STRANKA HRVATSKOG ZAJEDNIŠTVA - SHZ

25.02.2017., subota


Otkud Ingrid Antičević Marinović 2.407.800,00 eura?
STRANKA HRVATSKOG ZAJEDNIŠTVA
PODRUŽNICA ZADARSKE ŽUPANIJE

PRIOPĆENJE ZA JAVNOST

Otkud Ingrid Antičević Marinović 2.407.800,00 eura?

https://www.dnevno.hr/vijesti/hrvatska/stranka-hrvatskog-zajednistva-proziva-otkud-ingrid-anticevic-marinovic-2-407-80000-eura-1003407/



Odvjetničko društvo Marinović i partneri je angažirao Grad Zadar, a sve zbog sutkinje Ustavnog suda Ingrid Antičević Marinović. Osim što je Odvjetničko društvo radilo za Grad Zadar, društvo je radilo i za niz drugih gradskih tvrtki kao što su Čistoća, Vodovod, Obala i lučice..., koje je objavio i tjednik Nacional.

Također, i internetski portal Zadarski hr je naveo da Kalmetinu administraciju zastupalo Odvjetničko društvo Marinović i partneri. HDZ-ovoj gradskoj upravi nije smetalo što je osnivač Odvjetničkog društva Marinović i partneri poznati zadarski odvjetnik Marko Marinović, lokalni tužitelj iz 70-ih godina prošlog stoljeća i suprug istaknute SDP-ovke i odnedavne ustavne sutkinje Ingrid Antičević Marinović. Kada se zbroje podaci Grada i navedenih gradskih poduzeća, Odvjetničkom uredu Marinović i partneri u 2016. godini je isplaćeno ukupno 295.537 kuna.

Vidljivo je kako se dobivaju unosni poslovi, a sve zbog toga što je Ingrid Antičević Marinović, sutkinja Ustavnog suda, koja je po SDP-ovoj kvoti došla u Ustavni sud.

Nadležne institucije u RH još nisu reagirale otkud Marinovićevoj supruzi Ingrid Antičević Marinović, sutkinji Ustavnog suda 2.407.800,00 eura na računu u Raiffeisen-Landesbank Steiermark AG u Austriji, koji je objavio Maxportal. http://www.maxportal.hr/vijesti/dunja-mesic-na-tajnom-racunu-u-austriji-ima-12-milijuna-i-814-tisuca-eura/


Zadar, 25. veljače 2017. godine


STRANKA HRVATSKOG ZAJEDNIŠTVA
PODRUŽNICA ZADARSKE ŽUPANIJE

- 07:54 - Komentari (0) - Isprintaj - #

23.02.2017., četvrtak


U MIŠKOVIĆIMA NA PAGU DIVLJE GRADNJE KOLIKO HOĆEŠ
STRANKA HRVATSKOG ZAJEDNIŠTVA
PODRUŽNICA ZADARSKE ŽUPANIJE

PRIOPĆENJE ZA JAVNOST

U MIŠKOVIĆIMA NA PAGU DIVLJE GRADNJE KOLIKO HOĆEŠ



Vlasnici ovih kuća, najradije bi zahvatili i cestu kad bi mogli, tj. da je njihova.
Ne mare za propise i udaljenosti od ceste, za njih važi ona zgrabi, ogradi, a poslije ćemo lako.
Ne boje se oni ni odgovornosti kad koji kamen padne na cestu, važno da se prisvaja, jer kako kažu kad se ima, može se sve!


Zadar - Miškovići, 23. veljače 2017. godine


STRANKA HRVATSKOG ZAJEDNIŠTVA
PODRUŽNICA ZADARSKE ŽUPANIJE

- 15:53 - Komentari (0) - Isprintaj - #

22.02.2017., srijeda


GRAĐEVINSKA INSPEKCIJA OČITI PRIMJER KAKO RADE INSTITUCIJE U HRVATSKOJ
STRANKA HRVATSKOG ZAJEDNIŠTVA
PODRUŽNICA ZADARSKE ŽUPANIJE

PRIOPĆENJE ZA JAVNOST

GRAĐEVINSKA INSPEKCIJA OČITI PRIMJER KAKO RADE INSTITUCIJE U HRVATSKOJ

http://www.makarska-post.com/index.php/shz-stiti-li-gradevinska-inspekcija-simu-miskovica-oca-predsjednika-nk-rijeke/

http://www.tjedno.hr/shz-gradevinska-inspekcija-je-primjer-kako-rade-institucije/



Po mnogim prijavama građana gradilište u Miškovićima na Pagu nastavlja s radom, a još uvijek se čeka zaključak građevinske inspekcije. Koji to građevinski inspektori kroje zakone po svojoj volji – samovolji? Štiti li građevinska inspekcija Šimu Miškovića na kojeg se vodi ovo zdanje, oca predsjednika NK Rijeke? Što se krije iza ovog gradilišta? Tko je pravi vlasnik ovog zdanja kad ni jedna institucija ne reagira? Odgovori od institucija više su i nego smiješni i daleko od onog što propisuje Zakon o gradnji.

