Suradnja sa ZADRUGOM BRANITELJA
Dana 27. 02. 2007. godine, Udruga građana Škola mira Mrkopalj potpisala je Ugovor o međusobnoj suradnji sa Zadrugom branitelja Goranska kuća iz Delnica za period od 15 godina.
Suradnja se zasniva na davanju prizemlja Kuće Škole mira u podnajam braniteljima. Oni se obavezuju prizemlje preurediti u restoran, te preuzeti na sebe poslovanje objekta, kao i sve troškove (grijanje, struja, voda, telefon, Internet, čišćenje i održavanje objekta, plaćanje osoblja i voditelja Škole mira,…), a za uzvrat dobivaju svu zaradu objekta (smještaj i prehrana), te 20 % ukupno dogovorenog aranžmana uplaćuju Udruzi građana Škola mira Mrkopalj kao donaciju za održavanje programa.
Suradnja sa CRVENIM KRIŽEM
Udruga građana Škola mira Mrkopalj i Zajednica društava Crvenog križa Primorsko-goranske županije sklopili su dana 08. 01. 2007. godine Ugovor o međusobnoj suradnji na 10 godina.
Osnovna okosnica ugovora su sredstva koja ZD CK PGŽ ulaže u rekonstrukciju našeg objekta, a za uzvrat koristi za svoj rad Kuću Škole mira dva mjeseca godišnje u periodu od 10 godina uz obostranu suradnju u programima koji se zasnivaju na zajedničkim ciljevima promoviranja i zagovaranja mira i kulture nenasilja, ljudskih prava, ekologije i etnologije.
KUĆA ŠKOLE MIRA
Svi predviđeni programi odvijaju se u planinarskom domu „Kuća Škole mira". Dom je izdvojen od mjesta i pogodan za djecu (vrtiće i škole) jer u blizini nema prometa. Smješten je u sredini, između skijališta Čelimbaša, prekrasnih zelenih mrkopaljskih polja i nogometnog igrališta.
Kuća Škole mira sastoji se od prizemlja koje ima ulogu dnevnog boravka i služi za dnevnu i večernju razonodu.
Na prvom katu nalaze se radni prostori u kojima se većina programa odvija i prostor opremljen računalima.
Na 2. katu nalaze se 6, 5 i 2 - krevetne sobe za smještaj sudionika, ukupnog kapaciteta od 26 kreveta.
Ljeti je prostor oko Kuće Škole mira pogodan za kampiranje, a zimi za skijanje i sanjkanje.
Odmah uz Kuću Škole mira je skijalište sa 3 skijaške staze dugačke 1350 m, 1000 m i 500 m i vučara s tanjurićima koja je duga 710 m, a može primiti do 600 skijaša na sat. U podnožju se nalazi i veliko parkiralište, a postavlja se i jedan "baby" lift dužine 250 m.
Prehrana je organizirana u bistrou Stari Baća, koji je smješten nedaleko Kuće Škole mira.
Hrana je tradicionalna i svježe pripremljena. Menu se može unaprijed dogovoriti.
U neposrednoj blizini nalaze se prekrasni biseri Gorskog kotara – Zeleni vir, Vražji prolaz, Bijele i Samarske stijene, Ratkovo sklonište, kanjon Kamačnik, izletište Golubinjak, jezera i špilje u Fužinama i Lokvama, Kupska dolina…
VIZIJE/PERSPEKTIVE
Dosadašnje iskustvo ukazuje na tendenciju proširivanja i unapređivanja Škole mira izvan mrkopaljskih “granica”. Već imamo zapažene uspjehe izvan Hrvatske i treba nastaviti u tom smijeru.
Škola mira se kvalitetno preobražava, prateći potrebe današnjice. Raste potreba za obavljanjem različitih djelatnosti, za proširenjem ciljane grupe sudionika, a time raste i potreba da se rad diferencirano odvija po srodnim programskim cjelinama uz uvažavanje integralne ideje mirovnog odgoja i principa nenasilne komunikacije.
