog dana. Sto se pak predanja tice, postoje razlike u vezi s pitanjem re- doslijeda upisivanja tih cetiri stvari i udahnjivanja duse. Ovdje ill se radi o prenosenju hadisa po znacenju na nacin kako su to oni razumjeli ili im jc bila nam j era da navedu ono sto su culi, a ne tacno onako kako su cull. U svakom slucaju, Ibn Mesudovo predanje jasno govori da se udahnjivanje duse u fetus i zapisivanje odredenja od meleka de- sava poslije cetiri mjeseca, tj. Sto se udahnjivanja duse pak tice, od ashaba, radijallahu an- hura, postoje izravna predanja koja decidno govore da se udahnjivanje duse dogada nakon cetvrtog mjeseca, kao sto na to upucuje i Ibn Mesudovo predanje. Po uzoi-u na hadis Ibn Mesuda, radijallahu anhu, imam Ah- med temelji svoj stav koji govori o tome da se udahnjivanje duse u fetus dogada nakon cetvrtog mjeseca i ukoliko se neposredno na- 83 Slk IBH REDZEB EL-HANBELI kon ispunjavanja ovog perloda dogodi abortus, klanjat ee mu se dzenaza jer je umrlo nakon sto je dusa bila udahnuta u njeg. To je stav i Seida ibn Musejjeba, jedno misljenje Saflje kao i niisljenje Ishaka. Pa kada na- puni cetiri mjeseca i deset dana, udahne mu se dusa. To se prenosi i od Ibn Abbasa. Medutim, predanja koja su prenosena od Ahmeda prije prethodno spomenutog upucuju na to da se dusa udahnjuje u fetus u penodu od deset dana posHje cetiri mjeseca. I ovo misljenje je poznato od Ahmeda. To potvrduje i Ibn Musejjeb u predanju u kojem je bio upi- tan o postbracnom cekanju zene cijl je muz umro, a period tog cekanja iznosi cetiri mjeseca i deset dana, a upitan je zbog cega i deset dana? Ukoliko formiranje fetusa potraje cetrdeset i pet dana, onda se pn'i pokreti mogu primijetiti devedesetog dana a dijete ce biti rodeno dvjesto sedamdesetog dana. To je period od devet mjeseci. Uzviseni Allah najbolje zna. Enes, radijallahu anhu, prenosi od Vjerovjesnika, alejhis-selam, hadis: 84 BtfDENJE AHBICiJA. Mogii li se prepoznati stanovnici Dzen- neta od stanovnika Dzehennema? Covjek ponovo upita: 'Pa zbog cega da onda Ijudi djelu- ju? U ha- disu Ibn Mesuda kaze se da sreca i nesreca zavise od ishoda djela na ovom svljetu. Inace, biljezi se od Poslanlka, alejhis-selam, veliki broj slic- nih hadisa o ovoj temi. A moguce je takoder da neko du- go vremena radi djela stanovnika Vatre, pa svoj zivot okonca sa djclom stanovnika Dzenneta. Medu drugovima AllahoYog Poslanika bijase jedan covjek koji nije ostavljao od ido- lopoklonika ni male ni veiiko, a da ga nije sUjedio i udario svojom sabljom. Uzrok tragicnom zavrletku zivota jeste unutrasnja intriga bolest kod tog covjeka koju Ijudl ne primjecuju i ne vide. To moze blti sa strane losih djela ili tome sli- cno. Ta pritajena osobina covjeka za sobom povlaci kobni zavrse- tak ovosvjetskog zivota. Takoder, covjek ponekad moze raditi dje- la dzehenemlija, a da unutar sebe posjeduje skriveno svojstvo dob- ra, pa ono na kraju zivota prevlada i donese mu sretan zavrsetak. Zbog svega toga se selcf mnogo bojao tragicnog zavrsetka. Bile je i takvih koji su se uznemiravali kada bi se spomenuli ti zavrseci. Srca su im bila uznemn-ena i u agonijl, jer se vjernik za sebe bojl malog licemjerstva, boji se da ono na kraju njegova zivota nece nadvladati i uvesti ga tako u veh- ko llcemjerstvo. Zle 1 tajne bolestl obavezuju tragican zavrsetak, zato je Poslanik, alejhis-selam, mnogo ucio dovu u kojoj ja trazio od AUaha da ga ucvrsti u Imanu. Kada to urade, zastit ce svoje zivote i imetke od mene, izuzev ako to bude neko islamsko pravo zahtijevalo. A njihov konacni obracun je kod Uzvisenog Al- laha. Znacenje ovog hadisa od PosLinika, alejhis-selam, prenosi se Uf. Od svih ashaba prenosi se sa slicnim fonnaraa. IBN REDZEB EL-HANBELI Ovo je viio skbo misljenje, a i njegovo pripisivanje Sufjanu diskutabilno je jer su prenosioci ovog hadisa postall ashabi u Me- dini a neki su vrlo kasno primlli islam. Nuzno je bib poznato da se Poslanik, alejhis-selam, zadovo- Ijavao samo s Izgovorom sehadeta od svakog ko bi mu dosao i iz- razio zelju da primi islam. Time bi doticni stitio svoj zivot i posta- jao muslimanom. Cak je on zestoko osudio Usamu ibn Zejda jer je ovaj ubio musrika koji je izgovorio sehadet u trenutku kada je Usama dlgao sablju da ga ubije. Nikome Poslanik nije uvjetovao da nakon seha- deta odmah pocne klanjati i! Medutim, predanja u kojima stoji suprotno ovome ako su vjerodostojna, onda znace da on nikome nije odobravao nakon sto ude u islam neobavljanje namaza i nedavanje zekata. Kada bi Poslanik, alejhis-selam, bio upitan o islamu, uvijek bi uz sehadet spominjao sva ostala nacela islama, kao sto je i Dzibril, alejhis-selam, postupao kada je Poslanika, alejhis-selam, pitao o islamu. Ovo sto smo dosada rekli i zakljuclli moglo bi se smatrati kao jedno iiskladivanje izmedu razlicitih formi ovog hadisa. Jasno je da je to sve istina, jer puko izgovaranje sehadeta zasticuje onoga ko ga izgovori i time on postaje musliman. Pa ako nakon sto pnrai islam, pocne obavljati namaz, davati zekat i obavi ostale propise islama, njemu tada pripadaju sva prava koja pripadaju muslimam- ma, ali je u isto vrijerae obavezan sa svlm onhn s cime su obavezm mu'slimani. A ako zanemari nesto od tih temelja, i ako oni budu naoruzana grupacija, onda ce se povesti rat protiv njih. Medutim, caj je njihov stav diskutabilan. Poslanikova praksa u borbama protiv nevjernika upucuje na nesto sto je suprotno to- me. Potvrdeno je da Poslanik, aleihis-sekm, kada bi poveojat protiv nekog naroda, ne bi ga napadao sve do zore. Pa ako bi cuo od njih ezan, ne bi ih napadao, a ako ne bi, napao bi ih, i pored po- stojanja mogucnosti da su raozda primili islam. Sve to upucuje na to da je Poslanik, alejhis-selam, uzimao n obzir stanje onih koji su primili islam: da li obavSjaju namaz i daju zekat ili ne. Ako te duznosti ne bi obavljali, njihov islam ga ne bi sprijecio da ih napadne. Upravo je ovo izazvalo spor izmedu Ebu Bekra i Oraera, ra- dijallahu anhuma. Tako ml Allaha, borit cu se protiv njih pa makar i zbog devina povoca ako mi ga zabrane, a davali su ga Poslaniku, ale jhis-selam. Osim ako to ne bude zahtijcvalo neko pravo islama. Takoder, neki smatraju da onaj koji izgovori sehadet nece na Sudnjem danu uci u vatru oslanjajiici se na opce fraze koje se prenose o tom pitanju. Medutim, stvar ne stoji tako. Ista je stvar 1 s onim koji ostavi zekat jer je on Imovinsko pravo. Time se takoder aludlra da je u vezi s pltanjem borbe protiv onoga koji ne klanja postlgnut konsenzus. To je zato sto je to os- nova, temelj na osnovu kojega se mjere ostale shcne situacije. Zar da se ne borimo protiv njih? Protiv tak- vog treba se boriti isto kao 1 protiv onoga ko ne klanja i ne daje zekat. Dosad j'e bilo rijeci o vodenju borbe protiv grupe ili skupine Ijudi koji odbijaju obavljanje neklh od islamskih nacela, all kakav je stav o pitanju namjernog izostavljanja till nacela od jednog covje- ka!? Vecina uleme zauzima stav da se namjerno neobavljanje na- maza treba kazniti smrcu. To je misljenje Malika, Safije, Ahmeda, Ebu Ubejda i drugih. To misljenje dokazuje se '-° Muslim, 2S54. Dmgi stav je da se ne ubija i to je misl enje Malika i Safije, a to se spominje i u jednom predanju od Ahmeda. U vezi s pitanjem odbijanja posta u ramazanu imam Ahmed i Malik sraatraju da se to treba sankcionirati smrtnom kaznom dok Safija i Ahmed u jednom predanju smatraju da se ne ubija. Svoj stav dokazuju hadisom Ibn Omera i drugim hadisima koji imaju ista ili slicna znacenja. U njinia se ne spominje post. Medutira, sto se tice onoga ko hadz odgada vjerujuci da nije odmah obavezan obavljati ga dok se ne steknu iivjeti, prema misljenju mnogih ucenjaka, takvoga ne treba ubiti. Sto se pak ahireta tice, obracun ce biti pred Uzvisenim Al- lahoin, pa ko u tome bude iskren, Allah ce ga uvesti u Dzennei; ko bude lazac, pa taj je i? Ovim dijelom predmetnog hadisa neki dokazuju da se prima tevki pokajanje otpadnika, tj. Nije dozvoljeno ubiti munafika zbog toga sto se primijetio nifak kod njega. Poslanik, alejhis-selam, od- nosio se u javnom zivotu preraa njima kao i prema muslimanima, i pored toga sto je znao njihov skriveni munafikluk. Ovo je misljenje Safije i Ahmeda, u jednom predanju od nje- ga, a Hatabi ga prenosi od mnogih ucenjaka, a Allah najbolje zna. One koji su bili prije vas upropastila su mnoga pitanja i dileme oko zapitkivanja poslanika. One prije vas unistila su mnoga zapitkivanja i dileme o pitanju njihovih poslanika. Kada vam ncsto zabranim, klonite ga se, a kada vam naredim neku stvar, uradite od nje koliko mozete. U jednom od predanja navodi se i povod izricanja ovog hadi- sa. To je predanje od Muhamraeda bin Zijada od Ebu Hurejre u kojem se kaze: 4i! Propisan vam je hadz, pa obavite ga! Tada Vjerovjesnik re- ce: 'Da sam rekao da, to bi vam postala obligatna duznost, a vi to ne bi izdrzali', zatini je rekao: 'Ne pitajte me o stvarima o kojima vam ne govorim, jer one prije vas unistila su suvis- na zapitkivanja i razilazenja oko njihovih vjerovjesnika! Ka- da vam nesto naredim, uradite od njega koliko mozete, a ako vam nesto zabranim, ta, klonitc ga se. Ko je moj otac? Ali im je govorio da sacekaju, pa kada se Kur'an objavi o cemu god nakon toga budu pitali, naci ce u njemu objasnjenje za to. Zabranjeno je i zapitkivanje propraccno provokacijom, besmislenoscu i ismijavanjem kao sto su to cinili munafici I njima slicni. Nesto slicno je i sa trazenjem i predlaga- njem ajeta iz osornosti koja su musrlci i sljedbenici knjige upuci- vali Poslaniku, alejhis-selam. Medutim, ponekad su ashabi, prema potrebi, zapitkivali Pos- lanika, alejhis-selam, o nekim stvarima koje se jos uvijek nisu do- godile da bi znali kako se u doticnim situacijama trebaju ophoditi. Huzejfa ga je pak pltao o nadolazecim smutnjama i kako tada postupiti. Medutim, neki smatraju da je to vazilo sarao za vrije- rae Poslanikovog zivota jer je Objava bila u toku, a postojala je bojazan da se ne zabrane neke dozvoljene stvari, ill da se zbog od- redenog pitanje ne narede neke teske obaveze, i da nakon njegove smrti vise neraa bojazni za to. Medutim, to nije jedinl razlog zabrane zapitkivanja. Postoji za to 1 di-ugi razlog a to je cekanje dok se Objava ne xavrsi, jer poslije toga za svako pitanje postoji objasnjenje u njemu. Poslije toga nema vise ni- ko potrebe za ikakvim zapitkivanjima jer Uzviseni Allah najbolje zna sta Njegovim robovima odgovara. Ako u necemu ima dobra i koristi, nuzno je da im Je to u startu Allah objasnio bez ikakvih pitanja. Onda nema potrebe da se pita o bilo cemu, a narocito prije nego sto se to desi ili prije potrebe za tira. Velika je potreba sarao za pitanjima s ciljem da se razumlje one sto nam je Allah objavio i Njegov Poslanik dostavio da bi se slijedilo i u praksi primijenilo. U ovom hadisu Poslanik, alejhis-selam, aludira da treba pri- mijeniti Njegove naredbe i kloniti se Njegovih zabrana a sto je dovoljno da odvrati od beskorisnih zapitkivanja. Zatim da nastoji da to razumije i poima njegovo znacenja. Potom da vjeruje u to ako su stvari teo- rijske prirode, a ako su prakticne naredbe, da se potrudi koliko je to god moguce da ih primijeni, a da se totalno kloni zabrana. Sva njegova paznja i briga