Pomorska inspekcija tek drugim izlaskom utvrđuje izvođača radova dok građevinska inspekcija još ne može donijeti zaključak jer joj je počinitelj nepoznat. Investitor i dalje nastavlja s radovima i još se hvali sa svojim vezama kako mu nitko ništa ne može.

Zadnjim izlaskom inspekcije uklonjena je i oznaka gradilišta koja je sadržavala samo jedan mali dio kuće, a uklonjena je vjerojatno iz razloga što se na toj oznaci nalazilo ime supruge građevinskog inspektora Borislava Damjanića, gđa. Branka Ivić Damjanić.
Već je prošlo nekoliko mjeseci od izlaska inspekcija, a radovi se nastavljaju bez oznake gradilišta i prijave gradnje i potrebnih dozvola.

Državni službenici prema Zakonu o državnim službama i Kodeksu državnih službenika moraju djelovati u razumnom i zakonski propisanom roku, a gradilište bez dozvola zatvoriti, pogotovo ono na pomorskom dobru.

Građevinska inspekcija očito smatra da se to ne odnosi na nju pa se postavlja pitanje čemu ona uopće služi kad ne provodi zakone. Očito se radi o korumpiranosti.

Kako gradilište izgleda, pogledajte u prilogu.


Zadar - Miškovići, 22. veljače 2017. godine


STRANKA HRVATSKOG ZAJEDNIŠTVA
PODRUŽNICA ZADARSKE ŽUPANIJE

- 17:24 - Komentari (0) - Isprintaj - #

19.02.2017., nedjelja


GODIŠNJI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ SHZ-a ZA 2016.
Izvještaj o prihodima i rashodima



Bilanca



Bilješke uz financijske izvještaje



Izvješće o primljenim donacijama za potporu političkog djelovanja



Program rada za 2016. i 2017.



Financijski plan za 2017.


- 13:46 - Komentari (0) - Isprintaj - #

17.02.2017., petak


GRAĐEVINSKA INSPEKCIJA JOŠ NE ZNA TKO JE INVESTITOR GRADNJE BETONSKE ŠETNICE U MIŠKOVIĆIMA
STRANKA HRVATSKOG ZAJEDNIŠTVA
PODRUŽNICA ZADARSKE ŽUPANIJE

PRIOPĆENJE ZA JAVNOST


GRAĐEVINSKA INSPEKCIJA JOŠ NE ZNA TKO JE INVESTITOR GRADNJE BETONSKE ŠETNICE U MIŠKOVIĆIMA

http://www.makarska-post.com/index.php/shz-betonirana-setnica-u-miskovicima-ceka-svog-vlasnika/



Betonirana šetnica u Miškovićima "čeka" svog vlasnika

O betoniranju uvale Mlinarice u naselju Miškovići pisali smo prije 15-ak dana, a zbog čega smo i zatražili očitovanje nadležnih inspekcija, hidrograđevinske i građevinske, jer se radilo o gradnji na pomorskom dobru. Nekada prirodno kamenita obala s uvalom, gdje su se kupali mještani, danas je betonirana šetnica uz koju se nalaze i dva betonirana mula za privez brodica.

Očitovanje Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture smo dobili nakon što je u više navrata na gradilište izašao hidrograđevinski inspektor, te je utvrđeno kako je protiv "okrivljenika podnijet optužni prijedlog od strane Lučke kapetanije", dok je situacija s građevinskom inspekcijom nešto drugačija.

- Da bi građevinska inspekcija donijela rješenje o uklanjanju potrebno je utvrditi tko je investitor predmetne šetnice. Zatraženo je očitovanje od više osoba za koje se sumnjalo da su investitori, no taj postupak još traje, jer se do sada nitko nije očitovao kao investitor, odgovorila nam je na upit Željka Perić, glasnogovornica u Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja, i to nakon što je još prije mjesec dana građevinski inspektor Područne jedinice u Zadru - Odjel Zadarske županije izašao na teren.

