UN TEMPO
13.02.2007., utorak
VREMEPLOV
|
19. listopada 1847. je vrlo značajan datum u hrvatskoj povijesti, kulturi i obrazovanju. na ovaj dan je 1847. godine s tri fakulteta u sastavu (pravni, bogoslovni, filozofski), otvoreno zagrebačko sveučilište. otvorio ga je tadašnji hrvatski ban, a prvi rektor mu je bio matija mesić, čija je izreka: "ta narodna svjetiljka više nikad neće ugasiti" te godine upisano je 270 prvih studenata zagrebačkog sveučilišta (pravo je upisalo njih 167; bogosloviju 81., a filozofiju 22 studenta). hrvatski ban je bio ivan mažuranić --- 19. listopda - Danas je praznik Svetog apostola Tome. Kroz njegovu sumnju u vaskrsenje Gospoda Isusa Hrista, dobila se nova potvrda tog čudesnog događaja. Vaskrsli Gospod ponovo se javio učenicima da bi uverio Tomu. Gospod mu reče: "Pruži ruku tvoju i metni u rebra moja, i ne budi nevjeran, nego vjeran." Toma uzviknu: "Gospod moj i Bog moj" (Jov. 20). Posle silaska Duha svetog, apostoli su kockom odlučivali kuda će ići na propoved i sveti Toma dobi Indiju. Iako tužan što odlazi tako daleko, ohrabren Gospodom, mnogo je naroda tamo obratio hrišćanskoj veri, ustanovio crkvu i postavio sveštenike i episkope. Između ostalih, obratio je i dve sestre, žene dvojice kneževa, Tertijanu i Migdoniju. Obe sestre, posle mnogo nevolje, oslobođene braka, poživele su bogougodno i u podvigu do smrti. Knez Muzdije, Tertijanin muž, kome je apostol krstio ženu i sina Azana, osudio je svetitelja na smrt. Tako je sveti Toma okončao svoj zemaljski život. Posle smrti, i on je, kao i drugi apostoli, bio čudesno prenesen u Jerusalim na pogreb Presvete Bogorodice. Pošto je stigao kasno, zamolio je da otvore grob Prečiste, ali njeno telo ne beše tamo. Gospod je već uzeo svoju majku u naselje nebesko. Tako sveti Toma svojim nepoverenjem utvrdi veru u vaskrsenje Gospoda, a svojom docnjom otkri čudesno proslavljenje Matere Božje. (autor: littleshizle) --- 1812. - Izgladnjela francuska vojska počela je povlačenje iz Rusije, posle neuspiješne invazije na Moskvu. --- 1918. - U Zagrebu je u Prvom svjetskom ratu Narodno veće Srba, Hrvata i Slovenaca donelo Deklaraciju o ujedinjenju svih Južnih Slovena u jednu državu. Nekoliko dana kasnije delegacija Vijeća je u Beogradu dala izjavu o ujedinjenju preostalog južnoslovenskog etničkog prostora bivše Austro-Ugarske u jedinstvenu državu sa Srbijom i Crnom Gorom, a regent Aleksandar Karađorđević je 1. decembra 1918. proglasio Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca. --- 19. listopada 1851. umro je crnogorski vladika petar petrović njegoš. rijetki vladar pjesnik ili pjesnik koji je vladao 21 godinu i ostavio bogato kulturno nasljeđe, među kojima je i 'gorski vijenac'), sahranjen je na lovćenu. autor lovćenskog mauzoleja je hrvatski kipar ivan meštrović. prema nekim mišljenjima mauzolej, meštrovićev rad, je svojevrsna 'faraonska grobnica'. UČENI VLADIKA – Na Cetinju je 19. listopada 1851. umro vladika Petar II. Petrović Njegoš, vjerski i državni poglavar Crne Gore, poznat i kao nadareni pjesnik. Njegov ep "Gorski vijenac" bio je inspirativan u borbi za oslobođenje od Turaka. Malo se zna da je Njegoš 1848. ponudio oružanu pomoć banu Jelačiću za obranu od mađarskog ekspanzionizma. --- 1866. postavljen je i svečano otkriven spomenik banu josipu jelačiću, 19. listopada 1866. poslije drugoga svjetskog rata, 1947. bio je skoro nevidljivo rastavljen, skinut je i otpremljen u gliptoteku. ponovno je postavljen tek 1990.godine. autor konjaničkog spomenika bio je austrijski kipar i ljevač anton dominik fernkorn (umro je kao umno poremećena osoba u blizini graza, 1878.) --- 1862. rođen je u basançonu, 19. listopada 1862. godine francuski kinotehničar (otac filma) auguste lumiere (umro 1953.). zajedno s mlađim bratom louisom lumiereom ušao u povijest, kao izumitelj kinematografije. --- 1896. hrvatski arheolog i povjesničar, hvaranin, šime ljubić, umro je 19. listopada 1896. u starigradu na hvaru. nakon završene teologije u zadru, obrazovanje dovršava studijem slavistike i povijesti u beču. uz neprekidni istraživački rad, radni vijek provodi u svojstvu ravnatelja arheoloških muzeja u splitu i zagrebu i stalnog istražitelja domaćih i stranih arhivskih dokumenata. bio je osnivač i aktivni član hrvatskog arheološkog društva; utemeljitelj hrvatske moderne numizmatike; jedan od prvih šesnaest članova jugoslavenske akademije (danas hazu); aktivni sudionik hrvatskog narodnog preporoda u dalmaciji. o značaju šime ljubića za hrvatsku kulturnu povijest, o njegovom književnom, istraživačkom, osnivačkom i pokretačkom radu, najbolje svjedoče riječi tadije smičiklasa, njegovog biografa (citat): "Ljubićevi radovi i zasluge na proučavanju povijesnih spomenika premašuju sve ono što su u isto doba učinili njegovi suvremenici". --- 1969. svemirska letjelica apollo 12 je 19. listopada 1969., sletjela na mjesec. astronauti: charles conrad i alan bean stupili na mjesečevu površinu. --- 1831. james a. garfield, 20. predsjednik s a d; 1887. james b. sumner, ameriki kemičar, nobelovac; 1917. indira gándhi, iindijska premijerka; --- 1827. 19. listopada umro je franz schubert, austrijski skladatelj i predstavnik romantizma glazbenog stvaralaštva. |