treba biti usmjerena na te a ne na druge stvari. Takvi su bili ashabi AUahova Poslanika, alejhis-selam, i tabi- ini kad je rijec o trazenja korisne nauke iz Kur'ana i sunneta. Neki je covjek upitao Abdullaha ibn Omera o doticanju ha- dzerul-esveda za vrijeme tavafa. Razumijeva- nje vjere i interesovanje za nauku pohvalno je same ako im I'e cilj da se primijene a ne da se uznosi time ili radl debate. Kada se broj povjerljivih medu vama umanji a broj voda vam se poveca, kada se broj ucenjaka umanji, a broj ucaca uveca i kada ce se islamskim znanjem dunjaluk a ne ahiret traziti! Red: Sta Je dusa - sam'o Gospodar moj zna... Tako je postala izreka da onaj koji nosi fikh nije fakih. Pravnici sljedbenjci racionalne skole su o torn pitanju otisli presiroko i izmisijali su situacije prije njihova dogadanja koje su se mogle desiti, a pocesto i one koje se nisu mogle desiti. Potom su se naprezali do iznemoglosti da pronadu rjesenja za te nepostojece situacije. Oko njih su se vodile velike borbe i rasprave koje su do- velc i do razjedinjenosti srca, u kojima su se zbog strasti potora nastanjivali preziri, neprijateljstva i mrznje. U tome svemu je cesto bio i nijet za trijumfom, trazenjem ugleda i ponosa i skretanjem paznje na sebe. Uceni muhaddisi koji su radili prema onome sto su znali, ve- clna je njihove paznje bila usrajerena na istrazivanja znacenja Alla- hove knjige i vjerodostojnih hadisa koji ih objasnjavaju, kao i mis- Ijenja ashaba i tabiina. Potom na sunnet Allahova Poslanika, spo- zanju vjerodostojnih i koji to nisu. Zatim na njihovo shvatanje, poimanje i primjenu njihovih znacenja. Zatim su paznju svoju usmjeravali na proucavanje mis! Jen ja ashaba i tabiina koja se odno- se na razlicite znanosti; tefsir, hadis, pitanje halala i harama, teme- Ije sunneta, zuhda i ostale naucne discipline. All je nuzno da je taj put suprotan onom kojeg su shjedili vjerski autoriteti, poput Safije, Ahmeda, Ishaka, Ebu Ubejda i drugih koji su koristih njihove metode. A ko tvrdi da shjedi taj put na drugi nacin od onog kojlm su oni isli past ce u opasnost 1 propast, prlh- vatit ce ono sto nije dozvoljeno i ostavit ce ono sto je obavezno. Srz i bit svega toga jeste iskreno zeijeti Allahovo zadovolj- stvo, priblizavati se Njemu spoznajom onoga sto je On objavio Svora Poslaniku, djebvati u skladu s tim i druge pozivati da to ra- de. Kome to uspije, Allah ce ga ucvrstiti i uputiti a poducit ce ga znanju koje nije znao. Zatim na slicne kao sto su Ebu Musa el- Havianija, Uvejs el-Karanij, Tavus, Vehb ibn Munebbeh i drugi. Sve su to bill ucenjaci temeljlto upuceni u islamsko znanje i koji su se bojali Allaha, Svi su oni bill ucenjaci koji su vjerovali u Allaha i radili u irae Allaha, koji su Ga se bojali i strahovali od Njega. Neki su bill znaniji od drugih u vezi s pitanjima AUahovih norrai i seii- jatskih propisa. Nisu se odlikovali od Ijudi po mnostvaj prazna go- vora, niti bespotrebnim istrazivanjima i dlskusijama. Takav je bio Muaz ibn Dzcbcl, radijallahu anhu, najznaniji je bio o halalu i haramu; na Sudnjem danu ce bit! Njegovo znanje se nije odnosilo na prosirivanje i mnozenje pravnih pitanja, nego je on bio ucenjak koji je poznavao Allaha i temelje Njegove vjere. Znaj da mnogi dogadaji i situacije koje se desavaju, a nemaju opravdanje u Kur'anu i sunnem posljedica su ostavljanja zanimanja i prirajene Allaliovih naredbi i naredbi Njegova Poslanika i klo- njenja Allahovih zabrana i zabrana AUahova Poslanika. Da onaj koji zeli uraditi neko djelo upita kakav je stav Allahov o torn pita- nju pa ako bude pozitivan, primijeni ga, a ako bude negativan, kloni ga se, dogadaji bi se desavali u okvirima Kur'ana i sunneta. Rezime do sad recenog jeste da onaj ko primijeni ono sto je naredeno u predmctnom hadisu i kloni se onoga sto je zabranjeno i to ga odvrati od drugog, postici ce spas ovoga i onoga svijeta. A ako ne bude tako postupio i bude se bavio mislima koje ga zadiv- Ijuju, upao je u stanje na koje je Poslanik, alejhis-selam, upozorio rekavsi da je bib iizrokom propasti sljedbenlka knjige, tj. To misljenje prenosi se od imania Ahmeda. Takoder, ponekad ostavljanje naredbi moze biti nevjerstvo kao npr. Prava bogobojaznost jeste ispunjavanje Allahovih naredbi i na- pustanje Njegovih zabrana. Ako uz to covjek pridoda i dobra dje- Li, to je onda dvostruko dobro! Zato je naredbu ogranicio mogucnoscu isto kao i bogobojaz- nost. Sto se tice zabrana, od njih se zahtijeva da se ne primjenjuju i to je osnova, temelj. Pod tim se podrazumijeva njen kontinuitet. I to je moguce ostvariti i u tome ne postoji nesto sto se ne moze. Medutim, i to je donekle diskutabihio. To je zbog toga sto motiv za clnjenje grijeha ponekad moze biti vrlo snazan tako da se cov- jek kod njega ne moze strpjeti da ga ne pocini, a posebno jos ako ima mogucnost za to. Udaljavanje od njega u toj situaciji zahtijeva od covjeka velike napore, mozda cak teze za dusu od onlh koji je navode na cinjenje pokornosti. Zbog toga ima mnogo Ijudi koji se mogu strpjeti na izvrsavanje naredbl, ali ne mogu ostaviti zabrane. Njima ce bid oprosteno i velika ih nagrada ceka! Mnogih djela ih je oslobodio samo zato sto mi predstavljaju poteskocu da bi im ih olaksao i iz milosti prema nji- ma. Naredeno je svima da se ih u svakom skicaju klone. Zabranjena hrana koja se u nuzdi dozvoljava da bi se zivot spasio nije dozvoljena radi uzivanja u njoj 1 radi strasti. Takav ce uraditi koliko moze od njih. Ovo se pravilo proteze kroz sva poglavlja, kao npr. Pa ako ne moze ispu- nlti sve uvjece, vec neke moze, a druge ne moze zbog nedostatka vode, ill bolesti nekih organa, u torn ce siucaju oprati dijelove tljeb koje moze a preko onih dijelova koje ne moze oprati uzet ce teje- mum. To se odnosi i na namaz. Pa ko ne moze klanjati zbog bolesti stojeci. Prenosi Buharija u svom Sahihu od Imrana ibn Husajna, r. Isto pravilo vazi i za sadekatul fitr. Ko bude u mogucnosti dati dio sa'a lirane duzan je to uciniti prema najispravnijem mislje- nju. Ista je stvar s onim ko mognc osloboditi dio roba u kefaretu otkupu. To nece biti duzan, jer parcijatizaclja roba nije draga Zakonodavcu. Naprotiv, on je naredio da se to na svaki nacin izvr- si u cjelini. Medutim, kome proraakne stajanje na Arefatu, da li je takav obavezan izvrsitl ostatak obreda hadza kao sto su nocenje na Mu- zdelifi i bacanje kamencica ili nije? Hi ce se ograniciti same na tavaf i saj a potom osloboditi od ihrama kao da je ucmio umm? Poznatije je ono u kojem se kaze da ce se ograniciti na tavaf i saj jer je nocenje i bacanje kamencica usko povezano s obredima koji se rade prije i poslije stajanja na Arefatu. A Allah je naredio da se sponiinje kod Mes'aril harama i u odredenim danima samo onome ko je nakon stajanja krenuo s Arefata, sto znaci da to nije naredeno onome ko nije stajao na Arefatu, kao sto nije naredeno ni onome ko obavi umi-u. A Allah najbolje zna. A ruina rijecje kao ruzno drvo: iscupanom di-vetu s povrsine zemlje nema opstanka. I Poslanik, ale his-selam, opisan je kao onaj koji dozvoljava lijepe a zabranjuje odvratne stvari. Sve su to lijepa i dobra djela koja Uzviseni prima. Najvazniji moment u zivotu vjernika koji zeli postici cistotu svojih djela jeste hraniti se lijepim i islamom dozvoljenim jelom, zaradenira bez imalo primjese harama. To upravo clsti njegova djela, U predraetnom hadisu aludira se na to da djelo nece biti primljeno niti cisto ako se ne jede halal-hrana, a da ga jedenje ha- rama upropascuje i zabranjuje da bude primljeno. Prema tome, ono sto je od halal-hrane i dobrlh djela bit ce primljeno. Medutim, ako hrana bude haram, kako onda da se djela pnme?! Od imama Ahmeda prenose se dva predanja. Spomenuti hadisi jasno upucuju na to da se djela ne primaju s direktnim cinjenjem harama. Medutim, to primanje kabul mo- ze znaciti: zadovojjstvo djelom, pohvala onog ko ga radi, njegovo hvaljenje i isticanje pred melekima, moze ponekad znaciti dobiva- nje sevapa i nagrade za njega, moze znaciti i spadanje duznosti s onoga ko ga radi, kao sto se prenose predanja u kojima stoji da se ne prima namaz odbjeglog roba, niti od zene na koju je njen muz Ijut, niti od onoga koji ode vracaru, niti se namaz prima cetrdeset dana od onog ko se napije. Zbog svega toga je ovaj ajet povecavao strah i bojazan kod selefa. Ako sarao jednu od ovlh stvari izostavis, djelo ti se nece uz- dici. Na to se odnose rljeci u sporaenutim hadlsima da mu to nece biti primljeno, tj. Takoder, ni vlasnik imetka nece dobiti nagradu od te sadake zbog nepostojanja njegove naka- ne i nijeta. To smatra jedna grupa ucenjaka kao npr. Ibn Akil od hanbelijske uleme. Ako vladar ill neko od njegovih sluzbenlka iz drzavne kase uzmu nekl Imetak kojl Im ne pripada 1 to podijeli kao mllostmju di za oslobadanje roba ill za gradnju mesdzlda ili u nesto drugo, u cemu je korist za Ijude, od Ibn Omera prenosi se da ce se oni u torn slucaju smatrati uzurpatorom kojl daje sadaku od onoga sto je oteo. Dok su Ijudi bill okupljeni oko AbduUalia ibn Amira, namje- snlka Basre kada je bio na smrtnoj postelji, hvaleci ga po njegovoj darezljivosti i dobroti, Ibn Oraer je samo sutlo. Zatrazio je od njega da progovorl. Mozda ie Ibn Omer, r. Medu- tim, to je isto kao i otimacina. Na ovaj nacm treba i shvatiti osudi- vanje vladara od ucenjaka za njihovu gradnju dzamija. Naravno, odgovorio je na nacin koji je donio radost u srce finansijera i rekao da ce on za to dobiti i nagradu, jer iako ta sred- stva fakticki nisu njegova, smatrat ce se kao jedna vrsta posrednika u cinjenju dobra. Ako je vladar, onda za ono sto uzme iz drzavne hazne zna se u sto se sraije trositi. Kako ce mu onda biti dozvoljeno zabraniti taj imetak od onog kome pri- pada 1 utrosi ga u ono sto nije od neke narocite koristi, kao sto su gradnja skole ili granicne postaje? Ako je u pitanju namjesnik ili neki vladarev pomocnik, duz- nost im je vratiti ono sto se mora vratiti u drzavnu kasu. Ako je taj imetak haram ili otet, u sta god bude ulozen bit ce haram. Zato je duznost da se vrati od koga je i uzet ili da se vrati njegovim nasljc- dnicima. Ako njegov vlasnik ne bude poznat, onda ga treba preda- ti u drzavnu kasu odakle ce biti utrosen u opce dobro i sadaku. A onaj ko ga uzme za sebe nece proci bez grijeha. Medutim, ako bismo zamislili pravednog vladara koji daje pravo Ijudmia u ratnom piljenu a potom im izgradi ono sto im je potrebno: dzamiju, skolu, ill dvije skole ltd. Ako bi ncko uzeo nesto iz drzaviie kase za sebe pa tlm sred- stvlma izgradio nesto sto je zaista potrebno u torn vremcnu, ta bi gradnja bila dozvoljena jer se u takvim situacijama takvi objekti trebaju finansiratl iz drzavne kase ali to djelo ne sraije pripisati se- bi. Na osnow spomenutog moze se izvesti druga situacija o ivo- joj islamski ucenjaci nemaju jedinstven stav a tice se uzurpatora. Naime, ako on vrati oteti imetak onome od koga ga je oteo na ime sadake ili pokolona da li ce se to smatrati vracanjem otetog imetka od njega ili nece? Spomenuta je gradnja dozvoljena ako bude stvarne potrebe za njom, ne bude rasipnistva i bespotrebna dekora. Omer ibn Abdulaziz naredio je restauraciju dzamije u Basri sredstvima iz drzavnog budzeta. Neke hanbelije prenose jedno