propovijedi

28.04.2015., utorak

PETA VAZMENA NEDJELJA god. B



N 3 5. USKRSNA NEDJELJA, sv. Filip i Jakob
P 4 sv. Florijan
U 5 Maksim, Anđelko
S 6 Dominik Savio, Nedjeljko
Č 7 sv. Dujam
P 8 Marija posrednica milosti
S 9 Izaija, Bruno
N 10 6. USKRSNA NEDJELJA (Majčin dan)

Čitanja:
1.čitanje: Dj 9, 26-31
Psalam: 22, 26b-27. 28 i 30ab. 30c-32
2. čitanje: 1 Iv 3, 18-24
Evanđelje: Iv 15, 1-8


''Ja sam trs, vi loze'', govori nam Gospodin u evanđelju. Kao što životni sokovi dolaze iz trsa i hrane lozu, tako i milost koja vjerniku održava život vjere, izlazi iz Krista i nadahnjuje krštenike, jer krštenjem smo nakalamljeni na Krista – On trs, mi loze.
Nadalje, kaže Isus, kako je njegov Otac vinogradar koji svaku lozu koja ne donosi roda siječe, a svaku koja rod donosi čisti. Onaj koji ne donosi ploda jer je duhovno mrtav odstranjuje se ili bi trebao biti odstranjen.
Tu se postavlja pitanje kako to da se netko tko je kao vjernik davno ''ugasio'' formalno želi i dalje biti član Crkve? Na čemu se temelji ta njegova želja? Možda da ne bude izdvojen iz zajednice koja je pretežito vjernička. Sakramenti se primaju kao prigodni običaji. Premda godinama ne dolazi na misu, niti se ispovijeda, kad treba kumovati traži potvrdu, jer on ima sve uvjete za to; bio je na potvrdi, crkveno je vjenčan…, a ne pokazuje nikakve znakove vjere i crkvenosti. Tu se sada postavlja pitanje potrebe radikalizacije. Drugim riječima, da se takvi javno odstrane iz Crkve. Da ili ne? Odgovor je ne. Jer Otac je taj koji siječe lozu koja ne donosi roda. Nama je naprotiv rečeno; ''ne sudite da ne budete suđeni''. Ta apstinencija od donošenja sudova o drugima ima svoje opravdanje u činjenici da mi nemamo uvid u ono što se zbiva u nečijem srcu. Kakav plan ima Bog s nekim. Savao i Pavao je ista osoba, ali što se vjere tiče tako različita. Dajmo Bogu prostor da djeluje, a mi surađujmo i naviještajmo vjeru na način da se čvrsto držimo poput loze trsa i da s njime srašćeni donosimo obilje ploda.
Jednako tako, radujmo se svakom obraćenju i ne dopustimo da upravo zbog nas netko ima opravdanje koje smo toliko puta čuli; što ću u crkvi kada su oni koji redovito polaze na sv. misu gori od nas. Samo izgovor ili tu ima i trunak istine?

( Majčin dan ove godine pada na sljedeću nedjelju)

Druge nedjelje u mjesecu svibnju u Crkvi se slavi majčin dan. Cijeli mjesec svibanj posvećen je djevici Mariji, a ove nedjelje iskazujemo zahvalnost s posebnom pažnjom i ljubavlju našim majkama. Zar ne bismo to trebali činiti svaki dan, u svakoj prilici? Razumljivo da je tako, ali uvijek postoji posebna prilika kada zajednički, svečano iskazujemo svoje osjećaje i zahvalnost, svakako, najdražoj osobi u našem životu, a to je naša majka. Posebno mi, čiji roditelji više nisu s nama, osjećamo ljubav i zahvalnost prema njima. Lik majke iskristalizirao se kao čisti osjećaj topline, sigurnosti, nježne ljubavi…. U sjećanju su nam ostale nezaboravne slike majčinske skrbi za nas. Žrtve koje nismo bili toliko svjesni dok je bila s nama; obična, svakidašnja…. Stoga je ovo posebna prilika da svi oni čije su majke još žive , danas izreknu svoje najljepše želje i čestitke majkama i bakama. Dok djeca u crkvi recitiraju pokoju pjesmicu ili čitaju svoj sastav, mnoga suza klizne niz lice njihovih majki, jer one se stalno dijele svojoj djeci, poput mirisnog i toplog kruha, i premda znadu da ih njihova djeca vole, rijetka je prilika da to stvarno i čuju. Stoga ovu priliku ne bi smjeli propustiti.