Kada smo sredinom prošlog mjeseca bili u Miškovićima, uz gradilište omeđeno betonskom ogradom s ceste na tabli je stajalo kako je naručitelj posla Šime Mišković, otac predsjednika NK Rijeke Damira Miškovića, dok je izvođač zagrebačka tvrtka Teh-gradnja, a rješenje o uvjetima građenja je izdao Upravni odjel za provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnje Zadarske županije, Ispostava u Pagu 27. kolovoza 2012. godine.

U odgovoru Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture je još navedeno kako je "usprkos zabrani gradnje na tom dijelu obale, a koja je izvedena bez ikakvih potrebnih odobrenja, te također i zbog priključenja dijela pomorskog dobra privatnoj parceli koja se nalazi iznad obale, ista je vlasništvu okrivljenika". Dok je jedno ministarstvo utvrdilo tko je devastirao pomorsko dobro i to unatoč zabrani, drugo niti mjesec dana od izlaska na teren još ne zna tko je investitor gradnje betonske šetnice, pa se postavlja i jedno logično pitanje - ima li uopće koordinacije među hrvatskim ministarstvima ili se svatko od njih vodi onom našom poznatom - to nije moj posao.

Građevinska inspekcija ili slika lijepe naše Hrvatske

Po mnogim prijavama građana radi uzrupacije zemljišta i pomorskog dobra , pomorska i građevinska inspekcija izlaze na uviđaj.
Dok pomorska inspekcija prvim izlaskom utvrđuje Teh gradnju kao izvođača radova, dok stvarnog krivca - investitora zaobilazi. Uz veliku muku izlazi na uviđaj drugi put i utvrđuje investitora i navodi kako je unatoč zabrani nastavljeno s radovima.
Građevinska inspekcija po uviđaju nije donijela riješenje jer uz niz nepravilnosti još ne zna koju bi odluku donijela, a najsmiješniji je odgovor da ne može utvrditi investitora.

Koga štiti Građevinska inspekcija i čemu uopće služi

Mjesecima nakon izlaska inspekcije oznaka s gradilišta se uklonila jer uz mnoge građevine i ona je bila nepravovaljana, sadržavala je samo jedan mali dio takozvane velebne vile, dok se ostale građevine građene bez ikakve dokumentacije.
Nakon uviđaja radnici Teh gradnje se vraćaju i nastavljaju s radovima. Tko njima što može, kako kažu oni imaju svoje ljude u inspekciji. I imaju, što dokazuju i slike bahatost investitora i građevinskih inspektora.

Prilog:

http://www.zadarskilist.hr/clanci/22122016/betonirana-setnica-u-miskovicima-ceka-svog-vlasnika


Zadar - Miškovići, 17. veljače 2017. godine


STRANKA HRVATSKOG ZAJEDNIŠTVA
PODRUŽNICA ZADARSKE ŽUPANIJE

- 20:38 - Komentari (0) - Isprintaj - #

12.02.2017., nedjelja


PRESUDA KOJOM JE DALMATINSKA BANKA (OTP BANKA) VRATILA OSNIVAČKE DIONICE BAGATA
STRANKA HRVATSKOG ZAJEDNIŠTVA
PODRUŽNICA ZADARSKE ŽUPANIJE

PRIOPĆENJE ZA JAVNOST

PRESUDA KOJOM JE DALMATINSKA BANKA (OTP BANKA) VRATILA OSNIVAČKE DIONICE BAGATA



Dostavljamo hrvatskoj javnosti PRESUDU u kojoj je Trgovački sud u Splitu, 22. veljače 2000. godine presudio da je DALMATINSKA BANKA D.D. dužna vratiti „BAGATU“ precizna mehanika d.d. Zadar 1.437 osnivačkih redovnih dionica, te iste knjižiti u Knjizi dionica kao vlasništvo „Bagat“ precizna mehanika d.d. Zadar.

Također, u obrazloženju presude Trgovački sud u Splitu je zaključio da tuženik (Dalmatinska banka) nije imao osnova ni u zakonu ni u ugovoru za raspolaganje dionicama tužitelja (Bagat Precizna mehanika).

Od 140 osnivača Dalmatinske banke, OTP banka je isplatila samo poduzeće „Bagat Precizna mehanika d.d. u stečaju“ u iznosu od 55.150.242,42 kuna. Zašto samo jednog osnivača „Bagat Precizna mehanika“? Zato jer je samo Bagat podnio tužbu radi utvrđenja ništavosti Ugovora o prijenosu dionica i radi vraćanja dionica, a ostali osnivači nisu ni podnosili tužbu jer je to u pretvorbi društvenih poduzeća odgovaralo pojedincima i grupama, da se zemlja što prije opljačka.