predanje od Ahmeda u kojem stoji da ko da zekat iz otetog imetka pa taj njegov postupak vlas- nik imetka odobri, taj ce njegov postupak biti validan i s njega ce spasti obaveza zekata. Ovo je dozvoljeno kod vecine ucenjaka kao npr. Oni smatraju da se imetak nepoznata vlasnika treba dati u sadaku. Ucenjaci su saglasni u vezi s pitanjem nadene stvari, tj. Medu- tim, ako se nakon toga pojavi vlasnik, dat ce mu se pravo na izbor izmedu nagrade i vremena. Takva je situacija I s otetom stvari. Rekao je: 'Podijelit ce ga u sadaku i ne kazem da ce ga to iskupiti! A ako ne bude znao vlasnika. U torn ce siu- caju onaj ko mu je nesto prodao taj dobiveni iznos podijeliti u sa- daku. Medutim, s tim stavom Ibn Mubarek se ne slaze i smatra da se u tom slucaju treba podijeliti u sadaku samo zarada. Sin ce po- 159 IBN REDZEB EL-HANBELI dijelki sadaku od te zaostavstine u iznosu zarade a ostatak ce za- drzati za sebe. Slicno se prenosi od gnipe ashaba kao sto su Omer ibn el- Hattab i Abdullah ibn Jezid el-Ensarija, radijallahu anhuma. Od imama Safije poznat je stav u vezi s ovlm pitanjem a to je da haram-lraetak treba biti deponovan 1 ncce se dijeliti u sadaku sve dok se ne pojavi njegov vlasnik. Dijeljenje takvog mietka u sadaku nije od onoga ko ga je zaradio pa da bi se moglo reci da se on priblizava Allahu prljavim imetkom, nego je to sada- ka koja se daje na ime njegova vlasnika kako bi od njega imao ma- kar koristi na Sudnjem danu, ako je to nemoguce na ovom svijetu. Poslanik, alejhis-selam, spomenuo je ovdje cetiri uvjeta koji se postavljaju da bi dova bila ushsana, a to su: 1. Poznato je da je skrusenost duse 1 srca jedan od najvecih uvjeta za usiisanje dove; 2. Imam ce tada s niuktedijaiiia klanjati dva rekata u vrijeme kada iiije mekruh klanjati. Potom ce imam odr? Slicno se prcnosi i od Enesa, Dzabira i druglh. Poslanik, alejhis-selam, je u dovi na saUtul-istiskau toliko di- zao ruke da hi mu se vidjela bjelina ispod pa7Aiha, dok je u bici na dan Bedra, moleci Allaha za pomoc protiv mnogobozaca, toliko podigao ruke da mu je ogrtac pao s ramena. To je jcdan od najvazmjdi uvje- ta za uslisavanje dove. Ako se makar male osvrnemo na kur'anske dove, vidjet ce- mo da skoro sve pocinju s imenicom Gospodar. Gospodaru nas, ne tovari na nas heme kao sto si ga tovario na one prije nas! Gospoda- ru nas, ne stavljaj nam u dtiznosl ono sto 7ie mozeuio l. Sto se tice stvari koje sprecavaju uslisanje dove, PosLmik, alei'lils-selam, rekno je da se sve vracaju na preveliko upraznjavanje harama u jelu, picu I odjeci. Prema tome, jedenje, pijenje, oblacenje harama i hranjenje haramom neminovno sprecavaju uslisanje dove. Ovaj die hadisa dosao je u upitnoj forrai kojom sc zeli izraziti cudenje zbog cakvog pos- tupka i njegovu nemogucnost realizacije. Medutiin, ipak ta forma iiije kategoricka u vezi s pitanjera nemogucnosti uslisavanja i nje- gove apsolutne zabrane. Iz toga se moze razumjeti da je pretjera- nost u haramu i hranjenje haramom jedan od razloga kojl sprecava uslisanje dove, Ponekad cin enje prakticnih harama moze biti zapreka da dova bude us lis ana, kao sto to moze biti i zanemarivanje obaveza. Cinjenje ibadeta jeste razlog koji obavezuje da dova bude uslisana. Zato su se oni koji su usii u pecinu koju im je stijena nakon njiho- va ulaska zatvorila pozvali na svoja dobra djela koja su iskreno u ime Allaha radili i zamolili Allaha spominjuci ih. Allah im je udo- voljio molbi. Tirraizi je rekao da je to hasen- sahih hadis. Ovaj hadis biljeze imam Ahmed, Tirmizi, Nesai, Ibn Hihban u svom Sabibu, Hakim od Jezida ibn Ebi Merjem, ovaj od Ebu Havraa, a on od Hasana ibn Alije. Tirmizi ga je okvalifikovao kao vierodosrojan hadis. Vecina smatra da mu je pravo ime Ebu Havra es-Sa'di Rebi'a bin Sejban. Njega Nesai i Tbn Hibban smatraju povjerljivim. Medutim, imam Ahmed bio je rezen'isan o pitanju toga da li se on tako zove i cini se da smatra da su to dva covjeka. Naprotiv, takav halal donosi vjerniku smirenost i radost, Nasuprot tome, sumnjive stvari donose srcima nemir i kole- banje iz cega proistjece sumnjicavost. Ja sam uvijck od dvije scvari izabirao onu tezu. Ostavi se sumnjica- vog i prihvati se onoga u sto ne sumnjas. Ako u nesto sumnjas, kloni ga se. Medutim, ubrzo je nakon toga secer poskupio cako da je na iznosu kojeg je kupio zaradio trideset hi- Ijada. Potom je Hassan otisao kod vlasnika secera i rekao mu: 'Covjece, moj sluga me je obavijestio da ce secer poskupjeti, ah u ja to nisam rekao. Zato te molim da prekinel ugovor sa ranom u ostatku secera kojeg nisam preuzeo od tcbe. Ja zelim da ponistis. Pa je odlucio da vise ne zaradi ni dinara. Imam Ahmed rekao je jasno da se treba distancirati od zara- de u onome s cime se zelenasi sve dok ona ne ude u jamstvo zele- nasa, Jer ona prije toga potpada u zaradu za koju nema jamstva. Prenosi se da su majku pravovjernih, Aisu, radijallahu anha, iipitah da li je dozvoljeno muhrimu onom ko je u ihramu na ha- dzu jesti meso ulovljene zivotinje koju on nije ulovio? Ucenjaci su se razisli u vezi s pitanjem da li je dozvoljeno muh- rimu meso ulovljene zivotinje koju on nije ulovio. Ovim dogadajem dokazuje se da je udaljavanje od razilazenja ucenjaka bolje jer je u tome udaljavanje od sumnje. To je za- to sto se o nekim pitaiijima od Poslanika, alcjhls-selam, prenosi vise misljenja, ali kao olaksice a ne kao nesto obavezno. U torn je slucaju bolje slijediti te olaksice nego zanemanvati ih. Pa ako neka od olaksica ne dospije do nekog ucenjaka pa je zbqg toga ne prihvati, smatrat ce se kao onaj koji je siguran u svoj abdest a suranja u njegovo gubljenje. Ako se toj nlaksici koncesiji nesto suprotstavi, bilo da je to drugi hadis ili da umet postupa suprotno njoj, onda je prece napu- stiti je i ne primjenjivati. Ista je stvar ako hi je primjenjivao mall broj Ijudi, a suprotno njoj postupa cijeli umet u svim krajevima i to jos od vremena as- haba, onda ce postati obaveza farzi-ajn da se pocne raditi kao i ostali umet. One sto je poznato da su radile pn'e tri generacije jeste istina a sve ostalo je laz, Ovdje se mora obratiti posebna paznja na cinjenicu da su u stanju kloniti se sumnjicavosti samo oni ustrajni u vjcrovanju i cija djela potvi-duju njihovu bogobojaznost i poboznost. To njemu i odgovara. Medutim, takva pitanja ne treba da pitaju oni koji nisu kao on. Ovakva pitanja i prilice velikim poboznjaci- ma. Sam imam Ahmed je ovakvoi vrstu poboznosti upraznjavao na sebi. Jednom je posiao neliiog momka da mu kupi masla. Done- seno mil je u papiru. Potom je naredio da se taj papir vrati proda- vacu. On se nikada nije htio posluziti tudom tintarnicom nego bi uvijek vadio svoju i njome se koristio. Jedne priHke ga je neko zamolio da se poslu7. Tu poboznost osudivao je kod onog koji nije dostigao ove stepene vec tolerise neke jasne mekruhe i kontinuirano cini sumnjive stvari. Rijeci Poslanika, aSejhis-selam: v. Ovira se aludira na to da treba konsultovati srce kod nejas- noca. Zato su razumni u vremenu Vjerovjesnika, alejhis-selam, odmah nakon sto bi culi Poslanikov govor i ono cemu je pozivao, shvatali da istinu govori i da je dosao s istinom, a kada bi culi go- vor Musejleme el-Kezzaba, odmah bi shvatili da je pravi lazov i da propovijeda laz. Ti imas par usiju i prsa i ti to dobro znas, o Amr! Ako uspijes uociti razliku izmedu njih, spoznat ces sta je pravo a sta nije, sta je istina a sta laz! Nakon toga zamisli nekog ko mu je suprotnost pa ces naci da je to Musejlema lazljivac. Lezaj ti je spre- man! Pogledaj sada u govor Kur'ana, nacl ces da je sav cvrst, postojan i zacuduju- ci; od njega ti srce omeksa, a uho se presto nauziva! A pogledaj sada govor Musejlemin, naci ces ga hiadnim, odvratnim i bezobraznim. Tako ces se uvjenti da je Muhamttied istina, dosao je s nebeskom objavora; a Musejlema lazljivac, dosao je s neistinom. Tirmizi je za njega rekao da je ha- dis ganb. Autor ovog djela smatra ga vjerodostojnim jer su mu svi prenosiocl vjerodostojni. Oko povjerljivosti njegova prenosioca Kurre bin Abdurrahmana bin Hajve kriticari hadisa nemaju jedin- stven stav, nekl ga smatraju povjerljivira a neki ne. To se podudara sa sejhovom ocjenom ovog hadisa koji smat- ra da je to hasen hadis. Medutim, vccina imama kaze da on nije zapamcen s ovakvim lancem nego od Zuhrija pa preko Alije bin Husejna i na kraju od Poslanika, alejhis-selam, mursel-predanjem. Uveliko su se Zuhriju nepovjeljivi prenosioci izmijesali u njegovu lancu, zaio je najbolje reci da je on niursel. Huseji njegc ova da bude spojena seneda od Husejna bin Alije. Takoder ga biljezi i drugim lancem od Husejna, on od Poslanika, alejhis- selara. Prcnosi se od Poslanika, alejhis-selam, i drugim putevima ali su svi slabi. Ovaj hadis predstavlja jedno ogromno nacelo etike i morala. Hadisom se ne aludira na ostavljanje necega sto ga ne zanima niti ga zeh na osnovu svojih strasti i zelje njegove duse, vec se trazi da se okani tih stvari zbog toga sto to Serijat zahtijeva. Islam zahtijeva izvrsavanje obaveza, kako je to ob- jasnjeno u hadlsu koji se odnosi na Dzibrila, alejhis-selam. U savr- sen i pohvalan islam ulazi l klonjenje zabrana. Pod ovim se ne rnisU na muslimana koji je usavrlio potpuno islam i dostigao stepen ihsana, tj. Medutim, svako onaj ko robuje Allahu osjecajuci Njegovu blizinu, dozivljavajuc'i Ga srcem ili ko zamislja Njegovu bllzinu i osjeca da ga On stalno gleda, takav islam ce ga obavezati da ostavi sve ono sto ga se ne tice i bavi se onim sto ga se tice. Iz oba spo- menuta stepena imana proizlazi stid od Allaha i ostavljanje svega cega se stidi. U Mumedu I Tirmizijevom Stinenu od Ibn Mesuda, r. A ko zeli onaj svijet okanit ce se ukrasa ovoga svijeta. Pa ko postupi ovako taj se zaista Allaha stidi pravim stidom! Gospodaru tvome nije Jiista skri- veno ni na Zemlji ni na nebu, ni koUko tmnjedaii, i ne postoji nista, ni?? Cujemo Mi, a izaslanici Nasi, koji su iiz njih, zapisnju. Najvise na sto se aludira da se ostavi od onog sto covjeka ne zanima jeste da pazi na svoj jezik i da se cuva beskorlsna govora. On 7,na stanje covjeka i ono sto ga raduje i ono sto u njegovim prsima titra jer je On njeniu blizi od vratne zile kucavice. To covjeka podstice na postojanu paznju prema Stvoritelju Kojeg treba uvijek iinati na umu jer je On nniogo blizu. Zato se covjek treba stidjeti da ga Allah ne vidi u necemu sto mu je On zabranio ili da zapostavi izvrsenje Njegove nared- be. Takoder, ne smije zaboraviti dva meleka koji upisuju njegova djela, treba ih postovati i paziti da ne uradi ill kaze nesto cime je Gospodar svjeiova nezadovoljan... To cak ni Muaz bin Dzebel, r. Ovaj Iiadis upucuje na to da je ostavljanje od covjeka onoga sto ga se ne tice znak njegova lijepa islama. Prema tome, ako se okani onoga sto ga se ne tice, a prihvati se onoga sto ga se tice, upotpunio je lijepira svoj islam. Preneseni su mnogi hadisi o nagradama oniraa koji uljepsaju STOJ islam. Tako im se obecavaju duple nagrade i brisanje grijeha. Cini se da ce to zavisiti od stepena tog uljepsavanja i ukrasavanja islama. To je poput udjeljlvanja imetka za potrebe borbe na Allaho- vom putu, obavljanje hadza, oslobadanje robova, finansijska bnga o potrebitima 1 sirocadi onda kada im