Image Hosted by ImageShack.us

silvanaurbs. blog




Image Hosted by ImageShack.us

UN TEMPO

18.08.2006., petak

baš tako, stoglavi vladar od oko 180-190 obitelji s početka 14. stoljeća, na početku 19. stoljeća sveo se na nekih dvadesetak, uključujući i prinove.

strogi zakoni republike, koji su se odnosili na čistu krv, tj. nedopušteni brak s neplemenitima; ženidbu i udaju tek u četvrtom koljenu rodstva; nasljeđivanje redom prvenstva po muškoj liniji, uspješno su, do jedne granice očuvali dugovjeku plemićku homogenost pa time i proklamirani društveni poredak i državnu dugovječnost.


Image Hosted by ImageShack.us
(d)


ustaljeni model odlučivanja konsezusom u važnim političkim pitanjima ili natpolovičnom većinom u drugim slučajevima, uspijevali su političke prijepore pa i pojedinačne otvorene unutrašnje sukobe uspješno amortizirati pa i eliminirati.
o nekom ozbiljnijem narušavanju ustaljenog modela vladanja ili poretka do 17. stoljeća ne može za uprav niti govoriti.
početkom raskola drži se kraj 16. ili sam početak 17. stoljeća. raskol je eskalirao nakon velike trešnje 1667. godine i ostao sveprisutnim kroz daljnja dva stoljeća, tj. do konačne svrhe ili propasti države.

ta posljednja dva stoljeća republike obilježena definitivnim raskolom vlastele, nazvana su (u literatiri) krvnim raskolom. uzrok je bio kombinacija političko-rodovskih sukoba i borba za vlast.
podijeljena vlastela u dva oporbena rodovska tabora, vodila su međusobni rat oko prevlasti. između njih je ostao (naročito u prvim godinama otvorenog sukoba), tek mali broj neutralnih (siva zona). oni su pri donošenju odluka bili onaj jezičac na vagi, koji je u političkom smislu odlučivao pro ili contra.
tako su donesene odluke u tim stoljećima bile nategnute, izglasane tek minimalnom razlikom glasova. više nije bilo govora o poslovično jedinstvenom stavu.
najporaznija činjenica bila je, što je manju ulogu igrao opći interes države od onog osobnog.

manje-više banalni razlozi protivnih struja su krizne situacije nekad produbljavali do apsurda. stara napomena o državi na prvom, a svim ostalim poslovima potom, ostala je samo jedan kameni dovratak ili epitaf prošlim vremenima, koja su obilježila zlatno doba dubrovačke republike.

Image Hosted by ImageShack.us
obliti privatorum publica curate (d.)




prije nego što malo približim povijesne činjenice o velikoj zavjeri, vratit ću se samo na kratko unazad u pokušaju objašnjenja njezine podloge.




- 08:00 - Komentari (0) - Isprintaj - #

<< Arhiva >>

< kolovoz, 2006 >
P U S Č P S N
  1 2 3 4 5 6
7 8 9 10 11 12 13
14 15 16 17 18 19 20
21 22 23 24 25 26 27
28 29 30 31      

Ožujak 2014 (12)
Veljača 2014 (60)
Siječanj 2014 (270)
Lipanj 2013 (1)
Veljača 2007 (128)
Listopad 2006 (60)
Rujan 2006 (85)
Kolovoz 2006 (169)
Srpanj 2006 (287)
Lipanj 2006 (383)
Svibanj 2006 (4)
Travanj 2006 (93)
Studeni 2005 (3)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Opis bloga
teme iz dubrovačke prošlosti i sadašnjosti; istine i legende u riječi i slici; detalji bez nepotrebnog detaljiziranja, ali s uporištem u dokumentaciji; iverci...

potpisane fotografije su osobne i ne prenositi ih bez autorstva

- Ombla, najmanja rijeka Hrvatske
- Urote i urotnici - velika zavjera ili raskol plemstva
- Predbračni ugovori ili zalog sigurnosti
- Zločin i Kazna: trovačice i trovači
- Anica Bošković, pjesnikinja
- Šipan i Beccadelli
- Grijesi i kazne u Dubrovačkoj Republici
- Samostan Puncjela
- Najstariji grafit Mediterana
- Otok Mljet - Odisejev otok
- Tvrđava Lovrijanac kroz povijest i sadašnjost
- Laus
- Puljiška pjaca
- Brdo Srđ, naziv
- Pustjerna, legenda
- Masoni i Dubrovnik, dokumenti
- Duh Tarakanove u Skočibuhi, legenda (podnaslov)
- Tarakanova i Dubrovnik, povijest (podnaslov)
- Istine i legende - Skočibuha, podnaslov
- Gundulići/Bone, Skočibuha, podnaslov
- Ljetnikovac Skočibuha u Dubrovniku
- Dubrovački ljetnikovci
- Srpska pravoslavna crkva usred Dubrovnika
- Serbokatolik: pojam i značenje
- Homoseksualizam (Dubrovačka Republika)
- Lokrum istine i legende - Otok ljubavi
- Cvijeta Zuzorić, dubrovkinja iz jakina
- Dubrovačka karaka
- Šeherezada u Dubrovniku
- Miho Pracat
- Crkva Sv. Spasa
- Dubrovački zlatari
- Austrijski brod TRITON u podmorju Lokruma
- Vlaho Paljetak, posljednji trubadur
- Nepobjediva Armada i Dubrovnik
- Park Gradac
- Danče
Ruđer Bošković
- Dubrovnik i Srbija : aspiracije i halucinacije
- Maro i Baro, dubrovački zvonik
- Maskeron, legenda o maskeronu na Maloj braći
- Samostan i Franjevačka crkva u Dubrovniku
- Maškarata nekad i danas
- Dubrovnik na starim razglednicama
- STRADUN, Luko Paljetak
- Neki likovi Držićevih komedija
- Dubrovački oriđinali
- Mokošica, toponim
- Pinakoteka
- Pelenica - relikvije Dubrovnika
- Otočić Sveti Andrija
- Lopudska sirotica, istina ili legenda
- Ivo Dulčić
- Dubrovačka književna kronika
- Potres 1667. i broj stanovništva nekad i danas
- Dubrovačka Republikai ratovi
- Srđ u slikama
- Stradun, rat, 1991.
- Bili su tamo umjeto vas, za vas, za nas
- Turizam Republike i nešto kasnije
- Nužnik, zahod, imena mjesta za nuždu
- Dubrovačka katedrala, promjena dubrovačke povijesti
- Dominikanski samostan u riječi i slici
- Židovi (Žudjeli~ Sefardi): Sinagoga i Dubrovnik
- Konologija Dubrovnika s posebnim osvrtom na Knežev dvor
- 57. Dubrovački ljetni festival
- Orlando~Rolando
- Sponza~ Divona
- Petilovrijenci, odakle ime ulici?
- Eskulap (Asklapije), podnaslov
- Eskulap i Dubrovnik, podnaslov
- Ljekarne – Aromatoriji, podnaslov
- Karantene, lazareti, ubožnica, nahodišta, ljekarne
- Izolacijski lazareti, podnaslov
- Domus Christi, podnaslov
- Nahodište
- Lorko, legenda
- Čedomorstvo
- Mandragora
- Otrov u službi diplomacije (i domovine)







GROBLJE BONINOVO