|
UN TEMPO
08.07.2006., subota
postoje različiti nazivi za pripadnike tog naroda: "Židovi, Judejci, Hebreji, Izraelci, Ivri, Jhudi, Jisraeli, Džühud (perz.), Çifut (tur.)".
kako sam dosta toga napisala o 'sefardima', a to je jedna od tri glavne židovske skupine u etnografskom smislu, spomenuti ću i ostale, jer se međusobno razlikuju i po jeziku, pismu i običajima.
aškenazi (na hebrejskom jeziku njemačka se nazivala aškenaz ), kao i sefardi (po španjolskoj) dobili su naziv prema svojoj drugoj domovini, koja ih je najviše obilježila tijekom duge migracijske povijesti.
'aškenazi' govore jezikom jidiš koji je mješavina hebrejskog i njemačkoga jezika, dok sefardi imaju svoj jezik 'ladino'. najveći broj 'aškeneza' je početkom 20. stoljeća živio u poljskoj.
treću etničku skupinu čine židovi tzv. istočne zajednice, a porijeklom su iz afrike i azije.
tragovi o obitavanju židova na području dalmacije dosta su stari. oni su bili tu prije velike migracije iz zapadne europe o čemu svjedoče nadgrobni spomenici u benkovcu iz 1. , a solinu iz 3. stoljeća.
no daleko najveće skupine židova dolaze u srednjem vijeku nastavajući obalu jadrana, ponajviše split, dubrovnik, zadar i rijeku.
u svakoj zemlji gdje su se nastanili židovi su dali i daju veliki doprinos svjetskoj znanosti i kulturi (kao i u dubrovniku).
Židovi koji dolaze u Dubrovnik uglavnom su Sefardski Židovi iz Španjolske i Portugala , odakle su u 15. stoljeću bili prognani. Sinagoga u Dubrovniku svjedok je te duge tradicije judaizma na dubrovačkom prostoru, ali i svjedok suživota raznih kultura ( u Dubrovniku nalazimo još aktivnu pravoslavnu i islamsku zajednicu).Sinagoga datira iz 16. stoljeća i jedna je od najstarijih u Europi. Židovi su bili i vrlo cijenjeni liječnici i ljekarnici u Dubrovniku.
Dubrovnik je od svog osnutka puno trgovao se raznim krajevima od kojih su neki imali priznate i velike trgovačke židovske zajednice. Prvi spomen Židova u Dubrovačkom arhivu datira iz 1326. kada je vlada Dubrovnika da bi zamijenila svoga liječnika Egidija uzela u službu liječnika Johannesa iz Akvileje . Nigdje se ne navodi da je taj liječnika bio židovskog podrijetla no vjeruje se da je bio. Polovicom 14. stoljeća u Dubrovniku djeluje i magister Benedikt za kojeg se navodi da je bio židovskog podrijetla, ali je prešao na kršćanstvo. Kasnije nalazimo niz spisa vezanih uz razne trgovačke ugovore između židovskih i dubrovačkih trgovaca. Iako je Dubrovnik bio pretežno katolički grad tolerancija prema ostalim religijama pa tako i judaizmu bila je uvriježena. No prvi se Židovi naseljavaju u Dubrovniku koncem 15. stoljeća i osnivaju svoju zajednicu koja postoji u Dubrovniku i danas. (Stulli1989)
marijan biruš u jednoj studiji o židovima piše da je židovski narod dao 116 nobelovaca. pozivajući se na izvor, Keller, 1992., spominje nama vrlo poznata imena:
"filozof Baruch de Spinoza, književnik Franz Kafka, psiholog Sigmund Freud, fizičar Albert Einstein, sociolozi Karl Marx i Claude Levi-Strauss, glumac Woody Allen, režiser Steven Spielberg, skladatelji Gustav Mahler, Felix Mendelsohn-Bartholdy, Jacques Offenbach i mnogi drugi".