Molitva vjernika:

Ocu nebeskome, vinogradaru Crkve – vinograda, uputimo svoje molitve.

1. Zakrili Crkvu svoju – svoj vinograd da ga ne uništi Zlo izvana i ono iznutra, - Molimo te.
2. Mi smo loza, a Sin tvoj Spasitelj naš čokot, daj da trajno budemo s nijme povezani po milosti koja donosi život vjere, - Molimo te.
3. Za roditelje i odgajatelje djece da im pokažu put spasenja i milosti, - Molimo te.
4. Za naše majke, da ih nagradiš za njihov trud i žrtvu koju danomice prinose za svoju djecu, - Molimo te.
5. Za mlade djevojke da ih ispuniš radošću i srećom kako bi s ljubavlju prihvatile dar majčinstva, - Molimo te.
6. Za djecu i mlade da budu zahvalni svojim roditeljima, posebno majkama, - Molimo te.
7. Za svu našu braću i sestre, da ugledaju svjetlost vječnu, - Molimo te.

Primi, molimo Gospodine, molitve Crkve svoje i usliši ih po uskrslomu Sinu svome Isusu Kristu, koji s tobom živi i kraljuje u vijeke vjekova. Amen.



24.04.2015., petak

ČETVRTA USKRSNA NEDJELJA god. B - Nedjelja dobrog Pastira



N 26 4. USKRSNA – NEDJELJA DOBROG PASTIRA
P 27 Bl. Ozana Kotorska
U 28 Ljudevit, Marija Goretti
S 29 Katarina Sienska
Č 30 Pio V. Papa, smrt Zrinskog i Frankopana
P 1 Sv. Josip r., Jeremija
S 2 Izaija
N 5. USKRSNA, Filip i Jakob

