|
|
UN TEMPO
23.07.2006., nedjelja
da su stari epidauritani štovali apolonova sina ( asklepija~aesculapiusa ) eskulapa nema nikakve dvojbe. koincidencija ili ne, ali istovremeno dva grada tog vremena nose ime epidaurus, ovaj na jadranskoj obali i onaj na peloponezu (pokrajina lakonija, koji se obično izgovarao epidauros) i oba grada štuju kult boga eskulapa.
ovo je već povijesnica i o njoj neću ovom prilikom pisati.
kako je ekulap postao kultnim bogom u oba grčka grada?
(legendu je zapisao rimski pisac plinije (gaius plinius secundus maior, 23. godine pne).
svojom čudesnom vještinom liječenja eskulap je oživio tindorova sina kastora. tindor je bio kralj lakonaca. ovo ozdravljenje kastora vrlo je rasrdilo zeusa, pa ga je najprije ranio gromom. međutim, pluton je uložio zeusu novu molbu, žaleći se na eskulapa i njegovu uspješnost u liječenju ljudi, zbog čega premalo mrtvih silazi u had. zbog prijašnje srdžbe i ove pritužbe zeus je ubio eskulapa.
lakonci u znak sjećanja na boga-liječnika koji je oživio njihova kraljevića i zbog toga umoren, uveli su njegov kult u čitavu lakoniju. jedan mali, ali čuveni eskulapov kipić prenijeli su rimljani po svim zemljama u kojima su vladali. (nap. lakonija na peloponezu).
na temelju ove legende drži se da su laponci kult prenijeli i u epidaurus, tj. u njihovu novoosnovanu koloniju.
u izdanjima tita livija (titus livius), navodi se za "epidauritane još i naziv
sklepitanci. istraživaci smatraju da je prepisivač ispustio prilikom prepisivanja slovo 'a' i da je prvobitno stajalo asklepitanci, tj. oni koji štuju boga asklepija iliti eskulapa".
svakako, i danas je ispred jedne zgrade (u blizini južne cavtatske luke) ploča. iako je rad prilično robustan i star, prepoznaje se motiv. četveropreg vuče apolona, eskulapova oca. nema podataka da je kamena ploča donesena u cavtat, pa je smatrana još jednom potvrdom o posebnom štovanju apolona i njegova sina eskulapa u starom epidaurusu.
zanimljivo je pisanje dubrovačkog liječnika đura baglivi (1668-1707., profesor anatomije i teorijske medicine na rimskom sveučilištu sapienzi, privatni liječnik dvojici papa, o njemu sam već pisala; njegova djela iz praktične medicine su doživjela dvadesetak izdanja i prevedena na mnoge evropske jezike), jer spominje hram među parteno-epidauranima. (naziv partenija potječe iz davnašnjih vremena, danas se zove konavosko polje).
partenija ili konavosko polje
|
|
|
Ožujak 2014 (12)
Veljača 2014 (60)
Siječanj 2014 (270)
Lipanj 2013 (1)
Veljača 2007 (128)
Listopad 2006 (60)
Rujan 2006 (85)
Kolovoz 2006 (169)
Srpanj 2006 (287)
Lipanj 2006 (383)
Svibanj 2006 (4)
Travanj 2006 (93)
Studeni 2005 (3)
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv |
|
Opis bloga
teme iz dubrovačke prošlosti i sadašnjosti; istine i legende u riječi i slici; detalji bez nepotrebnog detaljiziranja, ali s uporištem u dokumentaciji; iverci...
potpisane fotografije su osobne i ne prenositi ih bez autorstva
- Ombla, najmanja rijeka Hrvatske
- Urote i urotnici - velika zavjera ili raskol plemstva
- Predbračni ugovori ili zalog sigurnosti
- Zločin i Kazna: trovačice i trovači
- Anica Bošković, pjesnikinja
- Šipan i Beccadelli
- Grijesi i kazne u Dubrovačkoj Republici
- Samostan Puncjela
- Najstariji grafit Mediterana
- Otok Mljet - Odisejev otok
- Tvrđava Lovrijanac kroz povijest i sadašnjost
- Laus
- Puljiška pjaca
- Brdo Srđ, naziv
- Pustjerna, legenda
- Masoni i Dubrovnik, dokumenti
- Duh Tarakanove u Skočibuhi, legenda (podnaslov)
- Tarakanova i Dubrovnik, povijest (podnaslov)
- Istine i legende - Skočibuha, podnaslov
- Gundulići/Bone, Skočibuha, podnaslov
- Ljetnikovac Skočibuha u Dubrovniku
- Dubrovački ljetnikovci
- Srpska pravoslavna crkva usred Dubrovnika
- Serbokatolik: pojam i značenje
- Homoseksualizam (Dubrovačka Republika)
- Lokrum istine i legende - Otok ljubavi
- Cvijeta Zuzorić, dubrovkinja iz jakina
- Dubrovačka karaka
- Šeherezada u Dubrovniku
- Miho Pracat
- Crkva Sv. Spasa
- Dubrovački zlatari
- Austrijski brod TRITON u podmorju Lokruma
- Vlaho Paljetak, posljednji trubadur
- Nepobjediva Armada i Dubrovnik
- Park Gradac
- Danče
Ruđer Bošković
- Dubrovnik i Srbija : aspiracije i halucinacije
- Maro i Baro, dubrovački zvonik
- Maskeron, legenda o maskeronu na Maloj braći
- Samostan i Franjevačka crkva u Dubrovniku
- Maškarata nekad i danas
- Dubrovnik na starim razglednicama
- STRADUN, Luko Paljetak
- Neki likovi Držićevih komedija
- Dubrovački oriđinali
- Mokošica, toponim
- Pinakoteka
- Pelenica - relikvije Dubrovnika
- Otočić Sveti Andrija
- Lopudska sirotica, istina ili legenda
- Ivo Dulčić
- Dubrovačka književna kronika
- Potres 1667. i broj stanovništva nekad i danas
- Dubrovačka Republikai ratovi
- Srđ u slikama
- Stradun, rat, 1991.
- Bili su tamo umjeto vas, za vas, za nas
- Turizam Republike i nešto kasnije
- Nužnik, zahod, imena mjesta za nuždu
- Dubrovačka katedrala, promjena dubrovačke povijesti
- Dominikanski samostan u riječi i slici
- Židovi (Žudjeli~ Sefardi): Sinagoga i Dubrovnik
- Konologija Dubrovnika s posebnim osvrtom na Knežev dvor
- 57. Dubrovački ljetni festival
- Orlando~Rolando
- Sponza~ Divona
- Petilovrijenci, odakle ime ulici?
- Eskulap (Asklapije), podnaslov
- Eskulap i Dubrovnik, podnaslov
- Ljekarne – Aromatoriji, podnaslov
- Karantene, lazareti, ubožnica, nahodišta, ljekarne
- Izolacijski lazareti, podnaslov
- Domus Christi, podnaslov
- Nahodište
- Lorko, legenda
- Čedomorstvo
- Mandragora
- Otrov u službi diplomacije (i domovine)
GROBLJE BONINOVO
|
|