Razvijanjem etnološkog programa i osnivanjem etnoloških zbirki moguće je djelovati na razvoj cijele gorskokotarske regije.
Njegovanjem ideje mira, stvaranjem još većeg iskustva u mirovnom odgoju, proširenjem djelatnosti, sustavnim pračenjem rada, objavljivanjem vijesti i članaka u svrhu popularizacije Škole mira omogućit će se upoznavanje šire društvene javnosti s njezinim radom, ali i potaknuti stručnjake raznih profila na suradnju, što bi trajno utjecalo na regionalni razvitak, a dugoročno gledano omogučilo razvoj Škole mira u okviru koje planiramo razviti i Centar za istraživanje mira.
STRUKTURA RADA
- Usaditi u srca djece, mladih i odraslih trajnu želju i potrebu za mirom i nenasilnom komunikacijom;
- U svrhu stvaranja kvalitetnih odnosa s drugima sve polaznike podučiti i naučiti oblicima komunikacije i ponašanja koji im mogu pomoći da u raznim životnim situacijama uoče problem, pristupe mu na konstruktivan način, ponude rješenja i pređu na njegovo rješavanje;
- Ekološkim i etnološkim sadržajima stvoriti ljubav i trajnu želju očuvanja prirodnih ljepota, te razviti poštovanje prema svemu iz čega smo nastali i prema svemu ka čemu idemo – prema prošlosti i budućnosti, prema vlastitome i prema tuđemu;
- Regionalni razvitak i međuetnička komunikacija.
- razvijanje sposobnosti i vještine komunikacije i kooperacije;
- analiza dinamike nastanka i kreativnog rješenja konflikata;
- ovladavanje postupcima i tehnikama nošenja s vlastitim negativnim emocijama (ljutnja, bijes…);
- razvijanje odgovornosti za vlastite postupke;
- razvijanje autonomnosti u ponašanju, učenju i stvaranju;
- razvijanje pozitivne slike o sebi i osjećaja vlastite vrijednosti i ljudskog dostojanstva.
Osnovna koncepcija rada zasniva se na spoju iskustvenog i cjelovitog socijalnog učenja.
- Iskustveno učenje metodom „vlastite kože“ kroz igru, simulaciju i akciju. Ovom metodom kod sudionika potičemo izgrađivanje u životu neposredno upotrebljivih psihosocijalnih znanja nasuprot pasivnom primanju knjiškog znanja.
- Cjelovito učenje podrazumijeva procese koji integriraju sve psihofizičke mogućnosti sudionika: tjelesno izražavanje, osjetilnost, emocije, sjećanja i intelekt. Povezuje razumijevanje svijeta s razumijevanjem sebe i drugih, znanje činjenica s moralno-etičkim i socijalnim svijetom.
- Socijalno učenje podrazumijeva grupnu komunikaciju i interakciju u kojoj se mogu razmijeniti iskustva, razvija se suradnja, suosjećanje i tolerancija.
26.05.2007. u 10:38 | 0 Komentara | Print | # | ^
ČIME SE BAVIMO
U ratno vrijeme radili smo na aktivnom stvaranju mira, a sada u ovo mirnodopsko vrijeme radimo na tome da rata nitko nikada više niti ne poželi i na tome da toliko priželjkivani aktivni mir dovodimo u domove i škole, na ulice, u institucije...
Osim toga, novija prošlost i sadašnjost sve više su obilježene nasiljem među djecom i mladima, maloljetnom delikvencijom i općenito porastom nasilničkog ponašanja u društvu. Upravo radi toga želimo energiju djece i ljudi usmjeriti ka cilju koji je bitan za stvaranje zdravog, humanog socijalno osjetljivog društva, a to je MIR - mir s roditeljima, braćom i sestrama, mir s prijateljima, mir sa svim ljudima koji nas okružuju, sa suradnicima, susjedima, kolegama i mir sa samim sobom...