Kad je Banka vidjela da gubi spor i da bi naknada štete bila oko 100 milijuna kuna, OTP banka i Bagat Precizna mehanika d.d. u stečaju zaključili su SPORAZUM 27.02. 2008. godine o mirnom i dogovornom razrješenju spora te je OTP banka tim sporazumom isplatila Bagatu naknadu štete u iznosu 55.150.242,42 kuna. Na isti način OTP banka kao pravni sljednik Dalmatinske banke treba vratiti i osnivačke dionice ostalim osnivačima, njih 139, i isplatiti im naknadu štete kao što je isplatila naknadu štete i poduzeću Bagat Precizna mehanika.

Link PRESUDE o vraćanju osnivačkih dionica „Bagatu“ precizna mehanika d.d. Zadar pogledajte ovdje:

https://drive.google.com/file/d/0BwwGMWy8sIsIZmVzTURueGhxTnBkUndObXNEanFrMkVXcjlJ/view?usp=drivesdk


Zadar, 12. veljače 2017. godine



STRANKA HRVATSKOG ZAJEDNIŠTVA
PODRUŽNICA ZADARSKE ŽUPANIJE

- 17:19 - Komentari (0) - Isprintaj - #

09.02.2017., četvrtak


POPIS 140 OSNIVAČA DALMATINSKE BANKE
STRANKA HRVATSKOG ZAJEDNIŠTVA
PODRUŽNICA ZADARSKE ŽUPANIJE

PRIOPĆENJE ZA JAVNOST

POPIS 140 OSNIVAČA DALMATINSKE BANKE



Dostavljamo hrvatskoj javnosti popis 140 osnivača Dalmatinske banke d.d., sada OTP banka s ukupnim iznosom svakog osnivača i svakog ulagača. Popis je u skladu sa Zakonom o bankama i drugim financijskim organizacijama iz 1989. godine, kojim su banke preoblikovane u dionička društva, a dionice su pripale njihovim osnivačima društvenim poduzećima. Isplaćen je samo jedan osnivač, odnosno dioničar „Bagat precizna mehanika“, nitko ostali. Navedeni osnivači (kompletna zadarska privreda) su manje više svi uništeni, odnosno otišli su stečaj, a banka se obogatila.

Link popisa osnivača pogledajte ovdje:

https://drive.google.com/file/d/0BwwGMWy8sIsITHJ3b0RDakR4dS1pYkVMZXBNcUh1Z1R6cHlN/view?usp=sharing


Zadar, 9. veljače 2017. godine


STRANKA HRVATSKOG ZAJEDNIŠTVA
PODRUŽNICA ZADARSKE ŽUPANIJE

- 22:59 - Komentari (0) - Isprintaj - #

08.02.2017., srijeda


MOL-ove udjele zamijenite za osnivačke dionice Dalmatinske banke
MOL-ove udjele zamijenite za osnivačke dionice Dalmatinske banke

http://www.057info.hr/vijesti/2017-02-07/mol-ove-udjele-zamijenite-za-osnivacke-dionice-dalmatinske-banke



- 07:47 - Komentari (0) - Isprintaj - #

07.02.2017., utorak


SHZ uputio otvoreno pismo predsjedniku Vlade RH Andreju Plenkoviću
RJEŠENJE ZA INU

SHZ uputio otvoreno pismo predsjedniku Vlade RH Andreju Plenkoviću

http://www.ezadar.rtl.hr/politika/2633487/shz-uputio-otvoreno-pismo-predsjedniku-vlade-rh-andreju-plenkovicu/



- 13:47 - Komentari (0) - Isprintaj - #

06.02.2017., ponedjeljak


Otvoreno pismo Andreju Plenkoviću, predsjedniku Vlade RH
STRANKA HRVATSKOG ZAJEDNIŠTVA

PRIOPĆENJE ZA JAVNOST

Otvoreno pismo Andreju Plenkoviću, predsjedniku Vlade RH

http://www.makarska-post.com/index.php/shz-otvoreno-pismo-andreju-plenkovicu-predsjedniku-vlade-rh/





Poštovani predsjedniče Vlade Republike Hrvatske!

Predlažemo Vladi RH da se INI vrati cjelokupni udjel koji u njoj ima MOL tako da se MOL-ov udjel zamijeni za osnivačke dionice Dalmatinske banke, sada OTP banka, a koja osnivačima duguje za naknadu štete oko 2 milijarde eura te gdje bi osnivači postali dioničari INE.

