Sjeme-Panj-Umjetnost-Život

28.02.2007., srijeda

Zob(Lat. Avena sativa, engl. oats)

Zrno zobi je među žitaricama najbolji izvor kalcija, koji zajedno s drugim mineralima (P, Fe, K, Mg, Zn) doprinosi zdravlju zubiju i kostiju. Osim toga, to je žitarica koja sadrži najviše masnih kiselina (oleinsku i linolensku) koje su raspoređene u izvrsnom omjeru. Bogata je i vlaknima koja utječu na smanjenje kolesterola u krvi i poboljšanje probave.
Sastav ugljikohidrata unutar zobi je takav (škrob i vlakna), da se oni sporo probavljaju i sporo ulaze u krv, čime se osigurava stalan izvor energije, bez naglih promjena šećera u krvi i hipoglikemičnih stanja, kao što je to slučaj kod rafinirane hrane.
Zbog svega toga zob, u kombinaciji s voćem i orašastim plodovima predstavlja idealan doručak, naročito ako se uzima u obliku zobenih pahuljica.
U zobenim pahuljicama je energija koncentrirana u manjem obujmu jer zrna u takvom obliku sadržavaju minimalne količine tekućine, što je veoma prikladno za prehranu djece, koja imaju malen obujam želuca.

Oljušteno zobeno zrno se može kuhati poput riže. Takvo se koristi uz slana jela ili, zajedno s voćem, u sklopu doručka.
Ono se također može samljeti u mlincu za kavu ili u specijalnom mlincu za žitarice, čime se dobija brašno kojim se može obogatiti ukus nekim jelima ili zgusnuti jelo i povezati namirnice unutar njega.

I na kraju, zob je idealna namirnica za bolesnike i ljude koji se oporavljaju od bolesti, budući da je lako probavljiva, bogata vitaminima (A, B1, B2, B3, B5, B6, E) te da uspostavlja ravnotežu elektrolita.

Kod nas možete nabaviti: oljuštenu zob i zobene pahuljice (pakirane i rinfuzo), müsli u raznim kombinacijama (različito sušeno voće, orašasti plodovi i žitarice), te müsli - pločice.

Free Image Hosting at www.ImageShack.us Image Hosted by ImageShack.us


Napisao:Alen Kokanović 3.a

- 13:24 - Komentari (1) - Isprintaj - #

26.02.2007., ponedjeljak

RAJČICA

TLO I PLODORED

Za visoku proizvodnju prikladnija su nešto laganija tla bogata humusom.Za uzgoj rajčice potrebno je izabrati sunčane položaje. Rajčica je dosta tolerantna na kiselost tla i može se uzgajati u širokom rasponu vrijednosti pH od 5,5 do 8. Obvezatan je uzgoj u plodoredu, rajčica na istu površinu dolazi svakih 4 do 5 godina. Dobre su pretkulture za rajčicu žitarice i bjelančevinaste krmne kulture, a u jednom višepoljnom plodoredu može se izmjenjivati i sa uljaricama i šećernom repom.

OBRADA TLA I GNOJIDBA

Ako se pretkulture bile strne žitarice ili kulture koje u slično vrijeme napuštaju tlo, nakon žetve je potrebno obaviti plitko oranje. Ako su pak pretkulture bile kukuruz ili suncokret, potrebno je nadzemni dio biljne mase sitno isjeckati. U jesen se izvozi i razbacuje stajski gnoj, 40 tona po hektaru, te zaorava na barem 35cm dubine. Dva do tri tjedna prije planiranog roka izravne sjetve ili presađivanja razbacuje se osnovna količina, 800kg po hektaru umjetnih gnojiva sastava NPK 7:14:21 i 50kg po hektaru ureje te se oruđima za predsjetvenu pripremu unose u tlo. Zajedno sa sjetvom, neposredno uz redove ili u vrpce, na mjesta gdje će se obaviti presađivanje, dodaje se još po 300kg po hektaru NPK 7:14:21 . Pošto su se zametnuli prvi plodovi potrebno je s međurednom kultivacijom obaviti prihranu sa 100kg po hektaru KAN-a. Sa istom količinom KAN-a prihranjuje se kad su prvi oblikovani plodovi počeli crvenjeti.