25.05.2007. u 22:41 | 0 Komentara | Print | # | ^
KAKO SMO NASTALI
U rujnu 1992. godine, u Tuku, mjestu blizu Mrkoplja održan je sastanak pod vodstvom prof. Franje Starčevića, na kojem je odlučeno da će se u Gorskom kotaru razvijati aktivan mir. Da bi tu odluku sproveo u djelo, prof. Starčević sam prelazi preko barikada i obilazi kuće u hrvatskim i srpskim selima Gorskoga kotara, pronoseći i agitirajući žitelje na jednoj i na drugoj strani za mir, povjerenje i nenasilje.
Nedugo nakon toga, kao ideja koja proizlazi iz želje za održanjem mira, prof. Franjo Starčević, prof. Josip Butković i …………………….. dolaze na ideju da izgradnju mira započnu stvarati u srcima djece i da preko njih dopru do njihovih roditelja, do očeva koji se bore na ratištu.
Kontradiktornost iz koje izrasta ideja Škole mira ogleda se kroz mir njezina nastanka i mir njezinih manifestacija prije nego je formalno započela.
Pripreme za prvu Školu mira započele su nakon Svibanjskih dana mira, a početak punog rada je 16. kolovoza, 1994. godine. Nastala je kao posljedična kategorija rata.
U njoj se djeca različitih nacionalnosti potiču i usmjeravaju da crtaju i pišu nošeni inspiracijom mira, uviđajući da razlike ne moraju biti negativne, već da je bogatstvo čovječanstva upravo u razlikama. Pretpostavke na kojima počiva mir su: prihvaćanje sebe, prihvaćanje drugih ljudi i prihvaćanje suradnje s njima.
TKO SMO
Škola mira je neprofina, nevladina udruga građana i građanki. Nastala je u Mrkoplju, u Gorskom kotaru, u vrijeme rata kao njegova protuteža.
Svojim radom je neformalno započela još 1994. godine, a službeno se predstavila i oganizirala kao udruga 1996. godine. Ima više od desetljeća iskustva aktivističkog angažmana na procesima izgradnje mira. U 13 godina djelovale su 24 Škole mira i kroz njezine radionice je prošlo više od 4000 djece, mladih i odraslih.
Naš program su ocijenili korisnim i podržali ga svojim sponzorstvom Vijeće Europe, Zajednica Alpe-Adria - Austria, Otvoreno društvo Hrvatska, Pax Christi – Štajerska, Hrvatska vojska, Zajednica društava Crvenog križa Primorsko-goranske županije, Grad Rijeka, Grad Delnice, Općina Mrkopalj i mnogi drugi.
Sjedište Škole mira je u Kući Škole mira (planinarski dom u Mrkoplju), a djeluje na području Hrvatske, Europe i cijeloga svijeta. Po uzoru na našu mrkopaljsku Školu mira oformile su se njezine podružnice pod istim nazivom u Austriji, Švicarskoj, Bosni, Srbiji i Crnoj Gori.
Voditelje čine osobe koje su se u svojoj sredini potvrdile vlastitim ugledom, radom i rezultatima, bilo da se radi o profesorima ili drugim mentorima kao što su književnici, novinari, likovni, glazbeni, filmski umjetnici i koreografi.
Sveukupni rad prati stručni tim psihologa i pedagoga koji po pravilima svoje struke vrši evaluaciju rada sudionika i voditelja, te svojim istraživanjima doprinosi usavršavanju rada Škole mira, te stvaranjem novih spoznaja i metoda doprinose razvoju mirovnog odgoja i principa nenasilne komunikacije.
