današnja obimna literatura nudi više odgovora na navedena pitanja, pa prvenstveno o samom konzumentu ovisi čemu vjerovati i držati to koliko-toliko relevantnim izvorom, kad se piše i govori o masonstvu, slobodnozidarskoj tajni, ritualima, poznatim svjetskim masonima, njihovom utjecaju i/ili utjecajima na politiku, kulturu, medije, glavnim i sporednim masonskim ložama …
prema podacima kojima se barata danas ima preko šest milijuna članova udruženih u različite masonske lože i podlože diljem svijeta, uključujući i hrvatsku, koja u tom broju simbolično sudjeluje u okviru 'velike lože hrvatske'.
udruženje slobodnih zidara datira još iz srednjega vijeka, iako postoje i drugačija mišljenja. ta udruženja u ničemu, osim dijela simbolike i nazivu 'loža', nemaju neke dodirne točke s današnjim masonskim ložama, ciljevima i zadacima masonstva.
istina, današnji masoni se pozivaju na tu tradiciju staru više od osam stoljeća, iako su prva udruženja bila svojevrsne interesne organizacije u službi zaštite profesionalnih interesa pojedinca, nešto kao današnji sindikat zidara. u vrijeme, koje suvremena masonska udruženja drže za svoj prapočetak, zidari i majstori putovali su od jednog do drugog europskog gradilišta u traženju posla. bilo je to doba izgradnje i dugotrajne gradnje velikih crkava, dvoraca i sličnih objekata. radnici su uz gradilište imali posebno izgrađeni i zakriti kutak kojega su nazivali ložom gdje su se okupljali. cehovi, udruženja i bratstva u to vrijeme nisu bila ništa neobično, bila su čak, praksa. udruženje 'slobodni zidari' bilo je jedno od njih, a karakterizaciju im je davalo upravo to što su bili slobodni na tržištu radne snage. kako je jenjavala gradnja i potreba za radnicima, udruženja su se osipala. da bi zadržala kontinuitet, a time i utjecaj na poslodavce, nešto kao pritisak zbog brojnosti članstva, pribjegli su primanju pridruženih i počasnih članova u svoje redove.
u sedamnaestom stoljeću, zidari, stvarni majstori izbacuju iz naslova udruženja 'slobodni'. taj dio ostaje kao dio naslova teoretskih i počasnih članova, čime je došlo do odvajanja članstva.
'slobodni' su prihvatili i usvojili obrede i ceremonije drevnih religijskih redova. tijekom 18. stoljeća tako su dogradili udruženje da ono dobiva i posve novi imidž. ponajprije to postaje tip okultnog okupljanja, svojevrsno bratstvo, koje više ne povezuje struka, a prihvaćena su tajna učenja templara i istočnjačkih redova. jedino što su još, uz dio simbolike, zadržali od tih (uvjetno) prapočetaka bilo je pomaganje i potpora članovima, ono što bi danas trebala biti zadaća sindikata.
za početak suvremenog masonstva – slobodnog zidarstva uzima se 1717. godina.
na 24. lipnja te godine osnovana je velika loža engleske.
Post je objavljen 18.06.2006. u 18:18 sati.