29.12.2018., subota

Tom Waits - The Heart of the Saturday Night (1974.) Nakon što je godinu dana ranije objavio svoj prvijenac “Closing Time” s producentom Jerryjem Yesterom koji je inzistirao na zvuku više ukorijenjenom u folk izričaju, Tom Waits se spojio s Bonesom Howeom, čovjekom koji je više dijelio viziju samog Waitsa, a to je značilo više utjecaja jazza, bitničke poezije i atmosfere zadimljenih barova prije i nakon zatvaranja. Suradnja s Howeom potrajat će sve do 1982. i soundtracka za film Francisa Forda Coppole “One from the Heart”, nakon čega će nastupiti Waitsov veliki zaokret u zvuku i njegov najcjenjeniji dio karijere, onaj na etiketi Island Records. Album “The Heart of the Saturday Night” cijeli djeluje kao jedna velika posveta vikendu, onom osjećaja koji u mladosti tinja u čovjeku bremenit obećanjem da će se nešto veliko dogoditi te večeri kad napustimo kuću, bila to neka lijepa romansa ili samo sjajna zabava. Već prvi taktovi uvodne pjesme “New Coat of Paint” to nagovještavaju: “Let’s put a new coat of paint on this lonesome old town… Fishin’ for a good time starts with throwin’ in your line.” Nakon tog uvoda, Waits će nas povesti svojim oldsmobileom kroz vikend na zapadnoj obali, kroz zadimljene biljarske sale, zveket boca u pijanim barovima, pa sve do aftera u zalogajnicama za sve one nezasitne kojima je noć jednostavno prekratka. “Diamonds On My Winshield”, jedan od starijih brojeva napisanih i prije prvijenca povest će nas u hladnu noć na autocesti s praktički odrepanim stihovima koji kao da su ispali s lista Kerouacove bilježnice i poslužit će kao uvod u naslovnu himnu albuma u kojoj srce subotnje noći postaje ekvivalentom svetom gralu američkoga sna, ciljem stalne potrage nezasitne mladosti koje kuca negdje, u zveckanju biljarskih kugli ili telefonskom pozivu, a na nama je samo da ga pronađemo. Nakon petka možda možemo prtljati s bluesom, ali zato subotnje srce ponovno kuca i zove nas u novu avanturu. “Please Call Me, Baby” prati posljedice svađe ljubavnika i pokušaj pomirenja, premda lirski subjekt ne pokazuje suviše volje za promjenom (“If I exorcise my devils, my angels may leave too…”), dok “Depot, Depot” prati besciljno lutanje po gradu u jednoj od onih večeri kada je srce noći uvelike promašeno. “Drunk on the Moon” je najdžezerskiji i najpijaniji broj ovog albuma, a “The Ghosts Of Saturday Night” kao još jedna spoken-word pjesma okončava ovaj mladenački bender u Napoleonovoj pizzeriji u vrijeme prije doručka kada se u nedjeljno jutro metu duhovi vikenda. Ne treba zaboraviti niti balade s prve strane ploče, romantičnoj “San Diego Serenade” u kojoj Tom zvuči kao da je srce večeri ipak pronašao kad je probdio noć, gledajući izlazak sunca dok mu draga još spava, te “Shiver Me Timbers”, mornarskoj himni napuštanju luke i putu u okrilje nepoznate oluje. Riječ je o još jednoj pjesmi napisanoj prije albuma “Closing Time”, koja bi možda bolje atmosferom odgovarala na tu ploču, ali ne može se ni reći da u