1879.
svjetlost
na staru godinu, 31. prosinca 1879., najveći pronalazač svih vremena čiji su pronalasci ušli u široku primjenu i promijenili život genaracija thomas edison izvršio je prvu javnu demonstraciju električne žarulje u svom laboratoriju menlo parku (new jersey).
1856.
prirodoslovac, astronom, najveći hrvatski popularizator tehnike i prirodoslovlja, književnik, predsjednik matice hrvatske, profesor, oto (oton) kučera, rodio se u petrinji na staru godinu, 31. prosinca 1856.
prije nego napišem kratku crticu dvije zanimljivosti:
prva je vezana uz njegov rođendan.
jer je prema knjizi rođenih uvedeno da se je rodio 1. siječnja 1857. bio je prvo od trinaestero djece u obitelji. obrazloženje je bilo da bi zbog jednog dana razlike, trebao godinu ranije služiti vojsku;
druga je vezana uz datum smrti.
jer o. kučera je na svoj rođendan i sahranjen u zagrebu 1931.
zbog prirode posla svoga oca (učitelj), djetinjstvo i mladost proveo je u otočcu, senju vinkovcima; maturirao je sa 16 godina; kao karajiški stipendista studira u beču: fiziku, matematiku i astronomiju, a praktično zvjezdoznanstvo u bečkoj zvjezdarnici; s 19 godina je profesor gimnazije u vinkovcima iako je profesorski ispit položio u 21 godini života; nakon toga već piše stručne radove i sudjeluje u osnivanju hrvatskoga naravoslovnog (prirodoslovnog) društva; uz premještaj u požegu pada i prvo osnivanje školske zvjezdarnice te njegov daljnji znanstveno stručni rad i popularizacija znanosti u običnom puku.
Kučera slovi kao naš najpoznatiji popularizator znanosti i tehnike, a u astronomiji ga nazivaju i "hrvatskim Flammarionom", po čuvenom francuskom popularizatoru astronomije. Kučera je smatrao da je odnos čovjeka prema znanosti o zvjezdanom nebu posve drukčiji nego prema bilo kojoj drugoj znanosti i da se može usporediti s odnosom čovjeka prema rodnoj grudi i domovini i da astronomija usmjerava čovjeka na razmišljanje o posljednjim i najvećim problemima prirode i čovjeka u njoj, a takva razmišljanja jako utječu na to da se umire i natrag potisnu strasti, koje nisu ures naobraženih ljudi te u tome vidi snagu astronomije i njezinu veliku odgojnu vrijednost za sve naraštaje.
zagrebački dio radnog vijeka o. kučere je i njegovo najplodnije doba, gdje uz rad na realki, šumarskoj akademiji i geodetskom fakultetu, uz brojna članstva u udrugama, uz suradnju i autorstvo u časopisima, udžbenicima, priručnicima, stručnim i znanstvenim člancima, prihvaća i ravnateljstvo zvjezdarnice.
o otu kučeri ostatak pročitati ovdje.
Post je objavljen 20.02.2007. u 08:25 sati.