Članovi
1. Franjo Starčević, prof. - doživotni počasni predsjednik
Upravni odbor
2. Tanja Talić, prof. - predsjednica
3. Danijel Jedriško, student - dopredsjednik
4. Marija Naglić, prof. - tajnica
5. Nikola Carević, zamjenik tajnice
6. Zvonko Matković, trgovac - blagajnik
7. Darko Varljen, dir. ZD CK PGŽ - zamjenik blagajnika
8. Ana Glaser, član
Nadzorni odbor:
9. Helga Tiffinger, član
10. Valter Tiffinger, član
11. Winfred Mann, član
Skupština:
12. Suzana Tomašev, prof. - član
13. Renata Perković, prof. - član
14. Igor Crnković, član
15. Morana Komljenović, član
16. Marin Lukanović, član
17. Martina Lukanović, član
18. Nada Glad, novinar - član
19. Dejan Diklić, član
20. Boris Roce, prof. - član
21. Darko Dožaić, prof. - član
22. Renata Lisac, prof. - član
23. Borislav Božić, prof. - član
24. Marina Grabar, prof. - član
25. Radmila Kus, član
26. Nikolina Kus, član
27. Alenka Tomić, član
28. Marijan Padavić, član
29. Tomislav Cuculić, član
30. Mladen Štefanić, dr. med. - član
31. Mladen Štefanić, student - član
32. Denis Klarić, elektromeh. - član
33. Klaudio Bijelić, komercijalist - član
34. Vedran Tomljanović, ekonomist - član
STATUT Udruge građana Škola mira Mrkopalj
I OPĆE ODREDBE
Čl. 1.
Udruga građana Škola mira Mrkopalj /u nastavku: Udruga/ je neprofitabilno udruženje građana koje je osnovano radi njegovanja i razvijanja multietničke kulture građana Gorskog kotara i Republike Hrvatske, te međunarodne suradnje građana Europe.
Čl. 2.
Udruga djeluje na teritoriju Gorskog kotara, Republike Hrvatske i Europe.
Čl. 3.
Udruga ima status pravne osobe.
Čl. 4.
Udruga ima sjedište u Mrkoplju, u Kući Škole mira, Novi varoš 83.
Čl. 5.
Udruga može po potrebi osnivati svoje ustrojstvene oblike/podružnice/ogranke/klubove u skladu sa Statutom, koji nemaju svojstvo pravne osobe.
Čl. 6.
Rad Udruge je javan za sve njene članove, građane i sredstva javnih medija.
Čl. 7.
Udruga ima pečat okruglog oblika promjera tri centimetra sa natpisom Udruga građana Škola mira Mrkopalj.
Čl. 8.
Udrugu zastupaju predsjednik Upravnog odbora i tajnik.
II CILJEVI I NJIHOVO PROGRAMSKO OSTVARIVANJE
Čl. 9.
Udruga se utemeljuje s ciljem da okuplja učenike osnovnih i srednjih škola, te građane Gorskog kotara i Republike Hrvatske, koji žele pomoći djeci i mladeži da ustraju živjeti u međusobnom poštovanju i suradnji, da stvaraju svijet bez mržnje i da granice nacionalne i religijske pripadnosti pretaču u dodirne crte zajedništva. U njezinom je interesu da učvršćuje veze među ljudima i potiče na stvaranje vlastitih kulturnih bogatstava neophodnih za zajednički život, u stvaralačkoj brizi za očuvanje mira i nepovredive sloge goranskih Hrvata i Srba i drugih nacionalnih zajednica. Njezin je interes također da promiče međunarodnu, posebno interregionalnu suradnju u okviru Radne zajednice Alpe Jadran.
Čl. 10.
Udruga organizira različite oblike umjetničkog, intelektualnog i društvenog stvaralaštva kroz učeničke radionice, seminare i predavanja za mladež i odrasle.