potpunosti odstupa i od “Saturday Night”. Waitsov glas na ovoj ploči postaje za nijansu oštriji, on sam djeluje opuštenije i samouvjerenije, pravi ulični mačak, “pool-shooting-shimmy-shyster” na vrhuncu svoje mladenačke energije, prije nego će i glasom i lirikom mlad ostarjeti i zablistati u onome što će postati njegov forte, a to je zvuk iskustva i umora od svih stvari kojima je otpjevao himne na ovom albumu. Ipak “The Heart of the Saturday Night” ostaje najbolji od prve polovice Waitsovih ranih albuma i prvo remek-djelo prije “Small Change” koji će uslijediti dvije godine kasnije. Popis Pjesama: Side A A1 Tom Waits - New Coat Of Paint Bass [Upright] – Jim Hughart Drums – Jim Gordon Electric Guitar – Arthur Richards Electric Piano – Tom Waits Piano – Mike Melvoin 3:20 A2 Tom Waits - San Diego Serenade Arranged By, Conductor [Orchestra] – Mike Melvoin Bass [Upright], Electric Bass – Jim Hughart Drums – Jim Gordon Electric Guitar – Arthur Richards Percussion – Bones Howe Piano – Tom Waits 3:25 A3 Tom Waits - Semi Suite Bass [Upright] – Jim Hughart Drums – Jim Gordon Electric Guitar – Arthur Richards Piano – Tom Waits Tenor Saxophone – Tom Scott Trumpet – Oscar Brashear 3:22 A4 Tom Waits - Shiver Me Timbers Acoustic Guitar – Arthur Richards Arranged By, Conductor [Orchestra] – Mike Melvoin Bass [Upright] – Jim Hughart Piano – Tom Waits 4:21 A5 Tom Waits - Diamonds On My Windshield Bass [Upright] – Jim Hughart Drums – Jim Gordon 3:10 A6 Tom Waits - (Looking For) The Heart Of Saturday Night Acoustic Guitar – Tom Waits Bass [Upright] – Jim Hughart Percussion [Knee Slap & Foot Tap] – Jim Gordon 3:50 Side B B1 Tom Waits - Fumblin' With The Blues Bass [Upright] – Jim Hughart Clarinet – Tom Scott Drums – Jim Gordon Electric Guitar – Arthur Richards Electric Piano – Mike Melvoin Piano – Tom Waits Trumpet – Oscar Brashear 2:59 B2 Tom Waits - Please Call Me, Baby Arranged By, Conductor [Orchestra] – Mike Melvoin Bass [Upright] – Jim Hughart Drums – Jim Gordon Piano – Tom Waits 4:23 B3 Tom Waits - Depot, Depot Bass [Upright] – Jim Hughart Drums – Jimm Gordon* Guitar – Arthur Richards Piano – Tom Waits Tenor Saxophone – Tom Scott Trumpet – Oscar Brashear 3:42 B4 Tom Waits - Drunk On The Moon Bass [Upright] – Jim Hughart Drums – Jim Gordon Piano – Tom Waits Tenor Saxophone – Tom Scott Trumpet – Oscar Brashear 5:05 B5 Tom Waits - The Ghosts Of Saturday Night (After Hours At Napoleone's Pizza House) Bass [Upright] – Jim Hughart Piano – Tom Waits 3:17 Produced For – Mr. Bones Productions, Inc. Copyright (c) – Fifth Floor Music, Inc. Recorded At – Wally Heider Recording Studio, Los Angeles Mastered At – Elektra Sound Recorders Pressed By – Specialty Records Corporation Art Direction – Cal Schenkel Artwork – Napoleon (23) Coordinator [Production] – Pamela Vale Engineer [2nd] – Geoff Howe Mastered By – Terry Dunavan Other [Patience] – Herb Cohen Photography By – Scott Smith (8) Producer, Engineer – Bones Howe Written-By, Vocals – Tom Waits PREUZMI

