Marketing
no sukob o kojemu je u nastavku riječ, velika zavjera, dogodila se 1611. i 1612., prouzročivši krizu vlasti, dovodeći u pitanje cjelokupno funkcioniranje države. 5)
navodi se kako je krizu izazvala polarizacija vladajuće klase podijeljena na proosmansku i protuosmansku struju, što je protumačeno kao svojevrsni dubrovački odjek na onodobna europska politička gibanja. 6)
(d.)
5)
o velikoj zavjeri postoje uistinu brojni pisani izvori i različite znanstvene obrade u domaćoj i stranoj literaturi. dijelom je pobrojana u temi raskol dubrovačkog patricijata gdje su navedeni autori dali svoje viđenje i znanstvenu obradu u spomenutom prilogu, objavljenom 2001.
6)
oslabljeno osmanlijsko carstvom krajem 16. stoljeća (a osobito porazom u poljskoj), dalo je naslutiti mogućnost oslobađanja dijela poražene europe od turske dominacije, kojom bi se postigla višestruka korist:
- povratak katoličanstvu svih zemalja pod turskom okupacijom;
- oslobađanje poraženih zemalja;
- teritorijalna korist za nove zapadne osvajače.
samo jedan podatak kojim će se ilustrirati dubrovački odnos prema porti i odnos porte prema dubrovniku:
turski harač (čitaj: danak ili cijena slobode) izlazio je iz grada s velikom pompom, što sam već negdje opisala, jer spada u ceremonijal ili rituale. nosila su ga dvojica vlastele. ono što će se teško naći zabilježeno, jest razlog ili makar jedan od razloga zbog čega su bili svečano ispraćeni u toj zgodi napuštanja republike.
taj jedan razlog je u činjenici što su oni kao i dubrovačka vlada bili svjesni da se mogu najranije nakon godinu dana vratiti republici. to je onaj optimistički rok, a moglo je završiti i puno gore. naime, porta je do sljedeće isporuke zlata, zadržavala u tamnici dvojicu teklića i mijenjala ih slijedećim novim donositeljima.
Post je objavljen 17.08.2006. u 23:46 sati.