|
|
UN TEMPO
20.02.2007., utorak
VREMEPLOV 31.12.
1879.
svjetlost
na staru godinu, 31. prosinca 1879., najveći pronalazač svih vremena čiji su pronalasci ušli u široku primjenu i promijenili život genaracija thomas edison izvršio je prvu javnu demonstraciju električne žarulje u svom laboratoriju menlo parku (new jersey).
1856.
prirodoslovac, astronom, najveći hrvatski popularizator tehnike i prirodoslovlja, književnik, predsjednik matice hrvatske, profesor, oto (oton) kučera, rodio se u petrinji na staru godinu, 31. prosinca 1856.
prije nego napišem kratku crticu dvije zanimljivosti:
prva je vezana uz njegov rođendan.
jer je prema knjizi rođenih uvedeno da se je rodio 1. siječnja 1857. bio je prvo od trinaestero djece u obitelji. obrazloženje je bilo da bi zbog jednog dana razlike, trebao godinu ranije služiti vojsku;
druga je vezana uz datum smrti.
jer o. kučera je na svoj rođendan i sahranjen u zagrebu 1931.
zbog prirode posla svoga oca (učitelj), djetinjstvo i mladost proveo je u otočcu, senju vinkovcima; maturirao je sa 16 godina; kao karajiški stipendista studira u beču: fiziku, matematiku i astronomiju, a praktično zvjezdoznanstvo u bečkoj zvjezdarnici; s 19 godina je profesor gimnazije u vinkovcima iako je profesorski ispit položio u 21 godini života; nakon toga već piše stručne radove i sudjeluje u osnivanju hrvatskoga naravoslovnog (prirodoslovnog) društva; uz premještaj u požegu pada i prvo osnivanje školske zvjezdarnice te njegov daljnji znanstveno stručni rad i popularizacija znanosti u običnom puku.
Kučera slovi kao naš najpoznatiji popularizator znanosti i tehnike, a u astronomiji ga nazivaju i "hrvatskim Flammarionom", po čuvenom francuskom popularizatoru astronomije. Kučera je smatrao da je odnos čovjeka prema znanosti o zvjezdanom nebu posve drukčiji nego prema bilo kojoj drugoj znanosti i da se može usporediti s odnosom čovjeka prema rodnoj grudi i domovini i da astronomija usmjerava čovjeka na razmišljanje o posljednjim i najvećim problemima prirode i čovjeka u njoj, a takva razmišljanja jako utječu na to da se umire i natrag potisnu strasti, koje nisu ures naobraženih ljudi te u tome vidi snagu astronomije i njezinu veliku odgojnu vrijednost za sve naraštaje.
zagrebački dio radnog vijeka o. kučere je i njegovo najplodnije doba, gdje uz rad na realki, šumarskoj akademiji i geodetskom fakultetu, uz brojna članstva u udrugama, uz suradnju i autorstvo u časopisima, udžbenicima, priručnicima, stručnim i znanstvenim člancima, prihvaća i ravnateljstvo zvjezdarnice.
o otu kučeri ostatak pročitati ovdje.
|
|
|
Ožujak 2014 (12)
Veljača 2014 (60)
Siječanj 2014 (270)
Lipanj 2013 (1)
Veljača 2007 (128)
Listopad 2006 (60)
Rujan 2006 (85)
Kolovoz 2006 (169)
Srpanj 2006 (287)
Lipanj 2006 (383)
Svibanj 2006 (4)
Travanj 2006 (93)
Studeni 2005 (3)
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv |
|
Opis bloga
teme iz dubrovačke prošlosti i sadašnjosti; istine i legende u riječi i slici; detalji bez nepotrebnog detaljiziranja, ali s uporištem u dokumentaciji; iverci...
potpisane fotografije su osobne i ne prenositi ih bez autorstva
- Ombla, najmanja rijeka Hrvatske
- Urote i urotnici - velika zavjera ili raskol plemstva
- Predbračni ugovori ili zalog sigurnosti
- Zločin i Kazna: trovačice i trovači
- Anica Bošković, pjesnikinja
- Šipan i Beccadelli
- Grijesi i kazne u Dubrovačkoj Republici
- Samostan Puncjela
- Najstariji grafit Mediterana
- Otok Mljet - Odisejev otok
- Tvrđava Lovrijanac kroz povijest i sadašnjost
- Laus
- Puljiška pjaca
- Brdo Srđ, naziv
- Pustjerna, legenda
- Masoni i Dubrovnik, dokumenti
- Duh Tarakanove u Skočibuhi, legenda (podnaslov)
- Tarakanova i Dubrovnik, povijest (podnaslov)
- Istine i legende - Skočibuha, podnaslov
- Gundulići/Bone, Skočibuha, podnaslov
- Ljetnikovac Skočibuha u Dubrovniku
- Dubrovački ljetnikovci
- Srpska pravoslavna crkva usred Dubrovnika
- Serbokatolik: pojam i značenje
- Homoseksualizam (Dubrovačka Republika)
- Lokrum istine i legende - Otok ljubavi
- Cvijeta Zuzorić, dubrovkinja iz jakina
- Dubrovačka karaka
- Šeherezada u Dubrovniku
- Miho Pracat
- Crkva Sv. Spasa
- Dubrovački zlatari
- Austrijski brod TRITON u podmorju Lokruma
- Vlaho Paljetak, posljednji trubadur
- Nepobjediva Armada i Dubrovnik
- Park Gradac
- Danče
Ruđer Bošković
- Dubrovnik i Srbija : aspiracije i halucinacije
- Maro i Baro, dubrovački zvonik
- Maskeron, legenda o maskeronu na Maloj braći
- Samostan i Franjevačka crkva u Dubrovniku
- Maškarata nekad i danas
- Dubrovnik na starim razglednicama
- STRADUN, Luko Paljetak
- Neki likovi Držićevih komedija
- Dubrovački oriđinali
- Mokošica, toponim
- Pinakoteka
- Pelenica - relikvije Dubrovnika
- Otočić Sveti Andrija
- Lopudska sirotica, istina ili legenda
- Ivo Dulčić
- Dubrovačka književna kronika
- Potres 1667. i broj stanovništva nekad i danas
- Dubrovačka Republikai ratovi
- Srđ u slikama
- Stradun, rat, 1991.
- Bili su tamo umjeto vas, za vas, za nas
- Turizam Republike i nešto kasnije
- Nužnik, zahod, imena mjesta za nuždu
- Dubrovačka katedrala, promjena dubrovačke povijesti
- Dominikanski samostan u riječi i slici
- Židovi (Žudjeli~ Sefardi): Sinagoga i Dubrovnik
- Konologija Dubrovnika s posebnim osvrtom na Knežev dvor
- 57. Dubrovački ljetni festival
- Orlando~Rolando
- Sponza~ Divona
- Petilovrijenci, odakle ime ulici?
- Eskulap (Asklapije), podnaslov
- Eskulap i Dubrovnik, podnaslov
- Ljekarne – Aromatoriji, podnaslov
- Karantene, lazareti, ubožnica, nahodišta, ljekarne
- Izolacijski lazareti, podnaslov
- Domus Christi, podnaslov
- Nahodište
- Lorko, legenda
- Čedomorstvo
- Mandragora
- Otrov u službi diplomacije (i domovine)
GROBLJE BONINOVO
|
|