Čitnja:
1. čitanje: Dj 4, 8-12
Psalam: 118, 1 i 8-9. 21-23. 26 i 28cd i 29
2. čitanje: ¸1 Iv 3, 1-2
Evanđelje: Iv, 11- 18
Četvrta uskrsna nedjelja slavi se kao Nedjelja Dobroga pastira. Isus je taj Dobri pastir. Lik Dobrog pastira nalazimo već u katakombama, dakle u prvim stoljećima Crkve. Isus je prikazan kao pastir koji na leđima nosi odlutalu ovcu. Slika pastira posuđena je iz svagdašnjeg života, jer Isusova domovina je domovina pastira u kojoj je nomadski život bio udomaćen od pradavnina. Ne vladar, niti vođa, nego pastir, jer pastir je navezan uz svoje ovce i one poznaju njega i za njime idu. Tuđinca se boje, u najamnika nemaju povjerenja. Tako je ta slika pastir i ovce u potpunosti primjenjiva na Krista i Crkvu – Božji narod. Krist je naš Dobri pastir koji je svoje stado – Crkvu povjerio duhovnim pastirima. Biskupi i svećenici odmah se prepoznaju jesu li istinski pastiri ili možda samo najamnici. Idu li za svojim stadom ili gledaju preko stada za nekim drugim motivima. Ako se službe u Crkvi gledaju samo kao čast nema zbora o pravome pastiru. Ako postoje neki vanjski znakovi u odijevanju bilo onom liturgijskom ili svagdašnjem onda je njihov smisao u tome da se razlikuju različite službe, a ne da se njima rangira čast i vlast. Ako su pastirima bitniji nastupi u javnosti, pojavljivanje na televiziji od brige za povjereno im stado onda imamo posla s najamnikom. Isti slučaj je s pastirima koji izbjegavaju svoje stado…. Dobrog pastira vjernici prepoznaju i rado idu za njime. Tako se događa da svećeniku njegovi vjernici opraštaju mnoge mane u koliko je s njima u župnom zajedništvu, dok prema onima koji se vladaju kao duhovni činovnici nemaju povjerenja pa ma kako besprijekorno obavljali svoju službu. Na žalost post moderni tip mladog svećenika sve više nalikuje dobro školovanom i uglađenom duhovnom činovniku koji se besprijekorno pojavljuje pred narodom kad to služba traži i onda nestaje u nedostupnoj privatnosti.
Danas molimo za duhovna zvanja; svećenike, časne sestre, redovnike. Molimo Dobrog pastira da pozove plemenite duhom, mladiće i djevojke koji će u jednostavnosti i ljubavi prema Božjem narodu – Crkvi vršili svoju službu pastira i animatora duša.
U današnjim čitanjima Isusa se uspoređuje i sa zaglavnim kamenom kojega su Židovski prvaci odbacili. Danas imamo suprotnu tendenciju u svijetu u krilatici; Krist da – Crkva ne. Nema Krista bez Crkve niti Crkve bez Krista. Jednako tako nema ljepše slike koja ocrtava ulogu Kristovu od Dobrog pastira i zaglavnog kamena koji uglavljuje cijeli svod da se ne uruši. Krist nije pozvao umne i mudre u svoju službu nego jadne i siromašne da postidi bahate mudrijaše ovoga svijeta. Svjestan toga duhovni pastir ne stavlja svoj lik u prvi plan, nego jedinoga i vječnoga Pastira Gospodina našega. Duhovni pastir osjeća čast i veliku odgovornost što služi kao produžena ruka jedinomu i vječnomu Pastiru kojom blagoslivlje Božji narod. Svoj glas pastiri duša ustupaju Kristu da njime poziva ovce u svoj ovčinjak - Crkvu. Svoje srce duhovni pastir ustupa Kristu da njime ljubi siromašne i odbačene i tako postaje liječnik duša. Crkvena zajednica – župa postati će rasadnik plemenitih duhovnih pastira onda kada će prihvatiti Krista i njegovo evanđelje, za njime ići i po njemu živjeti, Amen.

Molitva vjernika:

Obratimo se Bogu Ocu koji nam je u svome Sinu darovao Dobroga Pastira.

1. Za Crkvu, da vjerno slijedi Dobrog pastira, - Molimo te.

2. Za sve koji su se odazvali na poziv Dobrog pastira i prihvatili službu u Crkvi da budu poslušni poticajima tvoga Duha. – Molimo te.

3. Za duhovne pastire u Crkvi da ti budu vjerni i zauzeti za povjereni narod. – Molimo te.


4. Za sve koji rade u javnom životu da se na općem društvenom planu zauzimaju za siromašne i obespravljene. –Molimo te.

5. Za one koji trpe zbog bolesti, napuštenosti ili se s njima poigrala
bezdušna okolina koja ih ne prihvaća iz čiste sebičnosti. – Molimo te.

6. Za našu pokojnu braću; da ih pribrojiš nebeskoj crkvi. – Molimo te.


Bože, milosrdni Oče, primi naše molitve i daj da slijedimo svoga Dobrog pastira Isusa Krista koji s tobom živi i kraljuje Bog po sve vijeke vjekova Amen.