U posjedu smo čvrstih dokaza, odnosno dokumentacije da Dalmatinska banka d.d., sada OTP banka nije isplatila osnivače Dalmatinske banke d.d. Popis osnivača (dioničara), njih 140 s osnivačkim ulozima nalazi se u registru Trgovačkog suda u Zadru. Isplaćen je samo jedan osnivač, odnosno dioničar „Bagat precizna mehanika“, nitko ostali. Navedeni osnivači (kompletna zadarska privreda) su manje više svi uništeni, odnosno otišli su stečaj, a banka se obogatila.

Dokazi koji potvrđuju da Dalmatinska banka, sada OTP banka duguje naknadu štete osnivačima banke:

1. Popis 140 osnivača Dalmatinske banke s ukupnim iznosom svakog osnivača i svakog ulagača nalazi se u sudskom registru Trgovačkog suda u Zadru. Popis je pohranjen u skladu sa Zakonom o bankama i drugim financijskim organizacijama iz 1989. godine, kojim su banke preoblikovane u dionička društva, a dionice su pripale njihovim osnivačima društvenim poduzećima.

2. Statut Dalmatinske banke d.d. Zadar iz 1991. nalazi se u sudskom registru Trgovačkog suda u Zadru. U članak 55. Statuta navodi se „ Ništavo je raspolaganje dionicama koje se izvrši suprotno odredbama članka 52., 53. i 54 ovog Statuta“. Banka je stjecala založna prava na dionicama osnivača jer je do njih dolazila prisilnim putem (stečaj, izvršni postupak, npr. nisu na vrijeme mogli vratiti kredit i dr.), što je suprotno Statutu jer je bila obvezna takve dionice ponuditi na otkup dioničarima banke po tržišnoj cijeni s tim da su dioničari banke stjecali pravo prvokupa, a što se banka nije ništa toga pridržavala. Postupak otkupa i prodaje dionica banka je provodila izričito u suprotnosti s odredbama svojeg Statuta, suprotno pravima i interesima svojih dioničara, a gdje izričito stoji da dioničar kada namjerava prodati svoje dionice to čini preko banke, a banka o tome izvješćuje dioničare koji stječu pravo prvokupa dionica, što nije učinjeno iako je na ovakav način otkupljeno radi prodaje tisuće dionica od mnogih dioničara. Dionice su od dosadašnjih dioničara otkupljivane po cijeni određenoj od strane banke i zatvarani dospjeli i nedospjeli krediti, dakle bez tržišne valorizacije stvarne cijene i daleko ispod knjigovodstvene vrijednosti, zbog čega nije poštivan ni Zakon o obveznim odnosima. Banka je prekršila materijalno pravo dioničara, nanijela nam štetu i nije poštivala zakone u postupku prijenosa odnosno prodaje dionica. Banka je prisiljavala dioničare na prodaju dionica i na ustupanje njihovih dionica banci kako bi na taj način izvršili prijeboj kreditnih obveza prema samoj banci. Uprava banke projektirala je unaprijed nove vlasničke odnose unutar dioničara banke, te se odlučila za klasičnu reketarsku metodu prisiljavanja svojih dioničara na prodaju osnivačke serije dionica Dalmatinske banke. Tadašnje vodeće strukture Narodne banke Hrvatske, odlučile su zaštititi bankarski kriminal u Dalmatinskoj banci, jer su naravno znali i za planove Uprave banke, koji su i nastali u suglasju s vrhom Narodne banke Hrvatske (danas Hrvatska narodna banka). Nema dvojbe kako se radilo o dobro osmišljenom projektu, kojem je cilj bio skoncentrirati vlasništvo nad bankama u Hrvatskoj u rukama određene interesne skupine koja bi onda nadzirala i upravljala financijskim i tijekovima kapitala u zemlji. Bio je to projektirani način, kako da se daleko od očiju javnosti, na potpuno netransparentan način osigura interesnim skupinama u Hrvatskoj vlasništvo nad hrvatskim bankama i pozicija financijske moći u zemlji, ili u pojedinim hrvatskim regijama. Hrvatska narodna banka smišljeno je ignorirala očite nezakonitosti u poslovanju pojedinih banaka, te je na taj način odobravala sumnjive privatizacije i prodaje hrvatskih banaka pojedinim interesnim skupinama. Još 1995. godine jedan od osnivača Dalmatinske banke, poduzeće „Vodovodi Sjeverne Dalmacije“, obraćao se sa zahtjevom Javnom pravobranitelju RH, Narodnoj banci Hrvatske, Fondu za privatizaciju RH, Financijskoj policiji u Zadru, Županijskom državnom odvjetniku u Zadru i Trgovačkom sudu u Splitu za poništenje protuzakonite kupoprodaje dionica Dalmatinske banke d.d. Zadar, a 2001. godine podnijeli su i zahtjev za pokretanje postupka revizije pretvorbe i privatizacije Dalmatinske banke d.d. Zadar Državnom uredu za reviziju, ali se po tom pitanju nije ništa napravilo već su akteri koji su inzistirali na razjašnjenju protuzakonitog stjecanja dionica od strane Dalmatinske banke - preminuli direktor Vodovoda Ante Kale i predsjednik Upravni odbor JP Vodovodi Sjeverne Dalmacije Zadar Petar Selestrin. Zar nadležne institucije hoće da Hrvati pomru pa da se onda rješava predmet Dalmatinska banka?