PROIZVODNJA RAJČICE ZA SVJEŽU POTROŠNJU

Rajčica namijenjena za svježu potrošnju uzgaja se iz presadnica a za uzgoj se koriste sorte odnosno hibridi visoke stabljike, nezavršnog tipa rasta. Za uzgoj presadnica sije se u redove na 10cm razmaka, 2.5 do 3.5cm razmaka između posijanih sjemenki u redu a na dubinu 1cm do 1.5cm. Nakon sjetve tlo se lagano povalja. Nakon sjetve potrebno je klijališni prostor zalijevati, a kad biljčice niknu, i redovito prozračivati. Presađivanje se obavlja na dobro pripremljeno tlo, koje prilikom pripreme unesen neki od herbicida, npr Dervinol 50 WP, 3kg po hektaru ili Treflan EC, 1.5l po hektaru. Presađivanje se obavlja sadilicom na 80cm do 100cm razmaka i 40cm do 50cm razmaka između biljaka u redu, nešto dublje nego što su biljke rasle. Posađeni usjev potrebno je odmah nakon sadnje zaliti. Nakon presađivanja kad se biljke prime, potrebno je postaviti podpornje, kolce, trstiku odnosno žičane armature. Najučinkovitiji je uzgoj na žičanoj armaturi. Zaperci iz pazuha listova redovito se odstranjuju, a pošto se oblikuju 4 do 5 cvjetnih grančica, prikraćuje se vrh stabljike tako da se iznad gornjih cvjetova ostave po 3 lista. Na taj će se način oblikovati krupni plodovi a i prije će dozrijevati. U toplim i vlažnim godinama rajčicu gotovo redovito napada plemenjača. To se gljivično oboljenje, koje najprije zahvaća donje listove, čineći na njima svijetle sivo smeđe pjege, koje kasnije postaju prozirne, posmeđe a lišće se potpuno suši. Od kukaca najveće štete na usjevu rajčice mogu nanijeti krumpirove zlatice. Na mladim tek presađenim biljkama štete nanose odrasli kukci, koji se hrane lišćem, a odlažu jaja iz kojih se izlegu ličinke koje mogu nanijeti najveće štete.

PROIZVODNJA RAJČICA ZA INDUSTRIJSKU PRERADU

Za proizvodnju rajčice namijenjene industrijskoj preradi koriste se uglavnom niske sorte i hibridi završenog tipa rasta stabljike. Proizvoditi se mogu i iz presadnica, ali se proizvodnja uglavnom obavlja izravnom sjetvom. Sijati se može na predhodno pripremljene gredice ili na ravnu površinu u redove razmaka 150cm ili u trake s po dva reda, međurednog razmaka do 50cm i razmaka između traka 100cm. Sjetva se obavlja kada se sjetveni sloj tla ugrije na temperaturu 10 do 12 °C, te kad prestane opasnost od kasnih proljetnih mrazeva. U kontinentalnim područjima to je krajem travnja, a u primorskom području desetak dana ranije. Sije se na 2 do 3cm dubine, a sjetvena norma ovisi o sorti odnosno hibridu. Veoma rane sorte niske stabljike završnog tipa rasta zahtijevaju sklop u berbi od 60 do 70 tisuća biljaka po hektara što se postiže sjetvom od oko 0.8kg sjemena po hektaru. Srdnje rane sorte u berbi trebaju imati sklop od 40 do 45 tisuća biljaka po hektaru a to se postiže sjetvom oko 0.6kg sjemena. Pošto biljčice niknu i imaju 4 do 5 razvijenih listova, usjev se međuredno kultivira, prihranjuje i ako je to potrebno prorjeđuje tako da razmak između biljaka u redu bude 15 do 25cm. Prosječni su prirodi rajčice za industrijsku preradu oko 40t po hektaru, a uz primjenu navodnjavanja 50 do 60t po hektaru.

Free Image Hosting at www.ImageShack.us Free Image Hosting at www.ImageShack.us



Literatura:
PROIZVODNJA POVRĆA, Zdravko Matotan

Napisao: Luka Šmit
Objavio: Marjan

- 10:31 - Komentari (1) - Isprintaj - #

19.02.2007., ponedjeljak

Češnjak

Premda je znanost posvetila pozornost toj biljci tek odnedavno, češnjak ima bogatu i znamenitu povijest kao ljekovita hrana, još iz doba piramida. Egipćani su ga obožavali i stavljali su modele glavice češnjaka, napravljene od gline, u Tutankamonov grob, a davali su ga i robovima kako bi oni ostali zdravi. Hipokrat, otac suvremene medicine, upotrebljavao je pare češnjaka za liječenje grlića maternice. U srednjem vijeku redovnici su žvakali češnjak da bi se zaštitili od kuge. Tijekom oba svjetska rata, kada antibiotici još nisu bili dostupni, češnjak se rabio na bojnom polju za dezinfekciju rana i sprečavanje gangrene. Sovjetska vojska se toliko oslanjala na češnjak da je zaradio titulu “ruskog penicilina”.
Poznati liječnik iz 1. stoljeća Dioscorides napisao je da češnjak “čisti arterije i otvara vene”.

