modrinu ti dočekam
osmijeh otvorim
u sivo podne proljeće naći ne mogu
modrog leda na bacanje u kostima
nigdje sunca da me zagrije
i sve lijepo voda odnese
blud se izgubi u ludilu čežnje
ljepote se držati treba
poneki anđeo sna došeta uvijek
popravi priču
kao da i nisam
a jesam u maglenom danu
pored mene dodire si tražila
kao da i nisam
a jesam te volio
čokoladu nudio
daleko negdje osmijehe si skrivala
jutro sunčano obećavalo je
jednostavno nije te bilo
apoteka prošlost je nudila
čaj od koprive
sivo u žutim tonovima na ulazu
čokolada čarovnica čarolija
sivo blato obluci dalekih obala
zatvorila si vrata
na prozoru osmijeh je trajao
u noći
poslijepodne sjećanje je draškalo