|
|
|
Ožujak 2014 (12)
Veljača 2014 (60)
Siječanj 2014 (270)
Lipanj 2013 (1)
Veljača 2007 (128)
Listopad 2006 (60)
Rujan 2006 (85)
Kolovoz 2006 (169)
Srpanj 2006 (287)
Lipanj 2006 (383)
Svibanj 2006 (4)
Travanj 2006 (93)
Studeni 2005 (3)
Dnevnik.hr Gol.hr Zadovoljna.hr Novaplus.hr NovaTV.hr DomaTV.hr Mojamini.tv |
Opis bloga
teme iz dubrovačke prošlosti i sadašnjosti; istine i legende u riječi i slici; detalji bez nepotrebnog detaljiziranja, ali s uporištem u dokumentaciji; iverci...
potpisane fotografije su osobne i ne prenositi ih bez autorstva
- Ombla, najmanja rijeka Hrvatske
- Urote i urotnici - velika zavjera ili raskol plemstva
- Predbračni ugovori ili zalog sigurnosti
- Zločin i Kazna: trovačice i trovači
- Anica Bošković, pjesnikinja
- Šipan i Beccadelli
- Grijesi i kazne u Dubrovačkoj Republici
- Samostan Puncjela
- Najstariji grafit Mediterana
- Otok Mljet - Odisejev otok
- Tvrđava Lovrijanac kroz povijest i sadašnjost
- Laus
- Puljiška pjaca
- Brdo Srđ, naziv
- Pustjerna, legenda
- Masoni i Dubrovnik, dokumenti
- Duh Tarakanove u Skočibuhi, legenda (podnaslov)
- Tarakanova i Dubrovnik, povijest (podnaslov)
- Istine i legende - Skočibuha, podnaslov
- Gundulići/Bone, Skočibuha, podnaslov
- Ljetnikovac Skočibuha u Dubrovniku
- Dubrovački ljetnikovci
- Srpska pravoslavna crkva usred Dubrovnika
- Serbokatolik: pojam i značenje
- Homoseksualizam (Dubrovačka Republika)
- Lokrum istine i legende - Otok ljubavi
- Cvijeta Zuzorić, dubrovkinja iz jakina
- Dubrovačka karaka
- Šeherezada u Dubrovniku
- Miho Pracat
- Crkva Sv. Spasa
- Dubrovački zlatari
- Austrijski brod TRITON u podmorju Lokruma
- Vlaho Paljetak, posljednji trubadur
- Nepobjediva Armada i Dubrovnik
- Park Gradac
- Danče
Ruđer Bošković
- Dubrovnik i Srbija : aspiracije i halucinacije
- Maro i Baro, dubrovački zvonik
- Maskeron, legenda o maskeronu na Maloj braći
- Samostan i Franjevačka crkva u Dubrovniku
- Maškarata nekad i danas
- Dubrovnik na starim razglednicama
- STRADUN, Luko Paljetak
- Neki likovi Držićevih komedija
- Dubrovački oriđinali
- Mokošica, toponim
- Pinakoteka
- Pelenica - relikvije Dubrovnika
- Otočić Sveti Andrija
- Lopudska sirotica, istina ili legenda
- Ivo Dulčić
- Dubrovačka književna kronika
- Potres 1667. i broj stanovništva nekad i danas
- Dubrovačka Republikai ratovi
- Srđ u slikama
- Stradun, rat, 1991.
- Bili su tamo umjeto vas, za vas, za nas
- Turizam Republike i nešto kasnije
- Nužnik, zahod, imena mjesta za nuždu
- Dubrovačka katedrala, promjena dubrovačke povijesti
- Dominikanski samostan u riječi i slici
- Židovi (Žudjeli~ Sefardi): Sinagoga i Dubrovnik
- Konologija Dubrovnika s posebnim osvrtom na Knežev dvor
- 57. Dubrovački ljetni festival
- Orlando~Rolando
- Sponza~ Divona
- Petilovrijenci, odakle ime ulici?
- Eskulap (Asklapije), podnaslov
- Eskulap i Dubrovnik, podnaslov
- Ljekarne – Aromatoriji, podnaslov
- Karantene, lazareti, ubožnica, nahodišta, ljekarne
- Izolacijski lazareti, podnaslov
- Domus Christi, podnaslov
- Nahodište
- Lorko, legenda
- Čedomorstvo
- Mandragora
- Otrov u službi diplomacije (i domovine)
GROBLJE BONINOVO
|
|