Iako su u narodu već odavna poznata i cijenjena njegova ljekovita svojstva, posljednjih godina imamo sve više spoznaja i objektivnih podataka da je češnjak veoma koristan za zdravlje srca i krvnih žila te se smatra korisnim u sniženju kolesterola u krvi, sniženju visokog krvnog tlaka te sprečavanju preuranjene ateroskleroze.

Glavni djelatni sastojak češnjaka je ALIN, spoj iz kojeg u organizmu nastaju sumporni spojevi koji daju karakterističan miris češnjaka. Jedan od glavnih spojeva koji nastaje iz alina djelovanjem enzima alinaze je alicin. Sadržaj alina razlikuje se u češnjaku i do 10 puta, a i sadržaj spojeva nastalih iz njega u raznim pripravcima uvelike ovisi o načinu ekstrakcije tih tvari. Tako se primjerice pri ekstrakciji na previsokim temperaturama smanjuje enzimska aktivnost alinaze. Stoga različito proizvedeni preparati češnjaka imaju i do 20 puta različit sadržaj alicina, pa svi preparati nemaju isti učinak na sprečavanje nastanka ateroskleroze. U svakom slučaju, sirovi češnjak učinkovito djeluje na smanjenje razine kolesterola (posebno “lošeg”-LDL kolesterola) u krvi i do 10 %, a ima i više drugih pozitivnih učinaka u suzbijanju ateroskleroze.
Osim antikolesterolnog učinka, češnjak ima i antikoagulantno (sprečava stvaranje krvnih ugrušaka, a time pomaže poboljšanju cirkulacije i ublažava mogućnost srčanih i moždanih udara i stenokardije), antikancerogeno (ima negativno djelovanje na rast i razvoj tumora), antioksidantno (uništava štetne slobodne radikale), antibiotsko i fungicidno (pomaže u suzbijanju infekcija) djelovanje.

Ako ne možete podnijeti neugodan okus češnjaka, možete nabaviti kapsule sa ekstraktima češnjaka. No budući da različito proizvedeni preparati imaju različit sadržaj djelatne tvari, alicina, pri kupnji takvih preparata povedite računa koliko djelatne tvari kupujete.

Zbog svega navedenog, konzumiranje češnjaka, osobito neprerađenog, može se preporučiti za jačanje imuniteta, zatim osobama s povećanom količinom kolesterola u krvi, te ostalima s povećanim rizikom od ateroskleroze, ali i zdravima u svrhu prevencije.

Free Image Hosting at www.ImageShack.us Free Image Hosting at www.ImageShack.us

Objavio: -aLEX>

- 16:42 - Komentari (1) - Isprintaj - #

Raž

Raž vjerojatno potječe iz Turske ili Afganistana, gdje još i danas raste u divljini.Raž je dugo vremena bila smatrana korovom i stočnom hranom. No, to je žitarica bogata mineralima, naročito kalijem, fosforom i magnezijam, te kao i ostale žitarice sadrži vitamine B kompleksa i vitamin E.

Raž je žitarica koja je najsličnija pšenici po izgledu i po strukturi. Jedino te dvije žitarice se mogu koristiti bez ikakve prerade, pošto nemaju vanjski zaštitni sloj - pljevu. Relativno je mala količina glutena u raži, tako da je kruh koji se radi isključivo od raženog brašna veoma gust i tvrd, te ga treba kombinirati sa pšeničnim brašnom ili sa nekim drugim brašnom. Kruh u kojem je uvršteno i raženo brašno ima izuzetan okus i miris, i veoma je tražen. Osim toga, ima manje škroba, pa ga i dijabetičari smiju koristiti. Preporučuje se anemičnim osobama, rekonvalescentima i djeci uzimanje klica proklijale raži koje su bogate vitaminima i mineralima, i lako su probavljive.

Free Image Hosting at www.ImageShack.us

Objavio: -aLEX>
- 16:33 - Komentari (0) - Isprintaj - #

10.02.2007., subota

Luk (Allium Cepa L.)

