1881.
ruski je književnik, romanopisac, novelist i publicist, fjodor mihajlovič dostojevski umro je u petrogradu, 9. veljače 1881.
o dostojevskom sam pisala
poljedati:
u moskvi je, 11. studenoga 1821. rođen fjodor mihajlovič dostojevski, ruski književnik, romanopisac, novelist i publicist.
jedan od najznačajnijiih ruskih pisaca i pripovjedača (romanopisaca) 19. stoljeća. živio je kao profesionalni pisac i publicist; bio je pripadnikom socijalističko-utopističkoga kruga; osuđen na smrt pa pomilovan 1849.; prognan u sibir gdje je proboravio deset godina.
tijek njegova života ostavio je duboke brazde iskazane kroz njegovo stvaralaštvo, ali isto tako i nesumnjiv utjecaj na kasnija pokoljenja pisaca (primjerice, proust, camus ...).
dostojevski obrađuje (za razliku od drugih ruskih pisaca) građansku sredinu; priče su mu pune zapleta u vrlo složenoj galeriji likova. obično su likovi savjest tadašnjeg društva, čije je djelovanje usmjereno protestu, traženju načina da se to društvo izmijeni ili, pak, teže njegovom posvemašnjem uništenju.
u najpoznatija djela dostojevskoga i nezaobilaznu literaturu spadaju: braća karamazovi; zločin i kazna; idiot ...
ili iz wikipedije
1573.
na današnji dan, 9. veljače 1573. konačno je ugušena seljačka buna, zapravo, ustanak seljaka protiv franja tahija i stranih plemića.
vođa pobune ambroz gubec kasnije prozvan matija zajedno s još nekoliko seljaka suprostavio se je caru, tahiju i plemićima na čijim su se okruzima nalazili. buna je počela krajem siječnja te iste godine. ostali pobunjenici su brzo ušutkani, ali ne i gupčevi pobunjenici.
Gupčevi pobunjenici u Hrvatskom zagorju kod Stubičkih Toplica, koje je 9. veljače 1573. napala plemićka vojska pod vodstvom Gašpara Alapića. Iako su seljaci bili loše naoružani i bez konjaništva, pružili su tako žestok otpor, da se nije znalo tko će pobijediti sve dok feudalnoj vojsci nije stigla pomoć.
matija gubec je uhićen i okrutno pogubljen na markovom trgu u zagrebu, 14. veljače 1573.
seljačku bunu je u romanu opisao august šenoa.
vikipedija
fotografija: oton iveković
1935.
U dvorcu Gredice pokraj Zaboka 9. veljače 1935. umro je Ksaver Šandor Gjalski, majstor hrvatskog književnog realizma. S nostalgijom je opisivao staro šljivarsko plemstvo, ali i oštro kritizirao građansko društvo korupcije i karijerizma. Razočaran Jugoslavijom, Gjalski se potkraj života politički vratio hrvatskom državotvorstvu.
/jutarnji/
pogledati pod 'vremeplov, 6.02.'
Post je objavljen 24.02.2007. u 07:49 sati.