21.04.2015., utorak

SV. JURAJ MUČENIK 23. travnja



Prije dolaska Isusa, a s njime i pojave kršćanstva, svi narodi svijeta, osim Židova bili su uglavnom pogani.
Poganstvo ili točnije paganizam prastara su vjerovanja u božanstva koja su predstavljala prirodne sile o kojima je ovisio život pradavnog čovjeka; bilo da ih se bojao, poput gromova, munje, vulkana... ili im je značio život; poput sunca, vode, zemlje, vegetacije...., a i čovjekovi osjećaji su imali svoja božanstva: ljubav, mržnja...
Poganska ili paganska vjera bila je vjera ovoga svijeta. Zapravo godišnji ciklus rađanja, kulminacije i umiranja prirode bio je do te mjere povezan s vjerovanjem starih naroda da su se i njihova božanstva s prirodom rađala, slavila svoj ženidbeni pir i u kasnu jesen umrla da bi se s narednim proljećem taj cilkus ponovno pokrenuo.
Vjera u onaj drugi, duhovni svijet, kod pogana je doduše postojala ali taj duhovni svijet za njih je bio svijet tuge i sivila. To je bio svijet podzemlja kojeg su se bojali. Za razliku od objavljene judeo-kršćanske vjere koja u vječnom životu vidi radost i oslobođenje od okova tjelesnosti i svih jada koje donosi materijalni svijet, pogani su svu radost vidjeli u ovom svijetu i stoga su njihovi blagdani, povezani s prirodom, bučno i živopisno slavljeni.
Tako su i Hrvati prije pokrštenja slavili razna božanstva povezana s prirodom i kao što su od slavenskih plemena preuzeli jezik, tako su preuzeli slavenske nazive za svoja božanstva.
Oni su na poseban način slavili mlado božanstvo Jurila ili Jarila (od jary = proljetni). To je bilo posebno veselje za mlade i djecu. Kada se sve zeleni i cvate dolazi mladi Jurilo, sin Perunov iz podzemlja gdje je bio kod božanstva podzemlja Velesa, brata Perunovog na konju i ''kud on hodi sve rodi...'' i to je bio povod za neobuzdano slavlje, preskakanje vatre..., a sve je trajalo duboko u noć.
Pokrštenjem i prihvaćanjem kršćanstva ti su poganski običaji izostali ili su se tajno prakticirali u obliku dvovjerja.
Te živopisne poganske blagdane teško se zaboravljalo pa je u svojoj pastoralnoj razboritosti Crkva tim običajima dala nov kršćanski sadržaj.
Tako je Jurila zamijenio kršćanski vitez sv. Juraj. Lik viteza Jurja oblikovala je kršćanska predaja još u vrijeme progonstva kršćana u prvim stoljećima. On je hrabri predstavnik onih rimskih vojnika koji su pod prijetnjom smrti prihvatili kršćansku vjeru i u vrijeme progona za nju umirali. Poznato je da se kršćanstvo brzo širilo posebno u rimskoj vojsci. 313. godine kršćanstvo dobiva slobodu. Ta je sloboda potvrđena od samog cara Konstantina. Jasno da kršćani u tome vide pobjedu dobra nad zlim. Pobijeđena je stara zmija, zmaj koji predstavlja poganstvo, a pobjednik je rimski vojnik, vitez s križem koji ubija tog zmaja.
Ima jedna čvrsta veza – poveznica s tim vremenom ranog kršćanstva, koje iz ropstva i progona ulazi u slobodu i naše ne tako davne povijesti, kada je naš narod u odlučnoj borbi pobijedio bezbožnu avet, crvenog zmaja s petokrakom.
Samo što su oni davni kršćani svoje heroje vjere častili kao mučenike i njima u čast podizali crkve i oltare, mi svoje vitezove, koji su s krunicom o vratu i čvrstom vjerom u Boga i pobjedu dragovoljno krenuli u rat, ostavljamo preziru onih koji svoju vlast i položaje koriste da bi ih ponizili i obezvrijedili, jer takvima slobodna Hrvatska nikada nije bila san i sve bi učinili samo da mogu vratiti svoju bezbožnu ideologiju, tamnicu naroda u vidu zadimljene balkanske krčme sa svojim toliko priljubljenim ''cajkama''.
Juraj je lik sveca čije ime obuhvaća jedan pokret onih koji su živjeli i ginuli za vjeru Isusovog Evanđelja koje propovijeda pobjedu svjetla nad tamom, dobra nad zlim, nadu nad beznađem, smisao nad besmislom.
Napose je potrebno ucijepiti mladima vjeru u kršćanske vrijednosti za koje se isplati boriti do konačne pobjede, jer zmaj nevjere, hedonizma, bez smisla... je još uvijek moćan i silan, ali je zato svaki pobjednik nad njime vitez ogrnut svjetlom vjere i pobjednik komu su otvorene dveri blaženstva gdje se raduju toliki mučenici i svjedoci vjere slaveći Gospodina. Amen.