je pomoc neophodna. Biljezi Nesai badis od Ebu Seida, radijallabu anbu, da je Vje- rovjesnik, alejhls-selam, rekao: Jl Ulx. S druge pak strane, hrdava djela se ponistavaju pod uvjetom da uljepsa upotpuni svoj islam i izbjegava losa djela koja je prije islama radio. O tome se jasno izjasnio imam Ahmed, Allah mu se smilovao. Hocemo li odgovarati zbog nasih postiipaka prije islama? Muslim u svojoj zbirci prenosi hadis od Hakiraa ibn Haza- ma, radijallahu anhu, u kojoj stoji da je rekao: '-' Buharl, 265. Za djela koja sam cinio prije islama kada sam udjeljivao milostitiju, oslobadao robove i cuvao rodbinske ve- ze, imam li i za to nagrade? Na to upucuje pretliodni hadis ko- jeg prenosl Ebu Seid. Naravno, komentatori Rur'ana se o pitanju spomenute iran- sformacije razilaze na dva misljenja. Neki smatraju da ce to biti na ovom svijetu, tj. Allah ce covjeku promijeniti stanje kitfra i grijeha sa stanjem is lama, imana i dobrog djcla. Ovo prenosi Ibrahim el- Harbi u djelu Garihul-hadis prenosecl stav Ibn Abbasa, Ataa, Ka- tade, Suddija i Ikrime. Medutim, ja smatram da se ta prorajena djela odnosi na ahi- ret, a ne na dmijaluk, o cemu ce kasnije biti rijeci. Medutim, ako se tvrdi da je ona same na dunjaluku i odnosi se na nevjernika koji primi islam i na muslimana koji se pokaje od grijeha, onda bi mus- liman koji se pokajao za svoja djela bio bolji od kafira koji je pri- mio islam. Drugi tvrde da ce ta transformacija vaziti na drugom svijetu gdje ce ira se zamijeniti svako lose djclo za dobro. Ovaj stav zas- tupaju Amr ibn Mejmun, Mekhul, Ibnul-Musejjeb, Aii ibnul- Husejn, a protiv njega su Ebul-Alijeta, Mudzahid, Halid Seblan. Potom je naveo logican zakljucak koji glasi da iz toga prois- tjece da ce onaj koji bude imao vise grijeha biti u boljem stanju od onog koji ih bude manje imao jer ce se za svako lose djelo dati do- bro. Gospodar tvoj nece nikome nepravdu ucini- tir El-Kehf, 49. Medutira, receno je da ce se pokajniku pokazati i njegova lo- sa djela, a potora ce se pretvoriti u do bra. To cc biti covjck koji cc bid doveden na Sudnjem dami pa ce se reci: 'Prikazite inii njegovc male gri- jehe i otklonite od njega one velike! Tada ce mu biti receno: 'Zaista ce ti umjesto svakog hrdavog biti upisano dobro djclo! Toliko sam toga hrdavog ucinio, a nista od toga ne vidjeh ovdje! One sto je naveo El-Harbi, a tice sc zamjene losih djela za dobra kao i to da ce se onome ko bude imao manje grijeha poveca- ti dobra djela, a ko imadne vise losih djela, smanjit ce mu se dobra djela, sve to jasno odbacuje i negira spomenuti hadis kojeg prenosi Ebu Zen', gdje se jasno kaze da ce se za svako lose djelo dati jedno dobro. Dakle, ovo sto smo spomenuli jasno govori o stanju iskre- nog pokajnika koji se toliko kaje te mu je to pokajanje take gorko da strast koju je osjecao pri clnjenju hrdavih djela u poredenju s tim pokajanjem ne predstavlja nista. Tako ce svaki povod njegovih ranijih grijeha biti preokrenut u razlog za cinjenje dobrih djela ko- ja ce pobrisati ona losa i nakon ovoga ne noze se poreci promjena hrdavih u dobra djela. Prenose se jasnl hadisi o nevjerniku koji primi islam i uljepsa usavrsi ga, da ce mu se hrdava djela koja je radio u dzahilijetu u dobra promijeniti. Allah je zenama odredi- o, neudatoj koja pocinl bind slijedi stotinu udaraca bicem i je'dna godina progonstva; udatoj slijedi stotinu udaraca bi- cem i kamenovanje. Po- tom je doslo u sunnetu da se samo ozenjeni kamenuju. Ovaj je stav poznat od Ahmeda i Ishaka a prenosi se i od Hasan a el-Basrija i jos nekih prethodnika. To je scav Ubejja bin cl-Ka'ba, radi- jallahu anhu, Ahmeda na osnovu jednog predanja, i Ishaka. Propisuje vam se odmazda za ubijcne: Slobodan - za slobodna, i rob - za roba, i zena za ze- nii... Vecina ucenjaka smatra da se u toj sltuaciji ubica ne ubija. Od Poslanika, alejhis-selam, u vezi s tim pi- tanjem prenose se ranoga predanja. Medutlm, govoreno je o nji- hovlm lancima predanja. Medutim, antor skracene verzije ove nase knji- ge Selini ibn Id el-Hilali u fusnoti prenosi ovaj hadis za koji sani smairao da je potrebno navesti zbog vaznosti tenie o kojoj je ovdje rijec. Ima i misljenja prema kojlma se ne pravi razlika nego se ubija Slobodan covjek, svejedno ubio on svoga ili tudeg roba. Ona se pripisuju Sevriju i nekim muhaddisima. UkoUko musliman ubije nevjernika 1 nevjernik bude iz naro- da koji je u ratu sa muslimanima, nece biti ubijen zbog njega, na osnovu konsenzusa islamskih ucenjaka, jer je ratnika dozvoljeno ubiti bez ikakve dileme. Takoder, ako nevjernik bude gradanin is- lamske drzave zimraijj Hi stranac koji je s dozvolom islaraske drzave dosao u nju mu'ahid , vecina islamskih ucenjaka smatra da se musliman nece ubiti zbog njih. U Mmnedn je re- kao za njega Hasan. Slabim ga smatra- ju: imara Ahmed, Ebu Ubejd, Ibrahim el-Harbi, El-Dzudzani, Ibn Munzir i Darekutni. Na ovaj nacin se shvata i hadis kojeg prenosi Ibn el-Bejlemani, ako se pretpostavi njegova vjerodostojnost. Takoder se bez ikakve dileme medu ucenjacima ubija covjek koji ubije zenu. Buharija i Muslim prenose da je Vjerovjesnik, alejhis-selam, ubio jednog jevreja koji je ubio sluskinju. Vecina ucenjaka smatra da se skrbnicima ubice koji ubije ne- ku zenu ne placa nista. Hadis je mursel i slab. Poslanik, alejhis-selam, ga je ovdje izuzeo i uvrstio medu rauslimane cija je kn' dozvoljena s obzirom na ono sto je bio prije otpadnistva. Zbog toga je nuzno da se propisi islama nad njim primjenjuju i poslije napustanja isla- ma. Zato se od njcga trazi da se pokaje i vrati u islam. Da li ce ot- padnik ako se vrati ponovo u islam biti obavezan nadoknaditi sve vjerske obaveze koje su mu prosle za vrijeme otpadnistva, o torn pitanju kod islamskih ucenjaka postoji poznato razilazenje. Vazno je napomenuti da ima onih koji se odmetnu od islama i napuste zajednicu musHmana, i pored toga sto ocitavaju sehadet. To se desava kada neko porekne punovaznost bilo kojeg islam- skog nacela, ako opsuje Ailaha i Poslanika, ako porekne postojanje nekog od meleka, vjerovjesnika ili nebeskih knjiga spomenutih u Kur'anu itd. Medutim, Ebu Hanifa i njegovi ucenici smatraju da zenu otpadnika ne treba ubiti kao sto ni zene nevjernika u ratu ne treba ubijati jer je iznenadno nevjerstvo isto kao 1 ono iskonsko ali ce biti ubijani njihovi muzevi. Vecina islam- skih ucenjaka su, pak, napravili razliku izmedu te dvije vrste nev- jerstva smatrajuci da je iznenadno nevjerstvo gore od iskonskog jer je ovom pn'om prethodila spoznaja i pripadnost islamu, zato se zbog otpadnistva ubijaju oni koji se ne ubijaju u ratu, npr. Moze se tome prigovoriti da njegovo izuzimanje od onih cija je kn' zasticena ukazuje na to da se on treba ubiti, pa makar 1 priz- navao sehadet, kao sto se trebaju ubiti i bludnik i ubica lako priz- naju sehadet. Sve to upucuje da se od otpadnika ne prima pokajanje, kako se to prenosi od Hasana, ili se to mozda odnosi na onog koji se rodio u islamu pa se odmetnuo, tj. To je stav El-Lejsa ibn Sa'da, Ahmeda i Ishaka. Receno je, takoder, da je otpadnik izuzet iz muslimana na osnovu onoga sto je bio prije napustanja svoje vjere, kako smo to vec ustanovili. Njegov slucaj nije isti kao slucaj bludnika i ubice jer je njihovo ubijanje zbog pros lib prekrsaja koji se ne mogu zane- mariti. Sto se tice samog otpadnika on se ubija zbog trenutnog sta- nja u kojem se nalazi, a to je ostavljanje vjere 1 napustanje zajedni- ce. Zato kada se vrati svojoj vjeri i prikljuci svojoj zajednici, stanje koje je zahtijevalo njegovo ubistvo iscezlo je, i zato nestaje i doz- vola prolijevanja njegove kn-i. A Allah najbolje zna. Oko forme hadisa kojeg prenosi Ibn Mesud nema nikakvh dilema, a on, tako- der, i po vjerodostojnosti zauzima najveci stepen, tj. Medutim, moze se prigovoriti da se u nekim drugim preda- njima navodi da se musliman ubija pored spomenuta tri svojstva i jos zbog nekili svojstava kao npr. Prenosi se da je Vjerovjesnik, ale his-selam, naredio pogubljenje covjeka kojJ se ozenio suprugom svog oca. Takav se kod vecme islamskih ucenjaka ubija, i pored njihova stava da takav nije nev- jernik. O tome smo vec opsirno govorili. Medutim, vecina ucenjaka smatra da je spomenuti propis de- rogiran jer se prenosi da je neki pijanica doveden Poslaniku po ce- tvrti put zbog opijanja, a! Zaista on voli Allaha i Njegovog Poslanika! Mnostvo nije dokaz da je nesto ispravno niti e ono argument njegove autentlcnosti. Oni su zauzeli suprotan stav sponienu- com hadisu, ne zbog toga sto ga sniatraju problematicnim nego zbog toga sto ga tumace na poseban nacin. Treci, pak, sniatraju da je hadis derogiran. Buhari kaze da su to rijeci Ibn Zubejra. Takvog covjeka je dozvoljeno ubiti. A harurije imaju obicaj da ubijaju Ijude, zene i djecu. Aisina predaja se kosi sa Ishaqovim tumacenjem. Hakim bi- ljezi predaju od 'Alqame b. Ebi 'Alqamea od njegove majke da je neki mladic potegao oruzje na svoga gospodara u vrijeme vladavi- ne Se'id b. Stavio mu je to oruzje pod grlo, ali Ijudi skoci- se i uhvatise ga. Taj gospodar dode kod Aise 1 isprica joj to. Ovaj hadis je sahih po krite- rijumima Buhari ja i Muslima. Bilala od 'Alqamea b. Ebi 'Alqamea od njegove maj- ke. Hakim ovaj liadis sniatra vjerodostojnim prema kriterijumima dvojice sejhova Buliarija i Muslima. Zehebi se slaze s njime u tome. U njemu je Ummu 'Alqame koja se zove Merdzaiia koja je prihvatljiva. Povjerljivom je sniatra same Ibn Hibban. Ostali prenosioci ovog hadisa su povjerljivi. To je stav Safije i Ahmeda, Allah im se smilovao. A da ii je potrebno da napadac doista namjerava da ubije ili ne, o ovome postoje dvije predaje od iinama Ahmeda. Jedna grupa ucenjaka stoji na stanovistu da onaj ko atakiije na neciji zivot ili imetak, moze da se ubije apriori. Prenosi se da je kod Ibn 'Umera usao lopov. On skoci na njega s isukanom sabljom i da ga nisu sprijecih ubio bi ga. Od tih ucenjaka je i Ebu Ejjub es-Sehtijani. Egzekucija muslimana koji spijunira u korist neprijatelja. Imam Ahmed o ovom pitanju bio je suzdrazan. Neki matikijski ucenjaci dozvoljavaju pogubljenje takve osobe. To misljenje zas- tupa i Ibn Aki! Oni koji dozvoljavaju pogubiti takvu osobu svoje misljenje zasnivaju na rijecima Poslanika, alejhis-selam, upucenih Hatibu ibn Ebi Belti, kada je ovaj poslao pisrao musricima Meke u kojem ih obavjestava o pohodu muslimanske vojske na taj grad i zato ih upozorava da budu oprezni. Medutim, ta zabrana ne postoji kod onih koji rade isto djelo poslije njega, sto znaci da ih je dozvoljeno pogubiti za taj zlocin. Iz toga se razumije da se mus- liman ubija samo zbog tri razloga: ostavljanja vjere, prolijevanja nevine krvi i cinjenja bluda. Samo ove tri vrste grijeha dozvoljavaju njegovo pogubljenje. Medutim, smatram, a Allah najbolje zna, da je to navedeno samo primjera radi. Ozenjenom je ta blagodat pru7. Medutim, to ne znaci da je onima koji nisu ozenjeni ili udati blud dozvoljen. Spomenuti uvjet koji uvjetuje pogubljenje moze izostati ali ga zamjenjuje drugi, a to je da su spolni organi u osnovi apsolutno zabranjenl praiskon- skom zabranom, Tu moze postojati apsolutna zabrana kao sto je u homoseksualizam Hi zabrana koja se tice prava onoga s kim se to upraznjava kao npr. Sada se