3. Banka je i založnim pravom prisvajala osnivačke dionice. Takve dionice su se trebale putem suda prodavati na Zagrebačkoj burzi. Prema odredbi čl.973.st.1. Zakonu o obveznim odnosima ništava je odredba ugovora o zalogu da će založna stvar prijeći u vlasništvo vjerovnika ako njegovo potraživanje ne bude namireno o dospjelosti, a i odredba da će u tom slučaju vjerovnik moći po unaprijed određenoj cijeni prodati založnu stvar ili je zadržati za sebe. I Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN, br.91/96) u čl.307.st.4. također propisuje da su ništave odredbe ugovora da će zalog prijeći u vlasništvo vjerovnika ako dug ne bi bio plaćen u određeno vrijeme. Po načelu oficijalnosti založno se pravo ostvaruje isključivo putem suda. Što u slučaju Dalmatinske banke nikad nije učinjeno. Dakle, svi ugovori zaključeni između Dalmatinske banke, sada OTP banke i za sada nepoznatih osoba o prodaji dionica vlasništva uništenih zadarskih poduzeća su ništavi.

4. Od 140 osnivača OTP banka je isplatila samo poduzeće „Bagat Precizna mehanika d.d. u stečaju“ u iznosu od 55.150.242,42 kuna. Zašto samo jednog osnivača „Bagat Precizna mehanika“? Zato jer je samo Bagat podnio tužbu radi utvrđenja ništavosti Ugovora o prijenosu dionica i radi vraćanja dionica, a ostali osnivači nisu ni podnosili tužbu jer je to u pretvorbi društvenih poduzeća odgovaralo pojedincima i grupama, da se zemlja što prije opljačka. Bagat Precizna mehanika je podnijela tužbu Trgovačkom sudu u Splitu protiv tuženika Dalmatinska banka d.d. radi utvrđenja ništavosti Ugovora o prijenosu dionica i radi vraćanja dionica, br. P-2432/95, od 19.07.1995. godine. U tužbi je zatjevano da se utvrdi da su svi ugovori zaključeni između tuženika i za sada nepoznatih osoba o prodaji dionica vlasništvo tužitelja NIŠTAVI i da je dužan tuženik dionice vratiti, te ih knjižiti u Knjizi dionica kao vlasništvo tužitelja. Trgovački sud u Splitu je 22. veljače 2000. godine presudio u tužbi P-2432/95 da je tuženik (Dalmatinska banka) dužan vratiti tužitelju (Bagat Precizna mehanika) osnivačke dionice, te iste knjižiti u Knjizi dionica kao vlasništvo tužitelja. Također, u obrazloženju presude Trgovački sud u Splitu je zaključio da tuženik (Dalmatinska banka) nije imao osnova ni u zakonu ni u ugovoru za raspolaganje dionicama tužitelja (Bagat Precizna mehanika). Kad je Banka vidjela da gubi spor, OTP banka i Bagat Precizna mehanika d.d. u stečaju zaključili su SPORAZUM 27.02. 2008. godine o mirnom i dogovornom razrješenju spora te je OTP banka tim sporazumom isplatila Bagatu naknadu štete u iznosu 55.150.242,42 kuna. Na isti način OTP banka kao pravni sljednik Dalmatinske banke treba vratiti i osnivačke dionice ostalim osnivačima, njih 139, i isplatiti im naknadu štete kao što je isplatila naknadu štete i poduzeću Bagat Precizna mehanika.