Molitva vjernika

Uputimo Gospodinu naše molitve i zahvalu o blagdanu kršćanskog viteza sv. Jurja mučenika.

1. Daj, gospodine, službenicima Crkve poleta u zauzetom naviještanju vjere;
- Molimo te.
2. Oslobodi nas, Gospodine, mlakosti i ropstva grijehu; - Molimo te.
3. Prosvijetli nas svojom mudrošću da znamo izbjeći zamke zla koje nam postavlja
''stara zmija'', neprijatelj čovjeka od početka svijeta; - Molimo te.
4. Mladost našu oslobodi duha poganstva; - Molimo te.
5. Onima koji su prešli s ovoga svijeta otvori vrata raja i uvedi ih u zajedništvo svetih mučenika i priznavalaca; - Molimo te.

Primi Gospodine, ove naše molitve i prošnje koje ti upućujemo po zagovoru tolikih mučenika i priznavalaca. Koji živiš i kraljuješ u vijeke vjekova. Amen.




16.04.2015., četvrtak

TREĆA USKRSNA NEDJELJA god. B




N 19 3. USKRSNA NEDJELJA
P 20 Marcijan
U 21 Anzelmo, Konrad
S 22 Soter i Kajo
Č 23 Sv. Juraj, Đurek, Đurđica
P 24 Fidel, Vjera
S 25 Sv. Marko ev.
N 26 4. USKRSNA (Nedjelja dobrog Pastira)

Čitanja:
1. čitanje: Dj 3, 13-15. 17-19
Psalam: 4, 2. 4. 7. 9
2. čitanje: 1 Iv 2, 1-5a
Evanđelje: Lk 24, 35-38

Veliki teolog Ivan evanđelist, koji inače rabi uzvišenu terminologiju, a koja iziskuje pozorno i podrobno tumačenje, u današnjem odlomku njegove Prve poslanice vrlo je konkretan i jasan. Zauzetošću i ljubavlju starca poziva vjernike da ne griješe. Ako pak netko i sagriješi, 'zagovornika imamo u Isusu Kristu', jer 'on je pomirnica za grijehe naše i to ne samo naše nego i cijeloga svijeta'. Kakva razlika u pristupu vjeri od religija gdje se Boga tretira kao, doduše, pravedna ali nemilosrdna suca. Gdje se spasenje postiže teškom pokorom. Vjera koju nam Krist posreduje po svojim učenicima nalik je na odnos unutar obitelji.
Kada je riječ o tome da je Crkva jedna velika obitelj onda treba priznati kako smo u cjelini još jako daleko od takvog poimanja Crkve. Ne samo oni koji su izvan Crkve nego i njezini članovi Crkvu doživljavaju više kao neku, ako baš ne čisto svjetovnu organizaciju, ali kao tijelo kojemu oni ne pripadaju potpuno, do kraja. Kako inače protumačiti izjave nekih članova Crkve koji u svojim kritikama na račun iste govore: Što Crkva misli? Ili, što bi Crkva htjela?. Istina, tu se pod Crkvom uglavnom misli na hijerarhiju. Ipak, takvo razmišljanje pokazuje nedostatnost crkvenosti, pa niti ne ćudi što nema ni duhovnih darova po kojima bismo mogli biti prepoznati od onih koji su stvarno izvan Crkve. To se žalosno stanje prepoznaje u primanju sakramenata. Samo mali broj je onih koji se istinski udube u otajstvo koje primaju i ugrađuju ga u svoj život kao bitne odrednice vjerničkog profila. Ostali pristupaju sakramentima običajno, slavljenički pa su takvi i rezultati. Množe se rubni kršćani, plijen svakojakih duhovnih zastranjenja kao i ravnodušnosti na području praktičnog života, pa imamo kršćane koji se u ničemu ne razlikuju od pogana koji nikada nisu ćuli za svjetlo vjere.
Zato kad govorimo o onima koji su u manjini i koji su kvasac vjere, u pravom smislu tek oni su članovi velike obitelji koja se zove Crkva. Neka danas bude naša molitva, molitva iz psalma; 'Obasjaj nas, Gospodine, svjetlom lica svoga!'
Ispuni nas svojim svjetlom, pošalji nam 'Silu odozgo' – Duha Svetoga, koji će nas ojačati u vjeri da budemo dostojni svjedoci tvoga uskrsnuća Gospodine. Amen.