postavlja pitanje da li se taj uvjet moze uzeti u obzir umjesto braka i da li ga moze zamijeniti ili ne moze? Oko toga se vode diskusije kod islamskih ucenjaka. Medutim, had is i upucuju na to da ga on moze zamijeniti i da je on dovoljan da se uzme kao razlog za prolijevanje kr%'i onoga ko ga pocini. Medu- tim, prenose se od Omera predanja koja upucuju da je dozvoljeno pogubiti musliraana zbog spomenutih djela, Isto tako da li se samo potezanje oiiizja s ciljem ubistva mo- ze smatrati kao i ubiscvo ili ne? Ibn Zubjer i Aisa, radijaliahu an- huma, smatraju da se taj postupak smatra kao i pravo ubistvo i ono povlaci za sobom egzekuciju. Da li se samo drumsko razbojnistvo raoze prihvatiti dovolj- nim razlogom za egzekuciju ili ne, jer sam taj cin pretpostavlja prolij'evanje nevine krvi? Navedeni ajet jasno govori da je egzekucija dozvoljena sarao u dvije stvari: 1. Sve je to nered na Zemlji. Takoder konzuniiranje alko- hoLi i pijancenje pretpostavljaju prolijevanje nevine krvi. Zato su se ashabi u vrijeme vladavine Omera, radijaliahu anhu, saglasili konsenzusom I propisali kaznu od osamdeset udaraca bicem no- tornom pijanici pretpostavljajuci da pijancenje za sobom povlaci klevetu i pripisivanje seksualnih afera neduznim vjernicima i vjer- nicama. Medutim, da II je njegova forma derogirana a propis nije, oko toga postoje dileme kod islamskih ucenjaka. Ostavljanje vjere i napustanje zajednice znaci odmetanje od is lama. To se odnosl cak i na onoga koji izgovara sehadet, a psuje Allaha i Njegova Poslanika. Takav se ubija jer je on u biti ostavio svoju vjeru. Oni koji smatraju da ti postupci ne izvode iz vjere nisu saglasni oko toga: da! Slicno toj dilemi jeste i ono sto zastupaju mnogi ucenjaci o pitanju egzekiicije onoga koji poziva u novotariju. Oni su tu uzeli u obzir slicnost s izlaskom iz vjere, a to je da je to pozivanje u no- votariju put i sredstvo ka nevjerstvu. Medutim, ako se takav prik- riva i druge ne poziva, njegov je status kao status munafika koji se prikrivaju. A ako pocne pozivati tome, njegovo zlodjelo se uveca- va jer on njime dovodi Ijude u nedoumicu u vezi s pitanjmia njilio- ve vjere. Vjerodostojnim predanjima od Poslanika, alejhis-selam, po- tvrdeno je da je on naredio rat protiv haridzija i njihovo ubija- n e. Smatraju da su veliki grjesnici iz ovog umeta nevjernici, sto je suprotno vjerovaoju s kojim je Allah Uzviseni poslao 206 BIWENJE ANBICIJA Iskmski ucenjaci nemaju jedinstven stav o pitsnju njihova smusa. Neki ih sraatraju nevjernicima i zaco govore da ih treba pogubiti zbog njihova nevjerstva. Dioigi pak smatraju da se prodv njih treba boriti zbog nereda kojeg cine na Zemlji prolijevajuci ne- vinu muslimansku krv. To je stav iraama Malika i nekih hanbelij- skih ucenjaka. Oni dozvoljavaju rat protiv njih bez njegove najave i pogubljenje njihovih ranjenika. Drugi pak smatraju da ukoliko budu pozivali u svoje vjerovanje, treba se boriti protiv njih, a ako ga budu javno manifestovaU, ali ne budu pozivali u njega, onda se ne treba boriti protiv njih. To je jasan stav koji se prenosi od Ah- meda 1 Ishaka. Taj stav odnosi se na one koji budu pozivah na ne- ku opasnu novotariju. Neki pak smatraju da se ne treba boriti pro- civ njih sve dok nas ne napadnu. To se prenosi od Aiije, r. Ovim se argumentom potkrepljuje dozvola egzekucije ino- vatora ukoliko se sigurno utvrdi da ce njegovom pogibijom presta- ti njegovo zlo prema musliraanima i da ce iskorijeniti smutnja. Ibn Abduiberr i drugi prenose da malikije dozvoljavaju eg- zekuciju onoga koji poziva u novotariju. Na ovaj nacin, neka je hvala Allahu, svi tekstovi hadisa koje smo naveli mogu se podvesti pod hadis kojeg prenosi Ibn Mesud. Ucit ce Kur'an, a on nece prelaziii njihovu klju- out host. Napustat ce islam kao strijela odapeta iz luka. Cdje god ih sretne- e, ubijajte ih Hi se borite protiv njih. Na Sudnjem danu oiiaj koji se bono protiv njih kod Allaha ce inuui velikii nagradu. K-a za pomoc narodu i izbjcglicama BiH. Prijevod je iz pera prevo- dioca tematske knjige Ibn Rcdzeba. IBN RE9XEB EL-HANBELI Mnogi ucenjaci smatraju da su mnogi hadisi koje snio naveli ovdje derogirani hadisora Ibn Mesuda. Medutim, to se ne moze prihvatiti iz dva razloga: - prvi: sto se ne zna da li je hadis Ibn Mesuda izrecen nakon gore svih navedenih hadisa, a posebno kad se zna da je Ibn Mesud pripadnik starije generacije muhadzira, dok mnoge od spomenutih hadisa prenose om kojl su kasnije primili islam, kao sto su Ebu Hurejra, Dzerir ibn Abdullah i Muavija, radijallahu anhum. Prim- jera radi, upravo svi oni prenose hadis o egzekuciji pijanice nakon cetvrtog opijanja prema misljenju hanbelija ; - drugi: sto se specifican tekst ne moze derogirati opcim, pa cak kada bi opci tekst bio objavljen nakon specificnog. To je stav vecine islamskih ucenjaka. To je zbog toga sto specifican tekst upucuje kategoricki na svoje znacenje, dok opci upucuje na svoje znacenje uopceno nekategoricki kod vecine ucenjaka. Zato nije dozvoljeno da se nekategoricki preferira nad kategorickim. Imam Mushm biljezi da je Vjerovjesnik, alejhis-selam, nare- dio Aliji, radijallahu anhu, da ubije jednog Kopta o kojem su Ijudi govorili da dolazi Poslanikovoj, alejhis-selam, robinji Mariji. Me- dutim, kada ga je Ali pronasao i vidio da je kastriran, postedio ga je. Neki taj slucaj tumace da Kopt Jos nije bio primio islam i da se njegovo pravo ugovor na zastitu islam ske drzave smatra neva- zecom ukoliko ucini nazao muslimanima, pa sta onda reci kada je u pitanju Mu hammed, alejhis-selam!? Neki pak kazu da je bio musliman i da rau je to bilo zabra- njeno, ali da se oglusio na to pa su Ijudi zbog toga poceli pricati o Poslanikovoj, alejhis-selam, postelji, a onaj ko bude uznemiravao Poslanika u njegovoj postelji casti ubija se. Medutim, kada se jasno objelodanila i saznak njegova cednost i kada su IjudJ saznali za Marijinu nevinost, na taj nacin je nestalo opravdana povoda za egzekucijom doticnog Kopta. Imam Ahmed smatra da je Poslanik, alejhis-selam, imao pra- vo egzekucije, i pored navedena tri razloga u hadisu Ibn Mesuda, dok dmgi to nisu imali. Kao da se time aludira na egzekuciju ne- 208 B1WENJE ANBICIJA fiksnom kaznom tazirora ako je u tome javna koiist, jer je Pos- lanik, alejhis-selam, nepogrjesiv od pristrasnosti i nepravde. Me- dutim, to se ne moze reel za dmge jer se ne moze garaiitovati da nece postupiti po svojim strastima i hlrovima. To opet ukazuje da ne postoji treca vrsta govora koji se moze go- vori ti ili presutjeti. Znaci govor moze biti dobar 1 onda je narede- no da se kaze da moze biti los, a zatim je naredene da se zanemari i presuti. U Sahihu se od Vjerovjesnika, alejhis-sekm, prenosi da je diiil J '-'. O torn pitanju postoje dva poznata stava. Medu- tlm, u svakom slucaju totalna sutnja za koju vjeruje onaj ko je up- raznjava ill u nekim ibadetiixia obredima : hadzu, i'tikafu i postu zabranjena je. Ugoscavanje je tri dana, a sve nakon toga je milo- stinja sadaka. Sve sto na njega poslije toga pot- rosi jeste sadaka. Gostu nijc dozvoljeno ostati kod doniacina toli- ko da ga prisili na grijeh. U njima se takoder napravila razlika izmedu prava gosta i perioda gostovanja. Dzaiza je potvrdena 1 u drugim hadisima. Kada nas ti negdje posaljes, mi na- idemo na Ijude, ne zele da nas ugoste, sta trebamo tada uciniti? Od Ahmeda se u vezi s tim pitanjem prenose dva predanja. Prenosi Alija bin Seid od Ahnieda predanje koje upucuje da je vadzib sanio onima pored kojih produ raudzahidi ugostiti ih tri dana. Medutim, poznatiji stav jeste da je to obaveza prema svakom gostu koji dode nekome. Nakon toga nastala je dilema oko toga da li se obaveza ugos- cavanja gosta odnosi podjednako i na gradane i seljane ili samo na seljane i one koji zive pored puta kojim pro laze putnici? Od Ah- meda se prenose dva predanja. Takoder se od njega u pisanoj for- mi prenosi predanje u kojem stoji da se ta obaveza podjednako odnosi i na muslimana i nemuslimana. Mnogi njegovi ucenici su pak tu obavezu ogranicili samo na muslimana, jer i rodbina razlici- te vjere nije duzna medusobno se izdrzavati, po jednom predanju koje se prenosi od njega. Sto se tice drugog i treceg dana gostovanja, to je upotpunja- vanje ugoscavanja. Medutim, neki hanbelijski pravnici kao npr, Ebu Bckr ibn Abdulaziz, Ibn Ebi Musa i El-Amidi smatraju da su sva tri dana vadzib, ostalo je milo- stinja koju domacin daje gostu. To se misli tacno na potpuna cetiri razdoblja, a ne cetiri razdoblja nakon onih koja su prije spomenuta. Hadis pomocu kojeg Ahmed dokazuje svoj stav je vec spomenut, a prenosi ga Ebu Surejh. Rekao je: 'Tri, i sve sto bude vise od toga je sadaka. Nakon treceg dana gost ce jesti ono sto jede domacin i njegova porodica. Ibn Omer odbijao hi jesti imetak onoga kod koga je dosao u goste poslije tri dana i naredivao bi mu da trosi za njegove potrebe Ibn Omerov imetak. Domacin ima pravo zatraziti nakon tri dana od gosta da ode od njega jer je on izvrsio svoju obavezu. Take je postupao Ahmed, Allah mu se smilovao. Medutim, postavlja se pitanje da H se to odnosi na tri dana ko- hko traje goscenje ili vise od toga? U ovrom periodu koji nije va- dzib bez sumnje je haram gostu ostajati u njemu na gore spome- nut nacin. Medutim sto se tice ugoscavanja koje je vadzib, a to je dan i noc, tu se postavlja pitanje: da li je ono vadzib onome ko nema nista u kuci clme bi ugostio gosta ili je ono vadzib samo onome ko je to u mogucnosti. Egzaktnije je da je to obaveza sarao za onoga ko je to u mo- gucnosti izvrsiti. To mlsljenje zastupaju neki muhaddisi, kao npr. Pa ako kod njega nema viska onda domacin nije obavezan prema gostu nista. Kako da domacin bude zbog toga grjesan kad ga nema cime ugostiti niti ima nacina to iznaci. Troskovi ugoscavanja tre- baju biti u skladu s mogucnostima. Hadis koji govori o tome treba razumjeti take da se on odnosi na onog koji ostane preko tri dana kako ne bi domacina doveo u neugodnosti pa da domacin pocne prigovarati za ucinjenu sadaku i doiaziti u nezeijene situacije i na taj nacin da mu se nagrada ponisti. Njegovo je tuma- cenje hadisa ispravno, ali ga je porekao. Naime, ako gost dode ii goste kod domacina koji nema cirae da ga pocasti, moguce je da to navede domacina da mu se ne obraduje i da ga prisili da uradi ono zasto ce biti grjesan, bio to govor ili djelo, a to ne znaci da ce on biti grjesan zbog toga sto ga je odbio ugostiti zato sto nlje bio u mogucnosti. Muslim ga ne biljezi jer ga E'ames prenosi od Ebu Saliha. Oko njegova lanca prenosilaca ima dilema pa je rcce no da Lmac ide od njega preko Ebu Saliha od Ebu Hurej- re. Tako smacra Ebu Husajn. A receno je da se prenosi i odi Ebu Seida el-Hudrija. Jahja ibn Me'in veli da je ovo posljednje isprav- no. A receno je da njegov lanac ide od Ebu Saliha od Ebu Hurejre i Ebu Seida. Takoder je receno da se on prenosi od Ebu Saliha i Ebu Hurejre i Dzablra. A postoji i misljenje da njegov lanac ide od Ebu Saliha preko nekog neimenovanog ashaba. Spomenuti covjek u hadisu trazio je od Vjerovjesnika, alej- his-selam, da mu nesto preporuci sto ce bid kratko, jezgrovito i sto ce sadrzavati sva svojstva dobra kako bi tu oporuku mogao za- pamtiti jer se bojao da ako bude duga