nedjelja, 10.02.2019.

Skretanje ulijevo

Mela, kamo ćemo?
Nemam pojma ...
Ajmo onda. Vozim prema Novigradu, pa do Umaga.
Može, da ...

Na prvom kružnom toku, zaključimo da nam se baš vozi ravno, pa kud stignemo.
I tako, ravno ravno, eto nas u Vižinadi.



Ajd sad, kroz Vižinadu, pa opet ravno.
Gle, ja se usuđujem skretati lijevo, pa možemo i skrenuti ponekad.
Ne, ne, vozi ravno ... e, ajmo do Livada, pa do jezera Butoniga.
E, baš dobro, to nisam nikad vidjela !

Jezero čuva čuvar, pa pristojno zvonimo i pitamo smijemo li pogledati jezero. Lik kaže da nema problema. Valjda nismo izgledale opasne. Procijenio je da će nakon nas nasip ostati neoštećen.







Pije mi se kava. Ajmo u Istarske toplice.
Ajmo.



Ulazimo u hotel i krenemo prema restoranu. Prosjek godina korisnika toplica je 120 godina. Našim dolaskom prosjek se spustio na 102.
Konobarica, simpatična mala ženica, godinama je u rangu s klijentima.

Ajd, srkni to i bježmo odavdje. Hvata me drhtavica!
Pa kud sad?
Buzet?



Što ćemo tamo?
Nemam pojma, ajmo vidjeti stari grad.
Pa si ti luda??? Da se penjem tamo ???
Neš se penjat dušo, idemo autom skroz na vrh. Do kud se može.
Onda može.



Pa se vozimo uzbrdo, uzbrdo, po popločenoj kaldrmi, pod kutem od četrdesetpet ...

Tu se parkiraj!



Dobro, ajmo vidjeti što ima gore.





A onda, pod još većim kutem, put nizbrdo ...





Ajme, vidi ovo! Ovuda nas dvi ne bi prošle!



Znaš što ? Neću istim putem nazad! Oću opet skrenut lijevo, pa prema Lupoglavu, Cerovlju, Pazinu ...
Ne, nego desno. Ovaj put.
Oćemo pogodit put ?
A ma ...

Jupiiii, eto nas u Pazinu!



Sad napokon znam di sam i dosta mi je za danas.
Ajmo doma.
Ti si gazda. Ti vozis. Skreni lijevo ...