Udruga sudjeluje u Memorijalu mira, Svibanjskim danima mira, u humanitarnim akcijama, u kooperativnim i simulacijskim igrama, u međunarodnim konferencijama o Miru, u zajedničkom boravku u prirodi, obnovi zapuštenih škola Gorskog kotara u kojima će djelovati, u razvijanju interkulturalne suradnje Hrvata i Srba, te drugih Europskih naroda, u upoznavanju različitosti i jedinstvenosti povijesnog podrijetla, narječja, običaja ljudi Gorskog kotara, u poticanju seoskog turizma, obrade vune i perma kulture radi regionalnog razvitka, a po potrebi i u ostalim djelatnostima.
III ČLANSTVO
Čl. 11.
Članom može postati svaki građanin Republike Hrvatske i drugih država koji prihvaćaju Statut i Program rada, a njegov prijem verificira Skupština.
Čl. 12.
Članovi Udruge plaćaju godišnju članarinu, čiju visinu određuje Upravni odbor.
Čl. 13.
Članovi Udruge punopravno sudjeluju u radu i odlučivanju Skupštine, mogu birati i biti birani u tijela upravljanja. Oni sudjeluju u svim aktivnostima iz Programa rada i imaju mogućnost uvida u cjelokupni rad Udruge. Članovi su dužni poštivati Statut i redovno plaćati članarinu.
Čl. 14.
Članstvo u Udruzi prestaje svojevoljnim istupanjem na osnovi pisane izjave, brisanjem iz članstva. Za povrede svojih obaveza, članovi odgovaraju stegovno pred posebnim Stegovnim vijećem.
Stegovne mjere su: opomena, javna opomena i isključenje. Mjeru isključenja donosi Upravni odbor Udruge.
IV FINANCIRANJE
Čl. 15.
Udruga se financira iz članarine, dotacija, poklona, prihoda ostvarenih prodajom publikacijskog materijala/časopisa, umjetničkih radova, literarnih zbirki i dobiti ostvarene obavljanjem trgovačke djelatnosti trgovačkog društva „Škola mira d.o.o. – Mrkopalj“ i iz drugih prihoda sukladno zakonu. Ona sav svoj prihod troši isključivo na unapređivanje vlastitih aktivnosti.
V TIJELA UDRUGE
Čl. 16.
Tijela upravljanja Udrugom su: Skupština, Upravni odbor, predsjednik Upravnog odbora.
Čl. 17.
Skupština je najviši organ upravljanja, a čine je svi članovi Udruge. Skupština se može održati ako joj prisustvuje najmanje polovina svih članova, a pravovaljane odluke se donose većinom glasova prisutnih članova.
Skupština se saziva najmanje jednom godišnje kao radna skupština, a svake druge kao izborna, uz obavezu da se održi najmanje dva tjedna prije isteka dvogodišnjeg mandata Upravnog odbora.
Skupštinu saziva i njom rukovodi predsjednik Upravnog odbora.
Predsjednik saziva Skupštinu ako ocijeni da je za rad Udruge nužna određena skupštinska odluka. Predsjednik je dužan sazvati Skupštinu na inicijativu Upravnog odbora ili više od jedne četvrtine članova Skupštine.
Na početku rada skupštine bira se zapisničar i dva ovjerovitelja zapisnika, a po potrebi i druga radna tijela.
Rad skupštine je javan.
Čl. 18.
Funkcije Skupštine:
- utvrđuje politiku rada Udruge
- donosi Statut i druge akte i njihove izmjene i dopune
- donosi načelne odluke o načinu upravljanja imovinom Udruge
- odlučuje o suradnji, povezivanju, udruživanju sa srodnim udrugama
- odlučuje o osnivanju ustrojstvenih oblika Udruge
- usvaja financijski plan i godišnji računovodstveni izvještaj
- raspravlja o radu Udruge u razdoblju između dva zasjedanja, te ocjenjuje uspješnost rada
- bira i razrješava članove Upravnog odbora
- bira i razrješava predsjednika Upravnog odbora, te njegove zamjenike
- bira tajnika Udruge
Čl. 19.