nece je moci zapamtlti. Poslanik ga je poducio da se ne treba srditi, a ovaj je uporno nastojao da izvuce nesto vise, ali, Vjerovjesnik mu je stalno ponav- Ijao jedno te isto. To upucuje da je srdzba izvor svakog zla I da je svako dobro u njenom izbjegavanju. Ako covjek uspije izbj'eci ono sto mti srdzba nalaze i bori se protiv toga, otklonit cc od sebe zlo srdzbe i to ce ga stanje brzo proci kao da ga nikad nije ni zadcsilo. U tom znacenjti jeste i ajet: savladujii i Ijudinia prdUaju - a Allah volt one koji dobra djela cine. Poslanik, alejhis-selam, naredivao je srditima da se prihvate uzroka za otkUnjanje srdzbe a hvalio je one koji su znali ovladati sobom u takvim trenucima. I zato je naredeno da se udalji od toga na spomenuc! Time se aludira na to da se srdzba sputa u sebi i da njene posljedice ne prelaze na drugog. Zato ako on za vrijeme srdzbe bude sutio, bit ce posteden svog tog zla. Tako je moguce da nesto od toga bude zabranjeno kao sto je moguce da i saraa zeljena stvar bude takva; strah je da se boji od necega. Pa ako se covjek boji od nece- ga, pribjeci ce svim sredstvim za koja sraatra da ce od njega odag- nati taj strah tako da mnoga od njih mogu biti 1 zabranjena; strast je teznja duse za necim sto joj odovara i sa cime se nasladuje. Vise puta dusa tezi ka necemu sto je zabranjeno, kao sto je blud, krada, pijenje alkohola, nevjerstvo, sihr, licemjerstvo i novotarije; srdzba je 'kljucanje krvi' u zelji da se odagna od sebe neugo- dnost iz bojazni da se ne desi ili je ona trazenje osvete od onoea koji rau e nanio stetu nakon sto se ona desila. To bez sumnje prouzrokuje mnoga djela koja su zabranjena, kao sto su: ubistvo, udaranje, razna nasilja i agresije kao i mnoga zabranjena verbalna djela, kao sto su: kleveta, psovka, nemoralan govor, a mozda da dostigne i stepen nevjerstva, kao sto se desiio Dzebletu bin ei- Ejherau, i imana koji serijatski nije validan ili pak da iz srdzbe pro- UJ Ebu Davud, 4777. Allah ce ih rukarjia vasim kaz- Tiiti i poniziti, a vas ce protiv njih pomoci, i grudi vjernika zalijeciti i iz srca jijihovih brigu ocistraniti... Takav je bio Poslanik, alejhis-selam, nije se svetio zbog sebe all, kada bi se prekrsila neka Allahova zabrana, njegovoj srdzbi se niko nije mogao suprotstaviti. On nikada svojom rukom nije uda- rio neku zenu ili robinju, osim u borbi. Ono sto je Kur'an hvalio, Poslanik je volio, a ono sto je Kur'an osudivao, on bi prezirao. Zadovoljan je bio onim cime je Kur'an bio zadovoljan, a srdio bi sc za ono zasto bi se i Rur'an sr- dio. No medutim, vecina Ijudi kada se rasrdi, ne kontrolise se sta govori. U Muslimovom Sahihii od Imrana ibn Hiisajna, radijallahu anhu, prenosi se da su na jednom putovanju bill s Poslanikom, alejhis-selam. Neka zena ensarijka jahala je na devi. Deva je pocela rikati pa ju je zena proklela. Zato kada ubijate, radite to na najljepsi nacin, kada koljetc, radite to na najmilostiviji nacin. Onaj koji od vas bude klao neka naostri noz kako bi olaksao svojoj rrtvi. Muslim ga prenosi od Ebu Kilabe, on od Ebul-Es'asa es-Sananija, ovaj od Sedada bin Evsa. Buharija je izostavio ovaj hadis jer on u svom Sa- hjhu nije zabiljezio nista od Ebu Es'asa. Ebu Es'as porijeklom je iz Sama i povjerljiv je. To znaci da je svemu ill svakom scvorenju propisano naredeno. To sto mu je propisano je milosrde. Receno je takoder da spomenuti dio hadisa znaci da je Allah propisao milosrde prema svemu, ili u svemu, ill da je propi- sao milosrde u vlasti nad svemu, Na osnovu tog znacenja onaj kome je to naredeno nije spomenut nego je spomenut samo onaj prema kome treba biti railosrdan. Rijec propisano upucuje na obligatnu duznost vadzlb kod -'' Muslim. IBN REDZEB EL-HAMBELI veclne islamskih pravnika i metodologa islamskog prava. Ovaj had is eksplicite upucuje na obaveznost dobrocinstva. Tu spada i gostoprimstvo prema gostu, i to u onolikoj mjeri kollko je dovoljno da se ono izvrsi, kako smo to naprijed objasnili. Buharija od Abdullaha ibn Jezida, radijallahu anhu, biljezi hadis u kojem se ka- ze da je Poslanik, alcjhis-selam, zabranio masakriranje. U slucaju odmazde nije dozvoljeno masakriranje onoga nad kim se vrsi odmazda. Medutim, ako ubica bude masak- rirao ubijenog da li ce se isti masakr izvrsiti nad njim ill ce se ubiti sabljom? O torn pitanju postoje dva poznata misljenja kod uce- njaka. Prvo je misljenje da se ubica treba ubiti na isti nacin kako je i ubio. Njega zastupa Malik, Safija i Ahmed, u poznatom predanju, U dva Sakha od Enesa, radijallahu anhu, prenosi se da je neka ro- binja izisla u Medinu. Na sebi je imala srebreni nakit. Neki iidov ju je napao kamenom, Donesena je kod Poslanika, alejhis-selam, u zadnjim izdisajima. Poslanik je potoni iiaredio da se taj dovede pa mu je smrskao glavu izmedu dva kamena. Nakoii toga je bacio u bunar i kamenjem joj zdrobio gla- vu. Potoni je uhvacen i doveden Poslaiiiku, alejhis-selam. Poslanik, alejliis-selam, narcdio je da se kamenuje sve do smrti pa je ta naredba i izvrscna. Zastupaju ga Sevri, Ebu Hanifa i Ahmed u jednom predanju. U trecem predanju od Ahmeda stoji da se ubica trcba ubiti onako kako je ubio ubijenog, pod uvjetom da to ne bude palje- njem vatrom ili mrcvarenjem. U ta dva slucaja odmazda nece biti identicna, nego ce se ubica ubiti sabljom, zbog toga sto je zabra- njeno masakiiranje i spaljivanje vatrom. To predanje od Ahmeda prenosl El-Esrem. Ako bi ubica masakrirao ubijenog pa ga potora ubio, kao npr. O tom pitanju postoje dva misljenja. Pn'o misljenje smatra da ce se s njira postupiti isto kao sto je i on postupio s ubicom. To je stav Ebu Hanife, Safije, Ahmeda, u jednom predanju, Ishaka i drugih. Drugo misljenje smatra da ga je dovoijno samo ubiti. Nevjerstvo zbog kojeg se vrsi egzekucija moze biti iskonsko ili zbog otpadnistva od islama. Ima i ucenjaka koji smatraju da je dozvoljeno takve Ijude spaliti vatrom kao sto je to ucinio Halld ibn Velid, radijallahu an- hu. Prenosi se od Alije vjerodostojnim predanjem da je on otpa- dnike spaljlvao vatrom a Ibn Abbas mu je to zamjerio. Ibn Akil, ucenjak hanbelijske pravne skole opredijelio se za misljenje koje dozvoljava masakriranje zbog nevjerstva, a posebno ako se radi o obmani. Dokaze koji to zabranjuju smatra da se od- nose na ubistvo u odmazdi. Onl koji to dozvoljavaju svoj stav pravdaju hadisom koji se odnosi na Urenijince. Klima im nije odgovarala i svi su se poraz- bolijevali. Nakon toga su se okrenuli pastirima te ih ubise i svi se odmetnuse od is lama. Cak su i kamile Allahovog Poslanika, alejhis-selam, odveli. Poslanik, alejhis-selam, naredi da im sc riikc i noge unakrst poodsije- caju i oci iskopaju a potom ih ostavi na siincu sve dok nisu umrii. Islamski ucenjaci nisu saglasni o pitanju vrste kazne koju je Poslanik, alejhis-selam, izvrsio nad njima. Neki vele da ona vazi samo za one koji urade isti zlocin koji su ovi uradili, tj. To misljenje prenosi se od Ebu Ki- labe i od Ahmeda u jcdnom predanju, Neki pak smatraju da ovaj hadis predstavlja samo dozvolu takve vrste egzekucije prema nasilnicima, dok je to zabranjeno ka- da je odmazda u pitanju. To je Ibn Akilovo misljenje. Neki pak smatraju da je prethodni hadis derogiran zabranom maskariranja. Drugi pak smatraju da je to bilo dozvoljeno samo prije pro- pisivanja iikskih kazni hududa! To je misljenje Evzaija i Ebu Ubejda, Neki smatraju da se ono sto je Poslanik, alejhis-selaiai, ura- dio s njima odnosi samo na drumsko razbojnistvo i da od toga nis- ta nije derogirano. Oni to obrazlazu tako smatrajuci da je Poslanik, alejhis- selam, naredio njihovo ubistvo i odsijecanje ruku zbog toga sto su oteli imetak, jer ko otme tudl imetak i ubije, neminovno je da rau se odsijeku ruke, da se ubije i da bude razapet. Znaci on se ubija zbog toga sto je ubio, odsijeca rau se ruka i noga unakrst zbog otimanja tudeg imetka. A vjesa se zbog toga sto je spojio dva zlo- cina: ubistvo i uzimanje tudeg imetka. To je stav Hasana el-Basrija i Ahmeda, u jednom predanju. Poslanik, alejhis-selam, naredio je da im se iskopaju oci zbog toga sto su ih oni pastirima iskopali. Tako to predanje biljezi Muslim od Enesa. Ovo se moze uskla- diti s misljenjem koje smatra da kada razbojnik ucini neki zlocin koji obavezuje odmazdu, ona ce se tada izvrsiti prije njegova ubis- tva. To je Ahmedov mezheb. Medutim, da li se ona mora izvrsiti ili ima status uobicajene odmazde koja ako skrbnici oproste, spada sa zlocinca?! O torn pitanju od Ahmeda iniamo dva misljenja. Prenosi se da je Vjerovjesnik, alejhis-selam, dozvolio spalji- vanje i ubijanje vatrora, a da je kasnije nd toga odustao. Poslanik, alejhis-selam, zabranio je da se stoka zatvori i da se izvrgne torturi sve dok ne umre. Allahov Poslanik je prokleo onog koji ovo cini! Tim se aludira na to da kianje ostrim predmetorn olaksava zrtvi na taj nacin sto joj ubrzava smrt. Allahovo pravo kod Njegovih robova je da Ga se istinski boje. Bogobojaznost je AlLihova opo- ruka koja je upucena svim Ijudima od prvog do posljednjeg covje- ka. Mi smo onima kojima je data Kiijiga prije vas, a i vama, vec zapovjedili da sc bojite All aha... Prava je bojazan da covjek izmedu sebe i onoga od cega se boji i strahuje postavi preventivu koja ce ga zastiti od toga. IBM REDZEB EL-HANBELI du sebe i onoga od cega se boji kod Njega, Njegove srdzbe, Ijutnje i kazne postavi nesto sto ce ga zastitl od toga a to je cinjenje iba- deta i klonjenje grijeha. Dakle, kada se bogobojaznost spomene uz Allaliovo ime, :o onda znaci da se treba bojati Njegove srdzbe i Ijutnje i to je najvise od cega se strahuje jer iz toga proizlazi dunjakicka ili ahiretska ka- zna. Allah vas upozorava na Sebe... On je jedini dostojan da Ga se boje i On jedini pra- sta. Samo je On jedini dostojan da Ga se Ijudi boje i od Njega strahuju; samo je On jedini dostojan hvale u prsima Ijudi te da Ga oni obozavaju i da Mu pokornost izrazavaju jer je On dostojan velicanja i uzdizanja. To je zato sto samo On posjeduje svojstva velicanstvenosti i velicine, i samo On jedini strogo kaznjava. A mozda da se nakoii toga u bogobojaznost ubroji i cinjenje menduba i izbjega- vanje mekruha jer to Je najveci stepen bogobojaznosti. Oni sti iskreiii vjernici, i oni se Allaha boje i ritznib postupaka kloie. Pa ko nakon ovoga bude pocascen jos kakvlm dobrora, pa to je onda dobro nad dobrim. Zalivaljivanje Allahu ulazi u sve oblike pokornosti. To se isto vazi i za Njegove naredbe. Vecinom se rijec bogobojaznost upotrebljava za napustanje zabranjenih stvari, kao sto je to rekao Ebu Hurejra, radijalkhu an- hu. Dakle, bogobojaznost je Bozja oponaka svim Ijudima, to je 1 oporuka Njegovog Poslanika, alejhis-selam, njegovom umetu. Ka- da bi Vjerovjesnik slao vojsku u vojni pohod, glavnokoraanduju- ceg bi savjetovao da se Allaha puno boji i da dobro postupa sa svo- jom vojskom. To je dvadeset i osnii Indis Li ovoj knjizi. On ce se smilovati samo onima koji su Ga se iskreno bojali. Puno je onih koji ovo savjetuju, a malo ih po tome postupa. Allaha mo- lim da nas ucini bogobojaznima. Neka Allah opskrbl pobozno- scu CDvjeka koji se u sanioci domogne harama te se sjeti da On nad njim bdi i napusti to zabranjeno djelo strahujuci od Njegove kazne. Ne misli da je Allah ijednog