5. Interesantno je da niti jedan stečajni upravitelj na Trgovačkom sudu u Zadru nije predložio sudu da se vrate osnivačke dionice poduzeća koja su u stečaju, a osnivači su Dalmatinske banke, sada OTP banka. Vidljivo je po predmetu Bagata da se radi o velikim sredstvima i smatramo da bi tim sredstvima osnivačkih dionica mnoga poduzeća izašla iz stečaja. O tome bi trebali voditi računa i suci Trgovačkog suda u Zadru, koji bi trebali zatražiti od OTP banke po svakom predmetu i dokumentaciju o osnivačkim dionicama osnivača Dalmatinske banke. Sada imamo najnoviji stečaj Adria d.d., Zadar, koja je kao jedan od osnivača Dalmatinske banke (ranije pod nazivom „Adria društveno poduzeće za ulov, preradu i promet ribom“, Zadar) uplatila ukupni iznos sredstava u iznosu 4.240.000.000,00 tadašnjih dinara, a što je vidljivo iz popisa osnivača koji se nalazi u Trgovačkom sudu u Zadru. Očekujemo da će Trgovački sud u Zadru zatražiti dokumentaciju od OTP banke koja se odnosi na osnivačke dionice Adrije. Suci trgovačkog suda u Zadru po stečajnim predmetima osnivača Dalmatinske banke bi trebali zatražiti dokumentaciju, odnosno Knjigu dioničara od OTP banke po pitanju osnivačkih dionica, a sve da utvrde na koji se način Dalmatinska banka rješavala osnivača.

6. Od samog početka SHZ i Udruga bivših zaposlenika „Solidarnost Zadar su uključeni u rješavanje predmeta Dalmatinske banke. Ovih dana odvjetnica Marija Brčić, koju je Udruga „Solidarnost“ Zadar angažirala, zatražila je i podatke od Središnjeg klinirškog depozitarskog društva gdje im je obrazložila pravni interes da dostave podatke o dioničarima OTP banke s oznakom serijskih brojeva dionica, a sve s ciljem kako bi konačno podnijeli tužbe za naknadu štete. Radnici bivših uništenih zadarskih poduzeća (osnivača Dalmatinske banke) koji se okupljaju u Udruzi „Solidarnost“ Zadar su ogorčeni i nervozni zbog toga što nadležne institucije ne rješavaju predmet Dalmatinska banka te su mogući prosvjedi ispred glavne zgrade OTP banke u Zadru i Hrvatske narodne banke.

Poštovani predsjedniče Vlade RH, u javnosti ste pozvali sve one koji imaju rješenje da ga dostave Vladi RH u vezi toga da se INI vrati cjelokupni udjel koji u njoj ima MOL. Evo mi Vam predstavljamo rješenje da se MOL-ov udjel u INI zamijeni za osnivačke dionice Dalmatinske banke, sada OTP banka, a koja osnivačima duguje za naknadu štete (izgubljena dobit, dividenda i dr.) oko 2 milijarde eura te gdje bi osnivači postali dioničari INE.

Ovaj prijedlog, obveza je ali i odgovornost svakog Hrvata.

Za informacije:

1. mr. sc. Miljenko Marić, dipl.iur, pravni savjetnik Udruge „Solidarnost“ Zadar; tel. 099 797 1611
2. Marija Brčić, odvjetnica; tel. 099 4222 911
3. mr.sc. Šime Medić, dipl.oec.; tel. 091 1231 950


U Zadru, 6. veljače 2017. godine


mr.sc. Miljenko Marić, dipl.iur.
predsjednik SHZ-a

- 17:41 - Komentari (0) - Isprintaj - #

03.02.2017., petak


OSNOVNE SMJERNICE PROGRAMA SHZ-a ZADARSKE ŽUPANIJE
STRANKA HRVATSKOG ZAJEDNIŠTVA
PODRUŽNICA ZADARSKE ŽUPANIJE

PRIOPĆENJE ZA JAVNOST

OSNOVNE SMJERNICE PROGRAMA SHZ-a ZADARSKE ŽUPANIJE



1. Poticanje industrijske i poljoprivredne proizvodnje u Zadarskoj županiji kroz stvaranje novih vrijednosti.

2. Osnivanje instituta za voćarstvo radi razvoja voćarske proizvodnje i prenošenje voćarske znanosti u praksu na principima konkurentne i održive poljoprivrede, koji će provoditi brojna agrotehnička i pomološka istraživanja pojedinih voćnih vrsta i sorti te njihovih odnosa prema agroekološkim čimbenicima ovoga područja, a sve u cilju postizanja obilnijih, redovitijih i sigurnijih prinosa, bolje kvalitete plodova, veće produktivnosti rada i jeftinije proizvodnje.