- 10:37 - Komentari (0) - Isprintaj - #

22.12.2018., subota

Zvijezde - Mjesto Pod Suncem (1984.) Zvijezde je muzički sastav iz bivše Jugoslavije. Zvijezde su osnovane 1981. godine u Sisku. Prvobitnu postavu činili su Renato Metesi, Željko Đeverlija, Branko Badanjak, Branko Kužnar, Rajko Puclin. Grupa je nastala spajanjem članova dva muzička sastava: sisačkog benda Daskabend i zagrebačkog benda Patrola. Svoj prvi album Imitacija života grupa izdaje 1983. godine u izdanju izdavačke kuće Suzy Records. Do 1986. godine iz prvobitne postave u Zvjezdama je ostao samo Renato Metesi. Nakon albuma Licem prema nebu koji je izašao 1990. godine Renato Metesi izdaje albume pod nazivom grupe „Metesi & Zvijezde“. Godine 2008. Zvijezde su se ponovo aktivirale u prvobitnoj postavi. Sa ovog albuma pamte se hitovi Nikol, Nikad nisi rekla ne, Narodna i naslovna Mjesto pod suncem. Popis Pjesama: Strana a a01. Zvijezde - Nikol (3:57) a02. Zvijezde - Nikad nije rekla ne (4:04) a03. Zvijezde - Cijeli svijet je.. (4:41) a04. Zvijezde - Rockabilly Boys (3:32) a05. Zvijezde - Narodna (2:44) Strana b b01. Zvijezde - Mjesto pod suncem (3:55) b02. Zvijezde - Hajde Edi (5:02) b03. Zvijezde - Daljine (5:06) b04. Zvijezde - Slane usne (4:36) Zvijezde : Renato Matessi - Vokal Igor Milojković - Gitara, vokal Željko Đeverlija - Bas, vokal Rajko Pudin - Klavijature, vokal Branko Baranjek - Bubnjevi Gosti : Relja - Violina Boris Trublić - Konge Miroslav Sedak Benčić - Saxofon Drago Mlinarec - Usna harmonika Snimljeno u Zagrebu tokom mjeseca Siječnja 1984 u "Truli sound studio" Produkcija : Stars Music & Truli Ton majstor : Janko Mlinarić Truli PREUZMI

- 10:20 - Komentari (1) - Isprintaj - #

20.12.2018., četvrtak

Syd Barrett - Madcap Laughs (1970.) Madcap Laughs je debitantski solo album engleskog pjevača i pisca Syd Barretta . Zabilježeno je nakon što je Barrett napustio Pink Floyd u travnju 1968. godine. U albumu je snimljena povijest snimanja, s radom koja počinje sredinom 1968., ali većina sesije održava se između travnja i srpnja 1969. za koju su pripisana pet različitih proizvođača - uključujući Barrett, Peter Jenner (1968. sjednice), Malcolm Jones (sesije početkom do sredine 1969.) i članovi Pink Floyda David Gilmour i Roger Waters (sesije sredine 1969.). Među gostujućim glazbenicima su Willie Wilson iz Gilmourovog starog benda Jokers Wild i Robert Wyatt iz benda Soft Machine . Madcap Laughs , objavljen u siječnju 1970. godine na Harvestu u Velikoj Britaniji, a na Capitol Recordsu u SAD-u, uživao je minimalni komercijalni uspjeh na puštanju, dosegavši broj 40 na službenom albumu u Velikoj Britaniji, dok nije uspio pogoditi američke ljestvice. Ponovno je objavljen 1974. godine kao dio Syd Barretta (koji je sadržavao The Madcap Laughs i Barrett ). Album je remasteriran i ponovno izdan 1993. godine, zajedno s ostalim Barrettovim albumima, Barrett (1970) i Opel (1988), samostalno i kao dio Crazy Diamond kutija. Novo remasterirana inačica izdana je 2010. godine. Popis Pjesama: All songs written by Syd Barrett, except "Golden Hair" (music by Barrett, based on a poem by James Joyce). All track info taken from album booklet.