Romantični crnogorac

Ne znam kako vi, ja niti ljude, niti glazbu ne sudim prema porijeklu. Bitno je kakav mi ugođaj mjuza napravi, a ovaj o kojem ću natrkeljat par riječi me hiće opako u romantične sfere..Tako sam se pred nekih godinu dana vrlo ugodno iznenadila kad sam slučajno čula cd, a nekako paralelno s tim na satelitu TVCG vidjela njegov koncert u Herceg Novom na kojem je publika bila umjesto na tribinama-na brodicama u luci. Ne znam pretjerano o njemu, samo da je izdao dva kantautorska albuma i da je rođen u Dubrovniku, samo mu se mora priznati da debelo odskače od raznoraznih silikonskih cajki koje nam tako zdušno serviraju istočni susjedi, a koje ne mrem ni vidjet ni čut..Iako inače ne volim nametati svoj glazbeni ukus nikome, ovaj put ću vam sugerirati da ga poslušate kad vas ufati romantika..Momčić se zove Vlado Georgiev. Ova pjesma mi i nije favorite, ali odabrala sam nju od raspolozivih spotova na you tube-u, za „moju“- Jedino nam ljubav ostaje, nisam uspjela naći spot… Čak su ga i kritičari pohvalili i pokudili izdavače u hrvata koji ga nisu malo ispromovirali..(Dani, javi se).
Ja inače baš ne slušam niti ovakav izričaj, niti domaću muziku u prevelikim količinama, al ovaj je čisto ok. Da izbjegnem sve eventualne verbalne napade, pod pojmom domaća podrazumijevam sve što je na jeziku koji smatramo ili smo svojedobno smatrali materinjim, a samo kroz moje doba škole mijenjao je tri puta ime.Jezik, a ne Vlado…