mementa nemaran niti one sto se skriva od Njega daMu je nepoznato nevidljivo. To znaci da covjek svojim srcem uvijek treba osjecati Alla- hovu bhzinu, mora biti svjestan da ga On stalno motri, a covjek treba da se stidi pogleda Svoga Gospodara. Taj je savjet Muaz ite- kako prihvatio. Muaz, radijallahu anhu, aludirao je na svog Gospodara, dok je njegova zena mislila da je Omer uis- tinu poslao nekog ko ce ga pratiti i kontroUsati pa se Ijudima zallla 253 IBN REDtEB EL-HANBELI na Omera. Ko uspije dosdci ovaj stepen poboznosti i da mu to postane navika tli obicaj u vecini njegovih postupaka, on se raoze ubrojlti u cestitlte dobrocinitelje koji robuju Allahu kao da Ga vi- de; i on je od onih dobrih koji se klone velikih grijeha i nemoral- nih postupaka, iako moze ponekad pociniti neki mali grijeh. U a,lobalu se moze reci da je bogobojaznost u tajnosti znak savrsenstva imana koji ima veliki utjecaj na to da Allah u srcima vjernlka usadi postovanje prema onome ko uspije dostici taj ste- pen. Neka ne cini grijehe kada se osami pa da Allah zbog toga ubaci u srca vjer- nika mrznju prema njemu! To je jedan od najveclh argumenata postojanja Boga, Kojem ne moze izmaci ni jedan atom covjekovog djela na ovom svijetu prije onog buduceg. On nece zanemariti nijedno covjekovo djelo niti perde i zavjese mogu sta koristiti pred Njego- vom moci. Sretan je samo onaj koji svoje odnose s Allahom pop- ravi, jer ko to ucini, Allah ce popraviti odnose izmedu njega i osta- lih Ijudi. Ko bude trazio pohvale Ijudi u Allahovoj srdzbi, to ce mu se vratiti kao bumerang pa ce ga Ijudi koji su ga hvalili poceti kudi- ti. Jednog dana prode pored neke djece koja su se Igrala. Ti nekada covjeka uzdlzes, a nekada ga ponizavas, samo Ti to raozes ciniti. Posto je covjeku naredeno da bude bogobojazan u svom tajnom i javnom zivotu, i pored toga sto ce ponekad posrnuti u tome, pa ili ce ostaviti neka naredenja Hi ucini- ti neke zabrane, zato mu je u ovoni hadisu naredeno da uradI na- kon toga ono sto ce izbrisati taj grijeh a to je da uradi dobro djelo. Dobra djela ponistavaju hrdava. To je poiika za one koji pouku zele. U dva Sahiha biljezi se od Ibn Mesuda da je neki covjek po- ijubio neku zenu. Potom je dosao kod Vjerovjesniku, alejhis- selam, i obrazlozio mu svoj slucaj. Poslanik mu nije nista odgovo- rio sve dok nije objavljen spomenuti ajec. Uzviseni je bogobojaziie opisao kao one koji potrebitima udjeljuju, srdzbu prema Ijudima savladuju i njihova nekorektna ponasanja im prastaju. Eto, lo je najvisi stupanj Islamskog morala, a to je i Poslanikov, alejliis-selam, savjct Muazu, radijallahu anhu. To nam kazuje da bogobojazni ponekad mogu pocinitj i velike grijehe, a to je nemoral, kao i male grijehe, a to je nasilje prema sebi, ah oni pored toga ne ustrajavaju na njima, nego se oni nakon tih prekrsaja sjete Allaha, zatraze op- rosca od Njega i ucine Mu pokajanje tevbu , a tevba je upravo os- tavljanje upornosti u grijesenju. Sve to obavezuje da se odmah prekine s grijehom, zat- razi oprost i napusti daljnje cinjenje grijeha. Dobra djela zaista potiistavaju hrda- va... Zasluzio sam hadd pa ga izvrsi nada mnom! Kada je Poslanik, alejhis-selam, zavrsio namaz, on ponovo pride Poslaniku i rece: 'Allahov Poslanice! Zasluzio sam hadd pa primijeni nada mnom Allahovu knjigu! Prema tome, ko se ne pokaje od grijeha nasilnik je i ne moze biti od bogobojaznih. U ajetima sure Ali Imran pojasnjena su svojstva bogobojaz- nosti zbog kojih ce biti oprosteno onima koji se okite njima i zbog kojih ce biti uvedeni u Dzennet. Medu tim svojstvima nalaze se i trazenje oprosta za grijehe i neustrajavanje na grijesima. Znaci ne garantuje se brisanje i oprost grijeha onima koji se ne okite spomenutim svojstvima. Allah opet najbolje zna. El-Begavi, Ebu Abdullah ibn Tejmija u njihovim tefsirima, a to je misljenje i Ibn Hazma. Medutim, Buharija ga je kritikovao 1 rekao da nije potvr- den. To predanje jeste jedno od Zuhrijevih mursela i ono je slabo. Ajet eksplici- tno govori o tome da ce razbojnici imat! Medutim, toj tvrdnji moze se replicirati da navodenje ili spominjanje ovosvjetske i onosvjetske kazne ne obavezuje da ce se obje izvrsiti. Taj hadis u is to vrijerae ukazuje da samo praktikovanje islam- skih nacela ne iskupljuje niti brise velike grijehe, jer vecina musli- mana praktikuju islamska nacela, a narocito oni kojima Je Posla- nik, alejhls-sclam, dao prisegu, Medutim, iz kur'anskih i hadiskih tekstova koji se odnose na ovo pitanje razumije se da pod tu ingerenciju ne potpadaju oni ko- ji su se pokajali Allahu od tih grijeha i kojima je Allah oprostio te grijehe. Pod torn ingerencijom onda ostaju samo oni koji se nisu pokajali od svojih grijeha. Za to su propisane cetiri vrste otkupa: hedj zrtva , oslobadanje roba, sa- daka i post. Zato se kod vecine islamskih ucenjaka ne obavezuje otkup kefaret za namjerno ubistvo niti za laznu i namjernu zak- letvu. U Muslimovom Sahihu prenosi se od Ibn Omera, radijallahu anhu ma, da je jednom udario svog roba te ga je nakon toga odmah oslobodio. Tako npr, ako bl se neko omrsio u ramazanu bez opravdaiia razloga pa potom spolno opcio, bio bi duzan uciniti kefaret kod imama Ah- nieda, zbog onog sto smo rekli. Medutim, ako bismo i prihvatili da je hadd kojeg je doticni covjek zasluzio bio veliki grijeh, ipak je taj covjek dosao kao po- kajnik koji se je potpuno predao i pomirio da se nad njim izvrsi -'-Muslim, 1657. Kajanje je tevba a tevba bez sumnje brise grijehe. Prenose se neka predanja kojima se dokazuje da velike grije- he brlsu neka dobra djela. Medutim, u biti u njima nema dokaza za to, jer svi koji su u njima spomenuti bili su iskreni pokajnici koji su ucinili tevbu od grijeha koje su pocinili. Njihovo prvo pitanje bilo je djelima koja priblizavaju Allahu poslije tevbe kako bi njima potpuno izbrisali svaki trag tog grijeha. Allah je uvjetovao za primanje tevbe i oprost grijeha cinjenje dobrih djela. Ovo je dokaz onima koji smatraju da ce i onaj koji se pokaje poslije tog pokaja- nja biti u Alkhovoj ingerenciji. Zbog toga su mnogi prethodnici strahovali. Bojali su se da ne budu primljena kod Allaha. To je u njima izazlvalo veUku bojazan i upornost u cinjenju dobrih djela. Pa sta onda reci za djelo kojim se cov- jek otkupljuje za ucinjeni veliki grijeh! Takoder je spomenuto misljenje da lose djelo brlse i anulira neko od dobrih djela koje mu odgovara tj. Ako je ovakva stvar s malim grijesima, kakva je tek onda s velikim. Prema tome, onda se ne moze nljekati da sve to ne ponistava nagradu djela koja brisu velike grijehe. Cini se da ce se tu odvijati proces sravnjavanja izraedu dob- rih i losih djela. Zatim ce se ponistiti dobra djela u skladu s losim. Potom ce se pogledati sta je ostalo nakon tog sravnjavanja. Ova konstatacija slaze se s misljenjem da onome kome pretegnu dobra djela iosa, pa makar samo za jedno dobro djelo, on ce biti nagra- den samo za to dobro djelo, a ostala njegova dobra djela bit ce kompenzacija za Iosa. Nasuprot tom misljenju jeste misljenje prema kojem ce covjek biti nagraden za sva svoja dobra djela, a njegova ce se Iosa djela ponistiti kao da nisu ni postojala. To je: upotpunjavanje abdesta u te- skocama, mnogobrojni koraci ka dzamiji i iscekivanje namaza za namazom. Eto, od tak- vih demo Mi dobra djela koja sit radili primiti, a preko rnznih postupaka iijihovih preci; od sianovitika Dzoi- neta ce oni biti, istintto obecanje koje im je dano cento im ispuniti. U te ruzne postupke ulaze i veliki grijcsi jer su oni, ustvari, najruzniji postupci. Ovdje je bogobojaznost, koja obuhvata izvr- savanje vjerskih obaveza i klonjenje zabrana, ucinjena uzrokom za brisanje grijeha 1 uvelicavanje nagrade. Gospodaru nas, oprosti nam grijehe nase i predi preko hrdavih postupaka naMh, i ucini da poslije smrti budemo s onima dobriyna. Zatim nas je Uzviseni Allah obavijestio da im je uslisao nji- hove molbe, hrdave im postupke oprostio i u Dzennet ih uveo. Uz grijehe je spomenuo oprost a uz hrdave postupke brisanje. Mozda ce neko reci da se sejjiat odnosi samo na male grijehe a zunub na velike. Sejjiat se brisu jer je Allah za njih propisao kefa- rete na ovome svijetu i to serijatske i kaderijske, dok za zunub velike grijehe treba traziti oprosta kako bi se onaj koji ih upraz- njava spasio od njihova zla. Hi mozda se moze reci da oprost i bri- sanje imaju slicna znacenja jer se za oprost kaze da znaci prekriva- 276 BWENJE ANBICIJA nje grijeha ili da znaci zastitu od grijeha putem njihova prekriva- nja. Zato se ono sto prekriva 1 stiti glavu u ratu naziva sljemom. Allah nas je obavijestio o melekima da oni za vjernike koji se kaju traze oprosta i zastitu od grijeha i, konacno, brisanje te vrste gri- jeha koje su pocinili, jer osnovno znacenje rijeci el-kufr jeste prek- rivanje i pokrivanje. Neki od savremenih ucenjaka prave razHku izmedu ta dva pojma. Brisanje kod njih predstavlja uklanjanje tragova grijeha kao da oni ne postoje. Oprost ukljucuje i Allahovu naklonost i simpa- tije prema covjeku. Ovo misljenje je diskutabihio. Ova dva pojma se mogu tumaciti i tako da oprost grijeha pretvora iste u dobra djela, a brisanje ih samo uklanja. Ovo je takoder diskutabilno. Vje- rodostojno se prenosi da ce grijesi koji za so bom povlace kaznu u Dzehennemii biti pretvorenl u dobra djela. Pozitivni postupci kao svoju posljedicu u najmanju ruku imaju brisanje gnjeha. To nas dovodi do nove dvije cin enicc: 1. Oprost slijedi samo ako se kazna i odmazda ne dese, jer je to potpuna zastita od posljedica grijeha. Brisanje grijeha moze dauslijedi i nakon kazne. Sve ovosvjetske nesrece brisu grijehe. Isto tako, amnestija moze da bude izvrsena uz kaznu ili bez nje, a takoder i milost. Postupci koji brisu grijehe imaju za cilj samo brisanje gri- jeha. Nikakvu dodatnu nagradu oni ne povlace za sobom.
Oglasi licni kontakti
Protiv tak- vog treba se boriti isto kao 1 protiv onoga ko ne klanja i ne daje zekat. Imam ce tada s niuktedijaiiia klanjati dva rekata u vrijeme kada iiije mekruh klanjati. Kao da se time aludira na egzekuciju ne- 208 B1WENJE ANBICIJA fiksnom kaznom tazirora ako je u tome javna koiist, jer je Pos- lanik, alejhis-selam, nepogrjesiv od pristrasnosti i nepravde. Neki su to protumacili na taj nacin da melek podijcli oplo- denu celiju, nakon sto postane zakvacak, na dijelove. Jednom je posiao neliiog momka da mu kupi masla. Znacenje ovog hadisa od PosLinika, alejhis-selam, prenosi se Uf.
[Oglasnik.hr veze i brak|Ljetovanje crna gora|Gole debele tete]
komentiraj (0) * ispiši * #
Sajt za upoznavanje frankfurt - Datiranje za seks
TOP 6 APLIKACIJA ZA MUVANJE: Ovo su najbolji sajtovi za upoznavanje i dejt (FOTO)
Click here: Sajt za upoznavanje frankfurt
Čak nam se desilo da na jednom sastanku supruga uopšte nije znala za swing nego je pocrvenela i pobegla... Dijaspora klub: sajt za upoznavanje, druženje, ljubav ili posao u dijaspori WEB sajt DijasporaClub.
Za sebe mislimo da smo prosečni ali ipak ne možemo baš sa svakim. Svemu tome treba dodati i swing lobije u kojima se Beogradski izdvaja po svojoj drskosti i nepotizmu. Nije potrebno nikakvo popunjavanje papira i slično. Formular je koncipiran tako da vas na brzinu i na dobar način predstavi.