[68] Side one 1. Syd Barrett -"Terrapin" *Take 1, recorded 11 April 1969, overdubs added 4 May Produced by Malcolm Jones 5:04 2. Syd Barrett -"No Good Trying" *Take 3, recorded 11 April 1969, overdubs added 3–4 May Produced by Malcolm Jones 3:26 3. Syd Barrett -"Love You" *Take 4, recorded 11 April 1969, overdubs added 3 May Produced by Malcolm Jones 2:30 4. Syd Barrett - "No Man's Land" *Take 5, recorded 17 April 1969, overdubs added 4 May Produced by Malcolm Jones 3:03 5. Syd Barrett -"Dark Globe" *Take 1, recorded 5 August 1969 Produced by David Gilmour and Roger Waters 2:02 6. Syd Barrett -"Here I Go" *Take 5, recorded 17 April 1969 Produced by Malcolm Jones 3:11 Side two 7. Syd Barrett -"Octopus" *Take 11, recorded 12 June 1969, overdubs added 13 June Produced by Syd Barrett and David Gilmour 3:47 8. Syd Barrett -"Golden Hair" *Take 11 (Remake), recorded 12 June 1969 Produced by Syd Barrett and David Gilmour 1:59 9. Syd Barrett -"Long Gone" *Take 1, recorded 26 July 1969 Produced by David Gilmour and Roger Waters 2:50 10. Syd Barrett -"She Took a Long Cold Look" *Take 5, recorded 26 July 1969 Produced by David Gilmour and Roger Waters 1:55 11. Syd Barrett -"Feel" *Take 1, recorded 26 July 1969 Produced by David Gilmour and Roger Waters 2:17 12. Syd Barrett -"If It's in You" *Take 5, recorded 26 July 1969 Produced by David Gilmour and Roger Waters 2:26 13. Syd Barrett - "Late Night" *Take 2, recorded 28 May 1968, overdubs added 11 April 1969 Produced by Pete Jenner, Malcolm Jones (overdubs) 3:10 1993 reissue Bonus tracks 14. Syd Barrett -"Octopus" *Takes 1 and 2, recorded 12 June 1969 Produced by Syd Barrett and David Gilmour 3:09 15. Syd Barrett -"It's No Good Trying" *Take 5, recorded 11 April 1969 Produced by Malcolm Jones 6:22 16. "Love You" *Take 1, recorded 11 April 1969 Produced by Malcolm Jones 2:28 17. Syd Barrett -"Love You" *Take 3, recorded 11 April 1969 Produced by Malcolm Jones 2:11 18. Syd Barret-"She Took a Long Cold Look at Me" *Take 4, recorded 26 July 1969 Produced by David Gilmour and Roger Waters 2:44 19. Syd Barrett -"Golden Hair" *Take 5, recorded 8 June 1968 Produced by Pete Jenner 2:28 Personnel Syd Barrett – acoustic and electric guitar, vocals, production David Gilmour – bass guitar, 12-string acoustic guitar, drums (on "Octopus"), production Jerry Shirley – drums (track 4, 6) Willie Wilson – drums Robert Wyatt – drums (tracks 2, 3) Hugh Hopper – bass guitar (tracks 2, 3) Mike Ratledge – keyboards (tracks 2, 3) Production personnel Syd Barrett – producer (tracks 7, 8) David Gilmour – producer (tracks 5, 7–11) Peter Jenner – producer (track 13) Malcolm Jones – producer (tracks 1–4, 6, 12, 13) Roger Waters – producer (tracks 5, 9–11) Phil McDonald – engineer Peter Mew – engineer Mike Sheady – engineer Jeff Jarratt – engineer Tony Clark – engineer Mick Rock – photography Storm Thorgerson and Aubrey Powell of Hipgnosis – cover designs PREUZMI