Upravni odbor ima sedam članova koje bira Skupština na vrijeme od dvije godine, čiji izbor Skupština može i opozvati.
Upravni se odbor sastaje najmanje jednom u tri mjeseca.
Odluke Upravnog odbora su pravovaljane, ako je za njih glasala većina od nazočnih članova.
Sjednice saziva predsjednik Upravnog odbora. On je dužan sazvati Sjednicu na prijedlog trećine članova Upravnog odbora.
Upravni odbor kontrolira financijsko poslovanje Udruge, kao i godišnji računovodstveni izvještaj koji se podnosi FINI.
Predsjedavajući svake Sjednice određuje se dogovorno.
Sjednici Upravnog odbora mogu prisustvovati članovi Udruge, ali bez prava glasa.
Čl. 20.
Prava i dužnosti Upravnog odbora:
- kao izvršno tijelo Skupštine, organizira rad Udruge i donosi odluke o unapređivanju njene djelatnosti
- predlaže Skupštini izmjene i dopune Statuta i Programa rada
- izrađuje prijedlog godišnjeg proračuna i financijskog plana
- donosi odluke o eventualnom primanju u radni odnos djelatnika
- bira i opoziva blagajnika Udruge
- donosi odluke o isplatama većim od 20 % godišnjeg proračuna
Čl. 21.
Prava i dužnosti predsjednika Upravnog odbora:
- predstavlja i zastupa Udrugu bez ograničenja
- saziva Sjednice Skupštine i Upravnog odbora
- prema dogovoru članova Upravnog odbora predsjedava Sjednicom Upravnog odbora
- odgovara nadležnim dtžavnim tijelima za financijsko poslovanje
- odgovoran je Skupštini za ostvarivanje programa aktivnosti
- on je nalogodavac za materijalno i financijsko poslovanje
- svojim potpisom odobrava isplatu novčanih sredstava Udruge
- potpisuje sve akte Udruge
- u slučaju njegove odsutnosti mijenja ga izabrani zamjenik
Čl. 22.
Tajnika Udruge bira Skupština.
Za svoj je rad tajnik odgovoran Skupštini.
Čl. 23.
Tajnik se brine o provođenju svih odluka i zaključaka Upravnog odbora i vodi sve administrativne poslove i knjige Udruge. On priprema sve administrativne, organizacijske i materijalne prijedloge o kojima izvještava Upravni odbor. Vodi evidenciju članova i rješava tekuću poštu.
Tajnik pomaže predsjedniku u pripremanju godišnje analize i izvještaja o radu Udruge u cjelini, te o radu Upravnog odbora, koji se podnose na usvajanje Skupštini.
Čl. 24.
Upravni odbor na svojoj Sjednici bira blagajnika Udruge. On vodi financijsko poslovanje, sastavlja prijedlog financijskog plana, vrši uplatu članarine i ostalih obaveza Udruge. Sastavlja i podnosi godišnji računovodstveni izvještaj FINI.
VI PRESTANAK RADA UDRUGE
Čl. 25.
Udruga prestaje postojati po odluci Skupštine, za koju se odluku izjasnila natpolovična većina svih članova Skupštine.
Prestankom rada, sva njezina imovina pripada instituciji koju odredi Skupština, u protivnom, imovina pripada općini Mrkopalj.
VII PRIJELAZNE I ZAKLJUČNE ODREDBE
Čl. 26.
Statut ima tri originalna primjerka potpisana po predsjedniku Upravnog odbora. Dva se primjerka čuvaju u nadležnom upravnom tijelu Republike Hrvatske kao dio dokumentacije uz registraciju Udruge, a treći je pohranjen u arhivu Udruge.
Čl. 27.
Izmjene i dopune Statuta donose se kao i sam Statut.
Statut stupa na snagu i primjenjuje se danom registracije Udruge kod nadležnog tijela.
U Mrkoplju, 23. kolovoza, 2003. godine
HIMNA ŠKOLE MIRA
