|
|
UN TEMPO
24.02.2007., subota
VREMEPLOV 9.02.
1881.
ruski je književnik, romanopisac, novelist i publicist, fjodor mihajlovič dostojevski umro je u petrogradu, 9. veljače 1881.
o dostojevskom sam pisala
poljedati:
u moskvi je, 11. studenoga 1821. rođen fjodor mihajlovič dostojevski, ruski književnik, romanopisac, novelist i publicist.
jedan od najznačajnijiih ruskih pisaca i pripovjedača (romanopisaca) 19. stoljeća. živio je kao profesionalni pisac i publicist; bio je pripadnikom socijalističko-utopističkoga kruga; osuđen na smrt pa pomilovan 1849.; prognan u sibir gdje je proboravio deset godina.
tijek njegova života ostavio je duboke brazde iskazane kroz njegovo stvaralaštvo, ali isto tako i nesumnjiv utjecaj na kasnija pokoljenja pisaca (primjerice, proust, camus ...).
dostojevski obrađuje (za razliku od drugih ruskih pisaca) građansku sredinu; priče su mu pune zapleta u vrlo složenoj galeriji likova. obično su likovi savjest tadašnjeg društva, čije je djelovanje usmjereno protestu, traženju načina da se to društvo izmijeni ili, pak, teže njegovom posvemašnjem uništenju.
u najpoznatija djela dostojevskoga i nezaobilaznu literaturu spadaju: braća karamazovi; zločin i kazna; idiot ...
ili iz wikipedije
1573.
na današnji dan, 9. veljače 1573. konačno je ugušena seljačka buna, zapravo, ustanak seljaka protiv franja tahija i stranih plemića.
vođa pobune ambroz gubec kasnije prozvan matija zajedno s još nekoliko seljaka suprostavio se je caru, tahiju i plemićima na čijim su se okruzima nalazili. buna je počela krajem siječnja te iste godine. ostali pobunjenici su brzo ušutkani, ali ne i gupčevi pobunjenici.
Gupčevi pobunjenici u Hrvatskom zagorju kod Stubičkih Toplica, koje je 9. veljače 1573. napala plemićka vojska pod vodstvom Gašpara Alapića. Iako su seljaci bili loše naoružani i bez konjaništva, pružili su tako žestok otpor, da se nije znalo tko će pobijediti sve dok feudalnoj vojsci nije stigla pomoć.
matija gubec je uhićen i okrutno pogubljen na markovom trgu u zagrebu, 14. veljače 1573.
seljačku bunu je u romanu opisao august šenoa.
vikipedija
fotografija: oton iveković
1935.
U dvorcu Gredice pokraj Zaboka 9. veljače 1935. umro je Ksaver Šandor Gjalski, majstor hrvatskog književnog realizma. S nostalgijom je opisivao staro šljivarsko plemstvo, ali i oštro kritizirao građansko društvo korupcije i karijerizma. Razočaran Jugoslavijom, Gjalski se potkraj života politički vratio hrvatskom državotvorstvu.
/jutarnji/
pogledati pod 'vremeplov, 6.02.'
|
|
|
Ožujak 2014 (12)
Veljača 2014 (60)
Siječanj 2014 (270)
Lipanj 2013 (1)
Veljača 2007 (128)
Listopad 2006 (60)
Rujan 2006 (85)
Kolovoz 2006 (169)
Srpanj 2006 (287)
Lipanj 2006 (383)
Svibanj 2006 (4)
Travanj 2006 (93)
Studeni 2005 (3)
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv |
|
Opis bloga
teme iz dubrovačke prošlosti i sadašnjosti; istine i legende u riječi i slici; detalji bez nepotrebnog detaljiziranja, ali s uporištem u dokumentaciji; iverci...
potpisane fotografije su osobne i ne prenositi ih bez autorstva
- Ombla, najmanja rijeka Hrvatske
- Urote i urotnici - velika zavjera ili raskol plemstva
- Predbračni ugovori ili zalog sigurnosti
- Zločin i Kazna: trovačice i trovači
- Anica Bošković, pjesnikinja
- Šipan i Beccadelli
- Grijesi i kazne u Dubrovačkoj Republici
- Samostan Puncjela
- Najstariji grafit Mediterana
- Otok Mljet - Odisejev otok
- Tvrđava Lovrijanac kroz povijest i sadašnjost
- Laus
- Puljiška pjaca
- Brdo Srđ, naziv
- Pustjerna, legenda
- Masoni i Dubrovnik, dokumenti
- Duh Tarakanove u Skočibuhi, legenda (podnaslov)
- Tarakanova i Dubrovnik, povijest (podnaslov)
- Istine i legende - Skočibuha, podnaslov
- Gundulići/Bone, Skočibuha, podnaslov
- Ljetnikovac Skočibuha u Dubrovniku
- Dubrovački ljetnikovci
- Srpska pravoslavna crkva usred Dubrovnika
- Serbokatolik: pojam i značenje
- Homoseksualizam (Dubrovačka Republika)
- Lokrum istine i legende - Otok ljubavi
- Cvijeta Zuzorić, dubrovkinja iz jakina
- Dubrovačka karaka
- Šeherezada u Dubrovniku
- Miho Pracat
- Crkva Sv. Spasa
- Dubrovački zlatari
- Austrijski brod TRITON u podmorju Lokruma
- Vlaho Paljetak, posljednji trubadur
- Nepobjediva Armada i Dubrovnik
- Park Gradac
- Danče
Ruđer Bošković
- Dubrovnik i Srbija : aspiracije i halucinacije
- Maro i Baro, dubrovački zvonik
- Maskeron, legenda o maskeronu na Maloj braći
- Samostan i Franjevačka crkva u Dubrovniku
- Maškarata nekad i danas
- Dubrovnik na starim razglednicama
- STRADUN, Luko Paljetak
- Neki likovi Držićevih komedija
- Dubrovački oriđinali
- Mokošica, toponim
- Pinakoteka
- Pelenica - relikvije Dubrovnika
- Otočić Sveti Andrija
- Lopudska sirotica, istina ili legenda
- Ivo Dulčić
- Dubrovačka književna kronika
- Potres 1667. i broj stanovništva nekad i danas
- Dubrovačka Republikai ratovi
- Srđ u slikama
- Stradun, rat, 1991.
- Bili su tamo umjeto vas, za vas, za nas
- Turizam Republike i nešto kasnije
- Nužnik, zahod, imena mjesta za nuždu
- Dubrovačka katedrala, promjena dubrovačke povijesti
- Dominikanski samostan u riječi i slici
- Židovi (Žudjeli~ Sefardi): Sinagoga i Dubrovnik
- Konologija Dubrovnika s posebnim osvrtom na Knežev dvor
- 57. Dubrovački ljetni festival
- Orlando~Rolando
- Sponza~ Divona
- Petilovrijenci, odakle ime ulici?
- Eskulap (Asklapije), podnaslov
- Eskulap i Dubrovnik, podnaslov
- Ljekarne – Aromatoriji, podnaslov
- Karantene, lazareti, ubožnica, nahodišta, ljekarne
- Izolacijski lazareti, podnaslov
- Domus Christi, podnaslov
- Nahodište
- Lorko, legenda
- Čedomorstvo
- Mandragora
- Otrov u službi diplomacije (i domovine)
GROBLJE BONINOVO
|
|
