UN TEMPO
17.08.2006., četvrtak
|
no sukob o kojemu je u nastavku riječ, velika zavjera, dogodila se 1611. i 1612., prouzročivši krizu vlasti, dovodeći u pitanje cjelokupno funkcioniranje države. 5) navodi se kako je krizu izazvala polarizacija vladajuće klase podijeljena na proosmansku i protuosmansku struju, što je protumačeno kao svojevrsni dubrovački odjek na onodobna europska politička gibanja. 6)  (d.) 5) o velikoj zavjeri postoje uistinu brojni pisani izvori i različite znanstvene obrade u domaćoj i stranoj literaturi. dijelom je pobrojana u temi raskol dubrovačkog patricijata gdje su navedeni autori dali svoje viđenje i znanstvenu obradu u spomenutom prilogu, objavljenom 2001. 6) oslabljeno osmanlijsko carstvom krajem 16. stoljeća (a osobito porazom u poljskoj), dalo je naslutiti mogućnost oslobađanja dijela poražene europe od turske dominacije, kojom bi se postigla višestruka korist: - povratak katoličanstvu svih zemalja pod turskom okupacijom; - oslobađanje poraženih zemalja; - teritorijalna korist za nove zapadne osvajače. samo jedan podatak kojim će se ilustrirati dubrovački odnos prema porti i odnos porte prema dubrovniku: turski harač (čitaj: danak ili cijena slobode) izlazio je iz grada s velikom pompom, što sam već negdje opisala, jer spada u ceremonijal ili rituale. nosila su ga dvojica vlastele. ono što će se teško naći zabilježeno, jest razlog ili makar jedan od razloga zbog čega su bili svečano ispraćeni u toj zgodi napuštanja republike. taj jedan razlog je u činjenici što su oni kao i dubrovačka vlada bili svjesni da se mogu najranije nakon godinu dana vratiti republici. to je onaj optimistički rok, a moglo je završiti i puno gore. naime, porta je do sljedeće isporuke zlata, zadržavala u tamnici dvojicu teklića i mijenjala ih slijedećim novim donositeljima. |