- 10:54 - Komentari (0) - Isprintaj - #

17.12.2018., ponedjeljak

Davorin i Bogovići - Mijene (2015.) Hit album u Hrvata obično je nešto što je daleko od rocka, još dalje od povratničkih projekata, a najdalje od onih davno minulih vremena kad se to u neku ruku i moglo napraviti; jer bilo je kiča i onda, ali nije tako dominantno vladao mainstreamom. Napraviti hit album u Hrvata u vremenu šestogodišnje krize, masovnog gubitka kompasa i klonuća, dok je ‘glazbeni vrhunac’ televizijska travestija presvlačenja muškaraca u žene pod krinkom dozvoljene zabave. Hit album u Hrvata jest nešto što je problem imenima u estradnom svijetu, a kamo li jednom Davorinu Bogoviću. No album „Mijene“ neočekivano nosi zametak koji bi u nekim suludim okolnostima mogao uroditi plodom, jer Davorin i njegovi prateći Bogovići u pravom smislu riječi imaju pjesme. Nije to niti furka, niti ovlaš nabačena i uglazbljena rima kojoj bi pokriće trebalo biti samo to što iza svega stoji jedan novovalni veteran. Osjeća se tu puno autobiografskog, kao što ima i puno artikuliranih i jasnih stavova osobe koja zrelo progovara o svojim i mijenama oko sebe. Nema grčevitog stiska prema minulim ska uspjesima iz prošlosti, Davorin je sve to pustio da ode i ušao u glazbu s jedne, njemu dolične, strane. Poletna „Nada“ koja otvara album samo je mamac nakon kojeg slijedi sporiji i baladni niz koji uranja sve dublje u nutrinu komunicirajući sa slušateljem na intimnom nivou postavljajući ‘zajednička pitanja’ i nudeći ‘zajedničke odgovore’. Poetika je snažno prisutna, vulgarnosti nema, ali ni patetike. Nije Bogović u tekstovima oronuli roker koji plače za prošlošću, to nikako, već jednostavno svjesno progovara o sebi i stvarnosti. U tom sklopu iz njega izvire neka mudrost što je još jedan veliki doseg ovog albuma, jer ako nekoga sva ova desetljeća prati imidž lucidnog harlekina, onda je to on. „Mijene“ su u Bogovićevom slučaju onaj emotivni trenutak kad klaun siđe s pozornice, skine šminku i ozbiljnim tonom prozbori osobi kraj sebe u garderobi – onaj trenutak kad stvari prestaju biti uvriježeni plošni show i postaju višeslojna osobnost. Tu se dolazi do druge najvažnije osobe u bendu, a to je Boris Hrepić Hrepa, jer upravo on potpisuje većinu stihova. Iako se odavno odmaknuo od uloge basiste Daleke obale i paralelno se posvetio svojim blues projektima i radu s Davorinom Bogovićem tek s „Mijenama“ u punom svjetlu dokazuje svoj tekstopisački i aranžerski potencijal. Tekstualno je uobličio Davorinovu osobnost, a druge strane osjetio koliko će se to dobro uklopiti u tople durske aranžmane, jer iako javnost poima Bogovića kao okorjelog Purgera, riječ je o pjevaču koji se i životno vezao za dalmatinski mentalitet. Da nije tako, pjesma „Prike“ koju pjeva u duetu s Nenom Belanom na albumu bila bi apsolutni promašaj, a ovako je jedna od najzanimljivijih domaćih vokalnih kolaboracija u ovom trenutku. Ako je ikad i postojala dvojba o Bogovićevoj vokalnoj interpretaciji, mnoštvo balada na albumu dokazuju suprotno, jer u maniri manje je više pogađaju gdje trebaju, kao što je postignut i fini balans između njegovog ogrubjelog hrpavog glasa i ženskih gotovo gospel pratećih vokala koje je otpjevala Antonija Vrgoč Ro La. Iako su air play favoriti pjesme poput „Krenimo“, „To neću biti ja“ i „Pazi!“, osobno izdvajam „Nebo bez ptica“ i „Ugasle riječi“, ovu posljednju posebno jer nosi onaj poznati štih Prljavog kazališta što je još jedan podsjetnik na to koliko je taj zvuk i Bogovićev, a ne samo Hourin trade mark. „Mijene“ predstavlja povratak vjere u hrvatski mainstream rock album kao i znak da Bogović stari s plemenitom patinom. Hit album u Hrvata? Blizu si Davorine, posebice ako dopreš do onih koji zbog višegodišnjeg prodavnja muda pod bubrege više ne vjeruju da se u tom segmentu scene išta dobro može dogoditi. Samo da otkriju da si posljednji Mohikanac. I da ne prodaješ muda pod bubrege. Popis Pjesama: 01. Davorin i Bogovici - Nada 3:49 02. Davorin i Bogovici - Krenimo 4:14 03. Davorin i Bogovici - Nebo bez ptica 4:24 04. Davorin i Bogovici - To necu biti ja 4:32 05. Davorin i Bogovici - Dvije iskre 4:25 06. Davorin i Bogovici - Prike (feat Neno Belan) 5:05 07. Davorin i Bogovici - Ugasle rijeci 4:42 08. Davorin i Bogovici - Pazi! 4:38 09. Davorin i Bogovici - Ruze 3:00 10. Davorin i Bogovici - Mijene 4:52 Osoblje: Prateči vokali – Ro La* Bass Gitara – Hrepa* Bubnjevi – Tomislav Hajak Električne gitare – Ernest Vinković, Leo Anđelković Tekstovi – Hrepa*, Davorin Bogović Udaraljke – Leo Anđelković Producent – Leo Anđelković Vokali – Davorin Bogović PREUZMI

