|
|
UN TEMPO
18.06.2006., nedjelja
današnja obimna literatura nudi više odgovora na navedena pitanja, pa prvenstveno o samom konzumentu ovisi čemu vjerovati i držati to koliko-toliko relevantnim izvorom, kad se piše i govori o masonstvu, slobodnozidarskoj tajni, ritualima, poznatim svjetskim masonima, njihovom utjecaju i/ili utjecajima na politiku, kulturu, medije, glavnim i sporednim masonskim ložama …
prema podacima kojima se barata danas ima preko šest milijuna članova udruženih u različite masonske lože i podlože diljem svijeta, uključujući i hrvatsku, koja u tom broju simbolično sudjeluje u okviru 'velike lože hrvatske'.
udruženje slobodnih zidara datira još iz srednjega vijeka, iako postoje i drugačija mišljenja. ta udruženja u ničemu, osim dijela simbolike i nazivu 'loža', nemaju neke dodirne točke s današnjim masonskim ložama, ciljevima i zadacima masonstva.
istina, današnji masoni se pozivaju na tu tradiciju staru više od osam stoljeća, iako su prva udruženja bila svojevrsne interesne organizacije u službi zaštite profesionalnih interesa pojedinca, nešto kao današnji sindikat zidara. u vrijeme, koje suvremena masonska udruženja drže za svoj prapočetak, zidari i majstori putovali su od jednog do drugog europskog gradilišta u traženju posla. bilo je to doba izgradnje i dugotrajne gradnje velikih crkava, dvoraca i sličnih objekata. radnici su uz gradilište imali posebno izgrađeni i zakriti kutak kojega su nazivali ložom gdje su se okupljali. cehovi, udruženja i bratstva u to vrijeme nisu bila ništa neobično, bila su čak, praksa. udruženje 'slobodni zidari' bilo je jedno od njih, a karakterizaciju im je davalo upravo to što su bili slobodni na tržištu radne snage. kako je jenjavala gradnja i potreba za radnicima, udruženja su se osipala. da bi zadržala kontinuitet, a time i utjecaj na poslodavce, nešto kao pritisak zbog brojnosti članstva, pribjegli su primanju pridruženih i počasnih članova u svoje redove.
u sedamnaestom stoljeću, zidari, stvarni majstori izbacuju iz naslova udruženja 'slobodni'. taj dio ostaje kao dio naslova teoretskih i počasnih članova, čime je došlo do odvajanja članstva.
'slobodni' su prihvatili i usvojili obrede i ceremonije drevnih religijskih redova. tijekom 18. stoljeća tako su dogradili udruženje da ono dobiva i posve novi imidž. ponajprije to postaje tip okultnog okupljanja, svojevrsno bratstvo, koje više ne povezuje struka, a prihvaćena su tajna učenja templara i istočnjačkih redova. jedino što su još, uz dio simbolike, zadržali od tih (uvjetno) prapočetaka bilo je pomaganje i potpora članovima, ono što bi danas trebala biti zadaća sindikata.
za početak suvremenog masonstva – slobodnog zidarstva uzima se 1717. godina.
na 24. lipnja te godine osnovana je velika loža engleske.
|
|
|
Ožujak 2014 (12)
Veljača 2014 (60)
Siječanj 2014 (270)
Lipanj 2013 (1)
Veljača 2007 (128)
Listopad 2006 (60)
Rujan 2006 (85)
Kolovoz 2006 (169)
Srpanj 2006 (287)
Lipanj 2006 (383)
Svibanj 2006 (4)
Travanj 2006 (93)
Studeni 2005 (3)
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv |
|
Opis bloga
teme iz dubrovačke prošlosti i sadašnjosti; istine i legende u riječi i slici; detalji bez nepotrebnog detaljiziranja, ali s uporištem u dokumentaciji; iverci...
potpisane fotografije su osobne i ne prenositi ih bez autorstva
- Ombla, najmanja rijeka Hrvatske
- Urote i urotnici - velika zavjera ili raskol plemstva
- Predbračni ugovori ili zalog sigurnosti
- Zločin i Kazna: trovačice i trovači
- Anica Bošković, pjesnikinja
- Šipan i Beccadelli
- Grijesi i kazne u Dubrovačkoj Republici
- Samostan Puncjela
- Najstariji grafit Mediterana
- Otok Mljet - Odisejev otok
- Tvrđava Lovrijanac kroz povijest i sadašnjost
- Laus
- Puljiška pjaca
- Brdo Srđ, naziv
- Pustjerna, legenda
- Masoni i Dubrovnik, dokumenti
- Duh Tarakanove u Skočibuhi, legenda (podnaslov)
- Tarakanova i Dubrovnik, povijest (podnaslov)
- Istine i legende - Skočibuha, podnaslov
- Gundulići/Bone, Skočibuha, podnaslov
- Ljetnikovac Skočibuha u Dubrovniku
- Dubrovački ljetnikovci
- Srpska pravoslavna crkva usred Dubrovnika
- Serbokatolik: pojam i značenje
- Homoseksualizam (Dubrovačka Republika)
- Lokrum istine i legende - Otok ljubavi
- Cvijeta Zuzorić, dubrovkinja iz jakina
- Dubrovačka karaka
- Šeherezada u Dubrovniku
- Miho Pracat
- Crkva Sv. Spasa
- Dubrovački zlatari
- Austrijski brod TRITON u podmorju Lokruma
- Vlaho Paljetak, posljednji trubadur
- Nepobjediva Armada i Dubrovnik
- Park Gradac
- Danče
Ruđer Bošković
- Dubrovnik i Srbija : aspiracije i halucinacije
- Maro i Baro, dubrovački zvonik
- Maskeron, legenda o maskeronu na Maloj braći
- Samostan i Franjevačka crkva u Dubrovniku
- Maškarata nekad i danas
- Dubrovnik na starim razglednicama
- STRADUN, Luko Paljetak
- Neki likovi Držićevih komedija
- Dubrovački oriđinali
- Mokošica, toponim
- Pinakoteka
- Pelenica - relikvije Dubrovnika
- Otočić Sveti Andrija
- Lopudska sirotica, istina ili legenda
- Ivo Dulčić
- Dubrovačka književna kronika
- Potres 1667. i broj stanovništva nekad i danas
- Dubrovačka Republikai ratovi
- Srđ u slikama
- Stradun, rat, 1991.
- Bili su tamo umjeto vas, za vas, za nas
- Turizam Republike i nešto kasnije
- Nužnik, zahod, imena mjesta za nuždu
- Dubrovačka katedrala, promjena dubrovačke povijesti
- Dominikanski samostan u riječi i slici
- Židovi (Žudjeli~ Sefardi): Sinagoga i Dubrovnik
- Konologija Dubrovnika s posebnim osvrtom na Knežev dvor
- 57. Dubrovački ljetni festival
- Orlando~Rolando
- Sponza~ Divona
- Petilovrijenci, odakle ime ulici?
- Eskulap (Asklapije), podnaslov
- Eskulap i Dubrovnik, podnaslov
- Ljekarne – Aromatoriji, podnaslov
- Karantene, lazareti, ubožnica, nahodišta, ljekarne
- Izolacijski lazareti, podnaslov
- Domus Christi, podnaslov
- Nahodište
- Lorko, legenda
- Čedomorstvo
- Mandragora
- Otrov u službi diplomacije (i domovine)
GROBLJE BONINOVO
|
|
