|
|
UN TEMPO
18.07.2006., utorak
proradila sam najveći dio napisane literature, zapravo sve osim nekih starih kronika (u tom dijelu prijeđenih dokumenata primjetno je da su se kroničari 'hvatali' istog izvora i da im je iz tog razloga zaključak isti), proizlazi kako je glavni motiv izbora srednjevjekovnog viteza za stup slobode bilo najprije čisti politički kompromis, potom dodvoravanje i najposlije prkos.
ovo ću posebno obrazložiti u nastavku, a sad bi samo povukla usporednicu s odabirom sv. vlaha za zaštitnika grada i orlanada kao izraza slobode i neovisnosti.
nije da ovdje pišem neki svoj rad, ali moram kazati da u literaturi nisam primijetila ovu usporednicu, premda mi se ona čini indikativnom i vrlo očitom.
naime, dubrovčani su odabrali za zaštitnika grada, bizantinskog mučenika, da bi se tako ponovno dodvorili bizantu i dobili njegovu zaštitu, odvratili mlečane i druge aspirante od osvajačkih namjera.
sličnu su stvar uradili odabirom 'orlanda' - simbola slobode, dodvoravajući se hrvatsko-ugarskom kralju sigismundu luksemburškom, kao prvo, a potom, prkoseći dalmatinsko-mletačkim lavovima i markovim reljefima venecije, koja je u to vrijeme gospodarila uzobalnim primorskim gradovima.
i za jednu i za drugu zgodu postavljanje ili imenovanje stvarnih, odnosno religioznih i epskih likova iz zemljopisno vrlo udaljenih
krajeva bila je, a to je potvrdila kasnija povijest, vrlo mudra odluka republike.
snimio, j.p., 2006.
/http://img93.imageshack.us/img93/3733/img0653orlando5ul5.jpg/
prvi put se u dubrovačkom arhivu spominje orlandov stup početkom 15. stoljeća.
odmah ću kazati da se na temelju zapisnika vjeća spominje stup i mnogo ranije.
no kako taj stup nema nikakvo ime zabilježeno u arhivu, mnogi autori tekstova na ovu temu,
ne dovode u svezu kamenog 'orlanda' i prethodni stup - 'orlandov' stup.
isto tako je poznato da su 'rolandovi' stupovi po njemačkoj bili drveni da bi se kasnije zamijenili kamenim. tako se isto računa da je i dubrovački 'orlando', po nekima postavljen još 1404. godine, bio najprije napravljen od drva.
bilo kako bilo, orlando je izrijekom spomenut u 'arhivu' tek 1417. godine. to je vrijeme u kojem se grad nalazio pod zaštitom hrvatsko-ugarskog kralja sigismunda (1387-1437), to je također i vrijeme nakon zadarskog mira i izlaska dubrovnika iz mletačke okupacije, zapravo početak stvaranja države (dotle je dubrovnik bio komuna).
|
|
|
Ožujak 2014 (12)
Veljača 2014 (60)
Siječanj 2014 (270)
Lipanj 2013 (1)
Veljača 2007 (128)
Listopad 2006 (60)
Rujan 2006 (85)
Kolovoz 2006 (169)
Srpanj 2006 (287)
Lipanj 2006 (383)
Svibanj 2006 (4)
Travanj 2006 (93)
Studeni 2005 (3)
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv |
|
Opis bloga
teme iz dubrovačke prošlosti i sadašnjosti; istine i legende u riječi i slici; detalji bez nepotrebnog detaljiziranja, ali s uporištem u dokumentaciji; iverci...
potpisane fotografije su osobne i ne prenositi ih bez autorstva
- Ombla, najmanja rijeka Hrvatske
- Urote i urotnici - velika zavjera ili raskol plemstva
- Predbračni ugovori ili zalog sigurnosti
- Zločin i Kazna: trovačice i trovači
- Anica Bošković, pjesnikinja
- Šipan i Beccadelli
- Grijesi i kazne u Dubrovačkoj Republici
- Samostan Puncjela
- Najstariji grafit Mediterana
- Otok Mljet - Odisejev otok
- Tvrđava Lovrijanac kroz povijest i sadašnjost
- Laus
- Puljiška pjaca
- Brdo Srđ, naziv
- Pustjerna, legenda
- Masoni i Dubrovnik, dokumenti
- Duh Tarakanove u Skočibuhi, legenda (podnaslov)
- Tarakanova i Dubrovnik, povijest (podnaslov)
- Istine i legende - Skočibuha, podnaslov
- Gundulići/Bone, Skočibuha, podnaslov
- Ljetnikovac Skočibuha u Dubrovniku
- Dubrovački ljetnikovci
- Srpska pravoslavna crkva usred Dubrovnika
- Serbokatolik: pojam i značenje
- Homoseksualizam (Dubrovačka Republika)
- Lokrum istine i legende - Otok ljubavi
- Cvijeta Zuzorić, dubrovkinja iz jakina
- Dubrovačka karaka
- Šeherezada u Dubrovniku
- Miho Pracat
- Crkva Sv. Spasa
- Dubrovački zlatari
- Austrijski brod TRITON u podmorju Lokruma
- Vlaho Paljetak, posljednji trubadur
- Nepobjediva Armada i Dubrovnik
- Park Gradac
- Danče
Ruđer Bošković
- Dubrovnik i Srbija : aspiracije i halucinacije
- Maro i Baro, dubrovački zvonik
- Maskeron, legenda o maskeronu na Maloj braći
- Samostan i Franjevačka crkva u Dubrovniku
- Maškarata nekad i danas
- Dubrovnik na starim razglednicama
- STRADUN, Luko Paljetak
- Neki likovi Držićevih komedija
- Dubrovački oriđinali
- Mokošica, toponim
- Pinakoteka
- Pelenica - relikvije Dubrovnika
- Otočić Sveti Andrija
- Lopudska sirotica, istina ili legenda
- Ivo Dulčić
- Dubrovačka književna kronika
- Potres 1667. i broj stanovništva nekad i danas
- Dubrovačka Republikai ratovi
- Srđ u slikama
- Stradun, rat, 1991.
- Bili su tamo umjeto vas, za vas, za nas
- Turizam Republike i nešto kasnije
- Nužnik, zahod, imena mjesta za nuždu
- Dubrovačka katedrala, promjena dubrovačke povijesti
- Dominikanski samostan u riječi i slici
- Židovi (Žudjeli~ Sefardi): Sinagoga i Dubrovnik
- Konologija Dubrovnika s posebnim osvrtom na Knežev dvor
- 57. Dubrovački ljetni festival
- Orlando~Rolando
- Sponza~ Divona
- Petilovrijenci, odakle ime ulici?
- Eskulap (Asklapije), podnaslov
- Eskulap i Dubrovnik, podnaslov
- Ljekarne – Aromatoriji, podnaslov
- Karantene, lazareti, ubožnica, nahodišta, ljekarne
- Izolacijski lazareti, podnaslov
- Domus Christi, podnaslov
- Nahodište
- Lorko, legenda
- Čedomorstvo
- Mandragora
- Otrov u službi diplomacije (i domovine)
GROBLJE BONINOVO
|
|