Izgled biljke: Visegodisnja biljka visoka 60-120 cm, okrugle stabljike, kao nahukana sivo plavkastom bojom, u donjem dijelu trbusasto napuhnuta, suplja. Lukovica pljosnata ili okrugla. Zelenkasto bijeli cvjetovi slozeni u lopatasti cvat. Plod lopatast, sjeme crno. Cijela biljka ima karakteristican miris.Vrijeme cvjetanja: VI-VIII mjesec.

Staniste:Uzgaja se po svim vrtovima.

Opca rasprostranjenost: Uzgaja se po cijelom svijetu. Nije poznata u divljem obliku.

Rasprostranjenost u Hrvatskoj: Siroko rasprostranjena vrsta.

Srodne vrste: Rod Allim je u nasoj flori zastupljen s 40-ak vrsta (Allium ursinum L. , Allium sativum L , ....).

Djelotvorne tvari: Crveni luk sadrzi alium-peptide (aliin, alicin), polisulfide, propantialoksid (izaziva suze), flavonoide, vitamine A, B i C.

Upotreba:Luk djeluje kao ekspektorans, antibakterijski i protuupalno. Vjerojatni su i hipotenzivni i diuretski ucinci. Hipoglikemicki ucinak je dvojben. Luk ili neke njegove komponente dolaze u gotovim preparatima. U narodnoj medicini nalazi siroku primjenu kod lijecenja nekih unutarnjih bolesti, stavlja se na cireve, protiv nekih zaraznih bolesti. Osim toga koristi se kao hrana i omiljeni – neizbjezni – zacin.

Toksicnost:Crveni luk moze izazvati nadrazaj zelucane sluznice.

Sjetva:U pripremi tla za uzgoj luka izravnom sjetvom nema bitne razlike u odnosu na tlo gdje se sadi lucica, osim sto za sjetvu povrsina tla mora biti idealno ravna, usitnjenog gornjeg sloja tla. Teskim tlima, s vise glinenih cestica, nikako se ne koristimo za sjetvu sjemena. Takva su tla sklona stvaranju pokorice, pa biljcice tesko ili nikako ne izbijaju na povrsinu tla. Redovito navodnjavanje obvezna je njega do prestanka stvaranja novih listova.
Kako sjeme luka sporo nice, posebno je vazno odrzavati povrsinu za uzgoj luka bez korova (na velikim povrsinama za to sluze herbicidi).Razmak redova u izravnoj sjetvi luka bitno se razlikuje od onog kod sadnje lucica. Idealan je razmak 5-6 cm, a dubina sjetve 1-1,5 cm. Usjev luka iz izravne sjetve kasnije dospijeva za berbu. Prinos luka je 20-50 kg na 100 m˛.

Uvjeti uzgoja: Osnovnu je obradu tla potrebno obaviti u jesen, odnosno nakon berbe predkulture. Prije oranja (u vrtu rucnog stihanja), do dubine 30 cm, razbaca se mineralno NPK gnojivo bez ili s malo dusika (N) (8-10 kg na 100 m˛).Posebnu pozornost valja dati proljetnoj obradi tla, odnosno ne saditi lucice na zakorovljene povrsine.Luk svojim liscem ne pravi zasjenu, ne pokriva tlo, pa se u usjevu luka korovi vrlo dobro razvijaju.Okopavati valja plitko, pazeci da se ne osteti relativno plitko korijenje, a obicno su dostatna 2-3 kultiviranja. Prvi se put kultivira nakon nicanja, a zatim 2-3 tjedna kasnije, s tim da se pritom i prihranjuje s 1-1,5 kg KAN-a na 100 m˛. Navodnjavanje je pozeljno u pocetnom stupnju rasta, kada luk razvija novo lisce i dok lukovica raste (ako je beskisno proljece).Cesti su neuspjesi u uzgoju luka kod hobista. Naime, luk pocetkom svibnja u kopnenoj Hrvatskoj valja zastititi odgovarajucim preparatima od napada lukove muhe i lukove plijesni (peronospore).Protiv peronospore se zastita obavlja ponavljanim prskanjem za vlaznog i toplog vremena (i to ne ujutro kada je rosa).

Free Image Hosting at www.ImageShack.us Free Image Hosting at www.ImageShack.us Free Image Hosting at www.ImageShack.us

Free Image Hosting at www.ImageShack.us Free Image Hosting at www.ImageShack.us

MARJAN

- 18:06 - Komentari (2) - Isprintaj - #

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

< veljača, 2007 >
P U S Č P S N
      1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
12 13 14 15 16 17 18
19 20 21 22 23 24 25
26 27 28        


Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Ciljevi