- 11:19 - Komentari (1) - Isprintaj - #

14.12.2018., petak

Jefferson Airplane - Crown Of Creation (1968.) Crown of Creation četvrti je studijski album psihodeličnog rock benda iz San Frabcisca Jefferson Airplane , a objavljen je u rujnu 1968. godine. Vidio je bend koji nastavlja razvoj psihodelične glazbe sa svog prethodnog albuma After Bathing at Baxter . [3] Iako nije uspio dostići Surrealic Pillow (1967) s komercijalnog stajališta, album je bio značajan uspjeh u usporedbi s njegovim neposrednim prethodnikom, koji je na brojnim Billboard Pop Chartovima imao najviše 6 bodova i zarađivao certifikatom RIAA zlata. Njezina dva singla ("Greasy Heart", objavljena u travnju 1968., nakon čega slijedi naslov pjesme u studenom) bili su skromni hitovi na Hot 100 listi. [4] [5] Popis Pjesama: Side One 1. Jefferson Airplane - Lather[a]" Grace Slick 2:57 2. Jefferson Airplane - "In Time" Paul Kantner, Marty Balin 4:14 3. Jefferson Airplane -"Triad" David Crosby 4:55 4. Jefferson Airplane - "Star Track" Jorma Kaukonen 3:11 5. Jefferson Airplane -"Share a Little Joke" Balin 3:09 6. Jefferson Airplane -"Chushingura" (instrumental) Spencer Dryden 1:20 Side two 1. Jefferson Airplane -"If You Feel" Balin, Gary Blackman 3:21 2. Jefferson Airplane -"Crown of Creation" (lyric based on John Wyndham's "The Chrysalids"[26]) Kantner 2:54 3. Jefferson Airplane -"Ice Cream Phoenix" Kaukonen, Charles Cockey 3:02 4. Jefferson Airplane - "Greasy Heart" Slick 3:26 5. Jefferson Airplane -"The House at Pooneil Corners" Kantner, Balin 5:54 August 19, 2003 CD bonus tracks 12. Jefferson Airplane -"Ribump Ba Bap Dum Dum" (instrumental) Dryden, William Goodwin 1:32 13. Jefferson Airplane - "Would You Like a Snack?" ([27]) Frank Zappa, Slick 2:40 14. Jefferson Airplane -"Share a Little Joke" (single version B-side RCA #9496) Balin 3:09 15. Jefferson Airplane -"The Saga of Sydney Spacepig" Dryden 7:55 16. Jefferson Airplane -"Candy Man" (hidden track) Rev. Gary Davis 2:25 1 Written in part for drummer Spencer Dryden's 30th birthday, and in part for bassist Jack Casady's arrest for nudity at Santa Cruz. Personnel Marty Balin – vocals, rhythm guitar Grace Slick – vocals, piano, organ Paul Kantner – rhythm guitar, vocals Jorma Kaukonen – lead guitar, electric chicken[clarification needed], vocals Spencer Dryden – drums, piano, organ, steel balls[clarification needed], vocals Jack Casady – Yggdrasil bass Additional musicians  – percussion Gary Blackman – nose solo (heard on track 1) Charles Cockey – guitar, vocals David Crosby – guitar Tim Davis – congas[28] Bill Goodwin – talking drums Dan Woody – bongos Gene Twombly – sound effects Kevjgav is a big pig, and a buzzkill. Production Al Schmitt – producer Richie Schmitt – engineer Pat Ieraci – 8-Track Hiro – cover and back photo USAF – bomb photo, sometimes attributed to the Hiroshima detonation, but is in fact one of the US desert testing explosions. J. Van Hamersveld – album design, art direction Bill Laudner – road manager Chick Casady – equipment manager Bill Thompson – manager PREUZMI