TOP 6 APLIKACIJA ZA MUVANJE: Ovo su najbolji sajtovi za upoznavanje i dejt (FOTO) - Iako naravno da i na Badoou ljudi otvaraju profil većinom kako bi našli nekog za nešto više od dopisivanja. Moja supruga i ja imamo po jedan neuspeli brak iza sebe.
Ovo je jedan od najstarijih za upoznavanje, a on poseduje i mobilnu aplikaciju. Njena posebna prednost je ogromna baza korisnika i besplatan pristup njihovim osnovnim informacijama, dok se za napredne opcije, poput one da saznate kome se sviđate, mora doplatiti. Tinder je prvenstveno namenjen za zabavu. Proceniti osobu da li je vredna samo na osnovu izgleda i nekoliko poruka možda zvuči plitko, ali ova aplikacija će od vas baš to zahtevati. Tinder će na osnovu lokacije pokazati najbliže osobe, a na vama je da pomerite u levo ili desno, u zavisnosti da li vam se neko sviđa ili ne. Ukoliko osoba koja vam se svidela odgovori potvrdno, dopisivanje može da počne. Ona je jedna od najpopularnijih u svetu sa više od 55 miliona korisnika. Prilično je jednostavna za korišćenje i privlačna je i mlađim i starijim korisnicima koji pokušavaju da pronađu svoju sreću. Bumble je aplikacija u kojoj glavnu reč vode žene. Slično kao i kod Tindera, korisnici skroluju kroz profile, ali samo žena može da započne razgovor i to u roku od 24 sata od kada se drugom korisniku dopadne. Primer dobrog domaćeg sajta za upoznavanje je i. Na sajt je moguće prijaviti se potpuno anonimno i diskretno. Pored dela za muvanje, korisnici servisa Lepotica i zver mogu pronaći i savete za upoznavanje na blogu ovog sajta.
Najbolji sajt?
To što si rekao da si oženjen ne znači da ste kao par u ovome. Nemamo nikakvog iskustva, a i kako da ga steknemo kada je po sajtovima takvo ludilo da u nikoga više nemamo poverenja.. Na ovom portalu imaćete priliku da se upoznate s velikim brojem fenomenalnih žena iz cele Srbije na najlakši i najzabavniji mogući način. Isto važi i za parafraze tekstova. Ne postoji zahvalnija uloga od uloge bračnog druga. Sajt Lepotica i Zver je džentlmenski sajt, što znači da je 100% besplatan za Lepotice. Zato,slikajte se i ubacite slike na svoj profil,možda vas i kontaktira neki ozbiljniji swing par... Čim napraviš profil, moći ćeš da vidiš i profile ostalih muškaraca i žena iz cele Srbije koji žele da završe tu dugačku potragu za pravim partnerom pored koga će moći da se skrase i srede i provedu s njim ostatak života. Kao i što loše iskustvo vaših poznanika sa nekim po njima neinteresantnim parom ne mora značiti i vaš loš provod...
[SAMO NEKOLIKO MINUTA DO ORGAZMA: 4 aplikacije koje služe samo za seks (FOTO) (VIDEO)|Advance hr|Veza između mlađeg muškarca i starije žene]
Oznake: upoznavanje, za, uspešne, muškarce, i, lepe, devojke, &, Lepotica, Zver
komentiraj (0) * ispiši * #
Stoliv crna gora plaza - Pronađite djevojku
Rivijera Nekretnine, Agencija za prodaju Nekretnina u Crnoj Gori
Click here: Stoliv crna gora plaza
Stan je lociran u Stolivu prijatnom starom naselju uz more, 9. Prizemlje: veliki dnevni boravak, odvojena trpezarija sa kuhinjom,... Jedna od znacajnih prednosti je to sto se plaza nalazi odmah preko puta kuce i pogodna je za djecu.
Prcanj je mjesto bogato kulturnim i istorijskim znamenitostima. Lokacija objekta na samo 3 metra od mora, ispred kojeg se nalazi mala pjescana plaza i veliki mol. I neka veca plaza Jaz, plavi horizonti...
Smeštaj: Prčanj, Crna Gora - Ispred stana nalazi se prelijepa ponta i pjecana plaza, sa koje se pruza divan pogled na stari grad Perast i Bokokotorski zaliv.
Prcanj je mjesto bogato kulturnim i istorijskim znamenitostima. Nalazi se izmedju gradova Kotor i Tivat u Bokokotorskom zalivu. Atraktivan mediteranski ambijent i male plaze cine ovo mjesto idealnim za odmor i rekreaciju. Apartmani Pajovic su novoizgradjeni apartmani, napravljeni u kuci na samoj obali mora i luksuzno opremljeni. Prvi apartman je velik 70m2 i ima veliku kuhinju, prostranu dnevnu sobu, dvije spavace sobe i kupatilo. Kuhinja je potpuno opremljena, ukljucujuci i masinu za pranje posudja a dnevna soba ima veliku terasu sa fantasticnim pogledom na more. Svaka prostorija je klimatizovana. Kupatilo posjeduje masinu za pranje vesa. Apartman ima kablovsku tv kao i internet pristup. Drugi apartman je studio apartman. Studio apartman ima jedan bracni krevet i krevete na sprat, kuhinju i kupatilo. Idealan je za parove kao i za porodice sa jedno ili dvoje manje djece. Apartman je klimatizovan i takodje ima kblovsku tv i internet pristup. Studio apartman ima malu terasu sa pogledom na more. Za sve nase goste obezbjedjen je parking. Jedna od znacajnih prednosti je to sto se plaza nalazi odmah preko puta kuce i pogodna je za djecu. Takodje, na Vas zahtjev mozemo organizovati izlete brodicem. Razdaljina od: centra 5000m plaze 10m supermarketa 100m autobuske stanice 25m Prednosti: -pogled na more -parking -internet pristup -terasa -klimatizovano.
Stoliv 2k15
Verujem da si doživela neprijatno iskustvo, sa vlasnicima, nebitno da li je reč o Sutomoru, jer ako je neko loš čovek, loš je ali nama je baš tamo bilo divno! Postoje samo one male , sljunkovite, pored puta... Na spratu se nalazi ista kvadratura, stan izjedna sa kupatilom i kuhinjom. Najpoznatija i najposećenija plaža je Markov Rt. Preko nas možete direktno kontaktirati sa vlasnicima privatnog smeštaja i izvršiti rezervaciju bez posrednika. Stepenicama se ide na nezavršeno potkrovlje... Mesto bogato velikim brojem biljaka koje tu uspevaju - 548 vrsta. Lekovit vazduh-leci bronhitis, asmu, disajne organe.
[Gospođe za avanture|Upoznavanje na engleskom|Sex oduzimanje nevinosti]
komentiraj (0) * ispiši * #
Izjebana matorka - Stvarne djevojke
www.datingvr.ru
Click here: Izjebana matorka
Posto ga je iznenadila prvo mu je dobro popusila kurac, a on joj nista nije ostao duzan u oralnom smislu, pa joj je onda razvalio jednu rupu, a uz malo kreme lako joj ga je stavio i u drugu rupu, da bi joj onda svrsio po dupetu, i polizao spermu... The gathered information about your visits to this and other websites are used by these third party companies in order to provide advertisements about goods and services of interest to you. Bila je baš dobra pička.
Mesio sam njene nabrekle bradavice,grickao ih preko tanke pamučne majice koju je imala na sebi. Jadna matora kurvetina, mora da se sama zadovoljava. Bio sam sam u kući i krenuo sam da se istuširam, i onako go sam išao iz sobe do kupatila. Šef je doveo u salu za sastanke, postavio je na onaj veliki sto, pustio porniće na televizoru i sada je gleda kako se ona samozadovoljava.
Dlakava picka - Jebao sam je u pičku jako i brzo.
Opisacu je ukratko:to je zena sa nekih ceterdesetipet godina,deblja-nepredebela srednjih sisica ali sise me nisu zanimale koliko guzovi a guzovi najbolji od najboljih,imala je siroke kukove pa et kako I dobre guzove I butine. Noge prejake,sirih listova,bas kakve zelim,nije ih depilirala,vidjele su se dlake,koje su me jako lozile. Uglavnom ja sam nju I njenu facu volio, I drkao gledjuci njene slike. Njene slike bih prebacivao na racunar I stavljao ih preko citavog ekrana monitora te drkao I svrsavao na monitor,razmisljajuci da svrsavam stvarno na njeno lice. Kasnije cu se preseliti… No ona je bila moj san savrsene zene. Prvo kad pomislim na nju,pomislim na njene velike guzice,koje me obaraju sa nogu. Volio bih da sam mogao pstaviti na ovaj sajt neke od slika ali…jbg. Jako rano sam poceo drkati,a ona je bila krivac glavni za to. Sa prozora iz sobe koja ima pogleda na terasu video sam je ali ona nije mogla vidjeti mene. Suknja joj je bila malo iznad koljena sto je bio vrhunac za nju,ipak je ona bilaa zena koja ima obraza I nije zeljela da je iko vidi…ali ja jesam. Tako jednom prilikom sam ja lezao na terasi glavom prema gore a ona je u nekoj zurbi proletila pored mene,suknja se uspjela zadignut I ja sam uspio vidjeti njene bijele guzove ,beton butine I dlakave noge,na nesrecu nosila je bijele velike gacice. Trazio sam vrijeme kad nebude nikog kuci,kada ujak odvede djecu negdje… I tako jednom,trebali su da idu na neki izlet mislim da je jednoj od djevojcica bio rodendan,ali neko je trebao ostati kuci,jer nisu zeljeli ostaviti kucu,ne znam iz kojeg razloga vjerovatno zbog okolnih pljackasa ali neko je morao ostat. Za to sam saznao 4 dana prije izleta i nisam zelio drkati,zelio sam se napuniti do vrha I naloziti maksimalno pripremiti za taj dan kojeg ispostavilo se citav zivot cekam. Bio sam opsjednut njome. Nakon sto su otisli ujak mi I djeca,ja sam sacekao nekih sat vremena,da se nebi slucajno vratili… I onda odem. Ja udem necuje se nista ni muha u letu…pocnem trazit po sobama…kad ima I sta. U jednoj sobi se se presvlaci 11sati tek ustala ,skinula pidzamu I tek oblaci moju omiljenu suknju a ja u tom trenutku na vrata…JAO KAD SAM JE VIDEO kako od poda podize suknju,uzdahnuo sam tako jako u znak iznenadenja,straha,trenutka,ni ja ne znam cega… I ona se okrenu povika iiizadi!!! Ja izadem I zatvorim vrata. Ipomislim odoh uletit I prislonut joj se sa zada pa sta bude. Udem… Kad ona skroz se naguzila navukla omiljenu suknju I okrenula prema vratima direktno pokusavajuci da dohvati neku torbicu ispod bracnog kreveta. Ja pravo kako sam uso prislonim se na guzove I uhvatim je za kukove…ona se uspravi I poce me odgurivat,govoreci pusti me brezobraznice jedan,kako te nije stid…pomislih sad sam najebo. Izadem iz sobe odletim u drugu I sjedem na krevet I pocnem razmisljat o posljedicama. Eto ti nje…Poce nabrajat kako te nije stid te ovo te ono,mogu ti biti majka,sta ce ti reci ujak na ovo I otac? Ona se usuti pusti mene da pricam,pomno slusajuci I cudeci se. Tako smo sjedili neko vrijem pricali. I reko zato ujna pusti me malo nece ti nista biti,niko nece znati osim nas,moooolllimmm teeeeee! Ona se jos cudila I razmisljala o meni,ujaku…I pita sta cemo za ujaka? Ma neces reko izvadicu ga prije nego sjeme izleti! Dobro kaze,al samo sad I pozuri moze nas neko uhvatit E reko evo ga! Reko samo ti meni guzicu okreni. Ona pride krevetu tako da okrenu ,izbaci velike guzove prema meni a rukama se naslonu na krevetJa pridoh I uhvatih je za kukove I prislonuh dignut kurac vec odavno na moj san njene velike guzove Odmah me presjece preko stomaka,kakav osjecaj,adrenalin,nemogu da vjerujem sta se desava,to mi je bio prvi put I to joss a zenom koju zelim. Pocnem joj svlacit suknju pa onda gacice bijele sa velike guzle. Skinem sebi tole nabrzaka. Ona povika jesil,jesam reko I sjedem na krevet sav sjeban! Ona navuce suknju I ode za poslom,ja sam tu lezao jos neko vrijeme,ne moguci da vjerujem sta sam uradio! Obrisem se I krenem misleci da ce sve biti lakse da necu vise puno drkati ali bilo je suprotno…kasnije sam je zelio jos vise! Isad jedva cekam kad ce se ukazati prilika da joj ovaj put svrsim u supak!
Snimio vlastitu ženu u neviđenoj sramoti!
Ja pravo kako sam uso prislonim se na guzove I uhvatim je za kukove…ona se uspravi I poce me odgurivat,govoreci pusti me brezobraznice jedan,kako te nije stid…pomislih sad sam najebo. Moja matorka komsinica je bila u sobi. Jebanje debele matorke po drugi put, opet dolazim na onu pricu i svima preporucujem da je jebanje debele nesto najbolje na svetu. Mesio sam njene nabrekle bradavice,grickao ih preko tanke pamučne majice koju je imala na sebi. Zamišljao sam kako jebem svoju prvu komšinicu. Matorka se nalozila i kleknula kako bi proguala celu kitu. Jedan u pičku, jedan u dupe.
[Kuharica ivana|Filmovi za odrasle maxtv|PRAVILNIK o čuvanju, korištenju, odabiranju i izlučivanju arhivskog]
komentiraj (0) * ispiši * #
