U rujnu 1992. godine, u Tuku, mjestu blizu Mrkoplja održan je sastanak pod vodstvom prof. Franje Starčevića, na kojem je odlučeno da će se u Gorskom kotaru razvijati aktivan mir. Da bi tu odluku sproveo u djelo, prof. Starčević sam prelazi preko barikada i obilazi kuće u hrvatskim i srpskim selima Gorskoga kotara, pronoseći i agitirajući žitelje na jednoj i na drugoj strani za mir, povjerenje i nenasilje.
Nedugo nakon toga, kao ideja koja proizlazi iz želje za održanjem mira, prof. Franjo Starčević, prof. Josip Butković i …………………….. dolaze na ideju da izgradnju mira započnu stvarati u srcima djece i da preko njih dopru do njihovih roditelja, do očeva koji se bore na ratištu.
Kontradiktornost iz koje izrasta ideja Škole mira ogleda se kroz mir njezina nastanka i mir njezinih manifestacija prije nego je formalno započela.
Pripreme za prvu Školu mira započele su nakon Svibanjskih dana mira, a početak punog rada je 16. kolovoza, 1994. godine. Nastala je kao posljedična kategorija rata.
U njoj se djeca različitih nacionalnosti potiču i usmjeravaju da crtaju i pišu nošeni inspiracijom mira, uviđajući da razlike ne moraju biti negativne, već da je bogatstvo čovječanstva upravo u razlikama. Pretpostavke na kojima počiva mir su: prihvaćanje sebe, prihvaćanje drugih ljudi i prihvaćanje suradnje s njima.
Post je objavljen 24.05.2007. u 23:50 sati.