19. listopada 1847.
je vrlo značajan datum u hrvatskoj povijesti, kulturi i obrazovanju.
na ovaj dan je 1847. godine s tri fakulteta u sastavu (pravni, bogoslovni, filozofski), otvoreno zagrebačko sveučilište. otvorio ga je tadašnji hrvatski ban, a prvi rektor mu je bio matija mesić, čija je izreka:
"ta narodna svjetiljka više nikad neće ugasiti"
te godine upisano je 270 prvih studenata zagrebačkog sveučilišta (pravo je upisalo njih 167; bogosloviju 81., a filozofiju 22 studenta).
hrvatski ban je bio ivan mažuranić
---
19. listopda
- Danas je praznik Svetog apostola Tome. Kroz njegovu sumnju u vaskrsenje Gospoda Isusa Hrista, dobila se nova potvrda tog čudesnog događaja. Vaskrsli Gospod ponovo se javio učenicima da bi uverio Tomu. Gospod mu reče: "Pruži ruku tvoju i metni u rebra moja, i ne budi nevjeran, nego vjeran." Toma uzviknu: "Gospod moj i Bog moj" (Jov. 20). Posle silaska Duha svetog, apostoli su kockom odlučivali kuda će ići na propoved i sveti Toma dobi Indiju. Iako tužan što odlazi tako daleko, ohrabren Gospodom, mnogo je naroda tamo obratio hrišćanskoj veri, ustanovio crkvu i postavio sveštenike i episkope. Između ostalih, obratio je i dve sestre, žene dvojice kneževa, Tertijanu i Migdoniju. Obe sestre, posle mnogo nevolje, oslobođene braka, poživele su bogougodno i u podvigu do smrti. Knez Muzdije, Tertijanin muž, kome je apostol krstio ženu i sina Azana, osudio je svetitelja na smrt. Tako je sveti Toma okončao svoj zemaljski život. Posle smrti, i on je, kao i drugi apostoli, bio čudesno prenesen u Jerusalim na pogreb Presvete Bogorodice. Pošto je stigao kasno, zamolio je da otvore grob Prečiste, ali njeno telo ne beše tamo. Gospod je već uzeo svoju majku u naselje nebesko. Tako sveti Toma svojim nepoverenjem utvrdi veru u vaskrsenje Gospoda, a svojom docnjom otkri čudesno proslavljenje Matere Božje.
(autor: littleshizle)
---
1812.
- Izgladnjela francuska vojska počela je povlačenje iz Rusije, posle neuspiješne invazije na Moskvu.
---
1918.
- U Zagrebu je u Prvom svjetskom ratu Narodno veće Srba, Hrvata i Slovenaca donelo Deklaraciju o ujedinjenju svih Južnih Slovena u jednu državu. Nekoliko dana kasnije delegacija Vijeća je u Beogradu dala izjavu o ujedinjenju preostalog južnoslovenskog etničkog prostora bivše Austro-Ugarske u jedinstvenu državu sa Srbijom i Crnom Gorom, a regent Aleksandar Karađorđević je 1. decembra 1918. proglasio Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca.
---
19. listopada 1851.
umro je crnogorski vladika petar petrović njegoš.
rijetki vladar pjesnik ili pjesnik koji je vladao 21 godinu i ostavio bogato kulturno nasljeđe, među kojima je i 'gorski vijenac'), sahranjen je na lovćenu.
autor lovćenskog mauzoleja je hrvatski kipar ivan meštrović. prema nekim mišljenjima mauzolej, meštrovićev rad, je svojevrsna 'faraonska grobnica'.
UČENI VLADIKA
– Na Cetinju je 19. listopada 1851. umro vladika Petar II. Petrović Njegoš, vjerski i državni poglavar Crne Gore, poznat i kao nadareni pjesnik. Njegov ep "Gorski vijenac" bio je inspirativan u borbi za oslobođenje od Turaka. Malo se zna da je Njegoš 1848. ponudio oružanu pomoć banu Jelačiću za obranu od mađarskog ekspanzionizma.
---
1866.
postavljen je i svečano otkriven spomenik banu josipu jelačiću, 19. listopada 1866.
poslije drugoga svjetskog rata, 1947. bio je skoro nevidljivo rastavljen, skinut je i otpremljen u gliptoteku. ponovno je postavljen tek 1990.godine.
autor konjaničkog spomenika bio je austrijski kipar i ljevač anton dominik fernkorn (umro je kao umno poremećena osoba u blizini graza, 1878.)
---
1862.
rođen je u basançonu, 19. listopada 1862. godine francuski kinotehničar (otac filma) auguste lumiere (umro 1953.).
zajedno s mlađim bratom louisom lumiereom ušao u povijest, kao izumitelj kinematografije.
---
1896.
hrvatski arheolog i povjesničar, hvaranin, šime ljubić, umro je 19. listopada 1896. u starigradu na hvaru. nakon završene teologije u zadru, obrazovanje dovršava studijem slavistike i povijesti u beču. uz neprekidni istraživački rad, radni vijek provodi u svojstvu ravnatelja arheoloških muzeja u splitu i zagrebu i stalnog istražitelja domaćih i stranih arhivskih dokumenata. bio je osnivač i aktivni član hrvatskog arheološkog društva; utemeljitelj hrvatske moderne numizmatike; jedan od prvih šesnaest članova jugoslavenske akademije (danas hazu); aktivni sudionik hrvatskog narodnog preporoda u dalmaciji.
o značaju šime ljubića za hrvatsku kulturnu povijest, o njegovom književnom, istraživačkom, osnivačkom i pokretačkom radu, najbolje svjedoče riječi tadije smičiklasa, njegovog biografa (citat): "Ljubićevi radovi i zasluge na proučavanju povijesnih spomenika premašuju sve ono što su u isto doba učinili njegovi suvremenici".
---
1969.
svemirska letjelica apollo 12 je 19. listopada 1969., sletjela na mjesec.
astronauti: charles conrad i alan bean stupili na mjesečevu površinu.
---
1831.
james a. garfield, 20. predsjednik s a d;
1887.
james b. sumner, ameriki kemičar, nobelovac;
1917.
indira gándhi, iindijska premijerka;
---
1827.
19. listopada umro je franz schubert, austrijski skladatelj i predstavnik romantizma glazbenog stvaralaštva.
Post je objavljen 13.02.2007. u 23:02 sati.