SONGFORDEAD

Tiho na prstima ušao sam u tvoj balon sreće.
Jesam li ti još uvijek lijep, poletan i zanosan?
Perjanicom sreće dražim ti bedra. Masiram zadovoljstvo, ljubim ti vlažne brežuljke koje rastvaram laganim ulaskom jezika. Noge ti širim, uplićem ih u visoku, zelenu travu. Postelja nam je zemljom prekrivena. Ne smeta ti ni ova sitna kišica što grudi nadražene rosi.
Želiš usne moje žedne. Sljubio sam se s beskrajem koje mi daješ mjestimično plaho. Grizem ti svježe, nakvašene misli. U kosu mi unosiš nemir dana.
Puteno sam te svladao, ovladao vještinom sočnog govora. Volim te, ljubim te.
U tebi sam. Razum gubiš, u noći me bezgranično ljubiš.
Sladiš moje tijelo, mišić napet.
Povedi me sa sobom. Nije bitan cilj ni vrijeme kada znam, za ruku me držiš.

Ja tvoje paperjaste opne zavodljivosti sanjam, osjećam na dlačicama vječnosti.