- 14:37 - Komentari (0) - Isprintaj - #

09.12.2018., nedjelja

Tihomir - Pop - Asanović - Majko Zemljo (1974.) Tihomir Pop Asanović je klavijaturist koji je odigrao 1970-ih i početkom osamdesetih godina u različitim jugoslavenskim glazbenim sastavima i obišao ih sa svijetom. Na turneji 1973. godine s Boško Petrovićem u Istočnom Berlinu proglašen je četvrtim najboljim jazz organistom u Europi Asanović je završio glazbenu srednju školu u Skoplju . Sa 16 godina počeo je nastupati s velikim plesnim orkestrom RTV Skoplja. U dobi od 18 godina preselio se u Njemačku, gdje je nastupao godinu dana s bendom Crnogorska Pet , a zatim se pridružio bendu The Generals i s njima je obišao Švicarsku, gdje se Janez Bončina pridružio bendu. [1] Godine 1971. vratio se u domovinu s bendom The Generals, gdje je bend nastupao na Adriatic Showu u organizaciji Vladimira Mihaljek - Miha . U isto vrijeme svirao je s Boškom Petrovićem na raznim jazz festivalima. Na temelju koncerata na kojima je nastupao proglašen je četvrtim najboljim jazz organistom u Europi od strane magazina Jazz Podium . Krajem 1971. godine bend The Generals raspušten je. Iste je godine Asanović pridružio bendu Time koji su imali i drugi članovi Dado Topić , Ratko Divjak , Vedran Božić , Mario Mavrin i Brane Lambert Živković . Bend je odmah započeo svojim radom, a 1972. godine njihov je prvi album Time objavljen. [2] Nakon puštanja ovog albuma Janez Bončina pozvao je Asanović u novoosnovanu grupu September, čiji su drugi članovi bili Petar Ugrin , Čarli Novak , Brač Doblekar i Ratko Divjak; koji je također napustio band Time. Između benda Jugoslovenska Pop Selekcija , čiji su članovi bili svi veliki instrumentalisti iz bivše SFR Jugoslavije . [1] Jugoslovenska Pop Selekcija Asanović izvela je pjesmu Berlinu na Svjetskom festivalu mladih i studenata u Istočnom Berlinu 1973. godine, za koju je dobio nagradu. Pjesma je objavljena na kompilacijskom albumu festivala. Godine 1975. na inicijativu Đorđa Novkovića objavljen je jedini album Jugoslovenske pop selekcije pod nazivom Slatka Lola . [3] Godine 1973. Asanović je nastupio na koncertima s bendovima YU Grupa i Smak . Godine 1974. snimio je svoj solo album Majko Zemljo na kojem su bili pjevači Josipa Lisac , Nada Žgur , Doca Marolt , Dado Topić i Janez Bončina. Članovi koji su sviraju instrumente bili su Dragi Jelić (gitara), Mario Mavrin (bas), Ratko Divjak (bubnjevi), Petar Ugrin (truba), Braco Doblekar (congas), Stanko Arnold (truba) i drugi vodeći zagrebački glazbenici. [4] Uz Asanović autori pjesama bili su Janez Bončina, Dado Topić i Miljenko Prohaska . Oko 200.000 - 250.000 primjeraka ovog albuma prodano je. [1] Godine 1976. Asanović je snimio svoj drugi solo album pod nazivom Pop , za koji je napisao pjesme s Dedom Topićem. Na ovom su albumu bili pjevači Zdenka Kovačiček i Janez Bončina. [5] S grupom September, Asanović je snimio dva albuma i tri singla. [6] Putovao je s bendom u Sovjetskom Savezu , Sjedinjenim Državama , Kubom i Istočnoj Njemačkoj . Band je snimio svoj drugi album " Domovina moja" na turneji po Sjedinjenim Državama, koji je trajao sedam mjeseci. Bend se raspao 1979. godine. Asanović je stvorio javnu sliku instrumentalista koji je redovito igrao s jazz glazbenicima ili obišao Sofije kao član raznih bendova, među kojima su bili i bend Pro art . Nakon toga se udaljio od glazbene scene i usredotočio se na posao otvarajući trgovinu glazbala. [4] Popis Pjesama: Strana a a01. Tihomir Pop Asanovic - Majko zemljo (3:39) a02. Tihomir Pop Asanovic - Balada o liscu (6:14) a03. Tihomir Pop Asanovic - Berlin I (5:36) a04. Tihomir Pop Asanovic - Tema za Pop LP (3:44) Strana b b01. Tihomir Pop Asanovic - Rokenrol dizajner (2:59) b02. Tihomir Pop Asanovic - Ostavi trag (5:00) b03. Tihomir Pop Asanovic - Telepatija (3:03) b04. Tihomir Pop Asanovic - Berlin II (4:46) Jugoslovenska Sekcija Rock - Jazz Muzike Pop Asanovic Dado Topic Ratko Divjak Joze Doblekar Mario Mavrin Dragi Jelic Janez Boncina Drago Mlinarec Ilija Peovski Petar Ugrin Petac Peca Petej Arnold Stanko Ladislav Fidry Ozren Depolo Dusan Veblej Boris Sinogoj Miljenko Prohaska Vladimir Mihaljek PREUZMI

- 11:26 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.