3. Pravna pomoć oštećenima u pretvorbi za obeštećenjem. Pokrenuli smo zajedno s Udrugom „Solidarnost“ Zadar da Fond za privatizaciju, sada CERP, treba platiti otplaćene dionice radnicima poduzeća u pretvorbi, čiji je vlasnik bio Fond i koji je prodavao te dionice jer smatramo da je isti odgovoran što su ta sva poduzeća otišla u stečaj i likvidaciju.

4. Pokretanje naknade štete osnivačima Dalmatinske banke d.d., zajedno s Udrugom „Solidarnost“ Zadar da Dalmatinska banka d.d., sada OTP banka, isplati osnivače Dalmatinske banke d.d. Popis osnivača (dioničara), njih 140 s osnivačkim ulozima nalazi se u registru Trgovačkog suda u Zadru. Isplaćen je samo jedan osnivač, odnosno dioničar „Bagat precizna mehanika“, nitko ostali.

5. Predlaganje Vladi RH da se INI vrati cjelokupni udjel koji u njoj ima MOL tako da se MOL-ov udjel zamjeni za osnivačke dionice Dalmatinske banke, sada OTP banka, a koja osnivačima duguje za naknadu štete oko 2 milijarde eura te gdje bi osnivači postali dioničari INE.

6. Izgradnja mosta kopno - otok Pašman gdje već postoji idejno rješenje. Dionica na kojoj bi se gradio most je Turanj – uvala Brižine i duga je samo 2,2 kilometra.

7. Rješavanje vodoopskrbe mjesta u Zadarskoj županiji. Samo u gradu Benkovcu od 40 naselja njih 20 nema vodu u 21. stoljeću, a gdje su i druga mjesta Zadarske županije.

8. Uvođenje besplatnog javnog prijevoza za sva mjesta u Zadarskoj županiji - mnoga mjesta nemaju nikakav javni prijevoz.

9. Izgradnja - udvostručenje studentskih domova i domova za starije i nemoćne osobe u mandatu od 4 godine.

10. Opremanje obiteljskih ambulanti da obavljaju i specijalističke preglede.

11. Poboljšavanje turističkih kapaciteta s većim sadržajima i novim destinacijama. Iskoristiti komparativne prednosti naše poljoprivrede i nuditi zdravu i ekološki uzgojenu hranu. "Tihi izvoz" je daleko ekonomičniji – prodaje se na licu mjesta po povoljnim cijenama. Time se uvelike stimuliraju domaći proizvođači hrane koji na taj način imaju direktnu korist od turizma te vlastiti boljitak. Aktualna situacija pokazuje koliko je bitna zdrava i ekološki proizvedena hrana. Turizam može potaknuti brži rast proizvodnje i trgovine, tako da turistička poduzeća nude hrvatske proizvode, pogotovo ako su konkurentni cijenom i kvalitetom, te mogu doprinijeti autentičnosti turističke ponude.


Zadar, 3. veljače 2017. godine


STRANKA HRVATSKOG ZAJEDNIŠTVA
PODRUŽNICA ZADARSKE ŽUPANIJE

- 13:28 - Komentari (0) - Isprintaj - #

01.02.2017., srijeda


POLITIČKI OBRAČUN NAČELNIKA I KOMUNALNOG REDARA OPĆINE POLIČNIK
STRANKA HRVATSKOG ZAJEDNIŠTVA
PODRUŽNICA ZADARSKE ŽUPANIJE

PRIOPĆENJE ZA JAVNOST


POLITIČKI OBRAČUN NAČELNIKA I KOMUNALNOG REDARA OPĆINE POLIČNIK

http://www.tjedno.hr/obracun-nacelnika-i-komunalnog-redara-u-policniku/





Ivica Ukalović, komunalni redar općine Poličnik na facebook stranici, 24. siječnja 2017. godine objavio je tekst pod naslovom „Kriv zbog borbe za zaštitu običnih ljudi i svoje obitelji“ u kojem navodi:

Danas sam bio na obavijesnom razgovoru u krim policiji. Zbog demokratskog prava da se obratim institucijama RH i upozorim na radnje štetne za pojedince i društvo načelnik Davor Lončar me prijavio da ga maltretiram. A razlog je politički obračun dotičnog. Čiji su interesi važniji od običnog čovika, građanina RH, Hrvata?“

https://www.facebook.com/ivica.ukalovic?fref=ts


Zadar, 1. veljače 2017. godine


STRANKA HRVATSKOG ZAJEDNIŠTVA
PODRUŽNICA ZADARSKE ŽUPANIJE

- 15:13 - Komentari (0) - Isprintaj - #