Molitva vjernika:

U zanosu uskrsne radosti upućujemo ti Oče naše molitve po našem velikom zagovorniku gospodinu Isusu Kristu, koji nam je od tebe darovan za Spasitelja kako bismo ti služili iskrenom radošću i predanjem.

1. Za svetu Crkvu, da svi njezini članovi budu jedna velika obitelj. - Molimo te.
- Obasjaj nas, Gospodine, svjetlom lica svoga!

2. Za sve članove Crkve, da traže snagu odozgo', kako bi svoju vjeru mogli životom ispovijedati i biti svjetlo onima izvan Crkve. – Molimo te.

- Obasjaj nas, Gospodine, svjetlom lica svoga!
-
3. Službenike Crkve potiči snagom Duha Svetoga da vjerodostojnim životom služe tebi i Crkvi. – Molimo te.

- Obasjaj nas, Gospodine, svjetlom lica svoga!

4. Otvori, Gospodine, srca svih nas koji slavimo ovu euharistiju, da prihvatimo tvoj put spasenja i po njemu živimo. – Molimo te.

- Obasjaj nas, Gospodine, svjetlom lica svoga!

5. Uvedi, Oče, naše pokojne u svoje Kraljevstvo svjetlosti i mira. – Molimo te.

- Obasjaj nas, Gospodine, svjetlom lica svoga!

Gospodine Bože, ti nas po vazmenim otajstvima Isusa Krista izvodiš na put života. Ne prestani nas potpomagati svojom milošću kako bismo danomice bili sve sličniji slici tvoga Sina, koji s tobom živi i kraljuje, Bog, po sve vijeke vjekova. Amen.


10.04.2015., petak

2.VAZMENA – BIJELA NEDJELJA god. B



N 12 2. USKRSNA - BIJELA NEDJELJA
P 13 Martin, Ida
U 14 Valerijan, Zdravko
S 15 Anastazija, Kresencij
Č 16 Bernardica, Benedikt
P 17 Šimun, Inocent
S 18 Euzebij, Apolonij
N 19 2. USKRSNA NEDJELJA

Čitanja:
1. čitanje: Dj 4, 32-35
Psalam: 118, 2-4. 15c i 16a i 17-18. 22-24
2. čitanje: 1 Iv 5, 1-6
Evanđelje: Iv 20, 19-31

Danas se čita Evanđelje u kojemu Ivan evanđelist stavlja u prvi plan apostola Tomu.
Izgleda da mi ipak krivo sudimo vjernog Isusovog učenika prozvavši ga nevjerni Toma. On je itekako bio vjeran. Pokušajmo se staviti u njegov položaj. On i ostali učenici ostavili su sve i pošli za Isusom. Tri godine nizašto? Držala ih je vjera hranjena Isusovim čudesima i treba iskreno kazati njegova popularnost. A onda sve pada u vodu. Ne zna se, je li bio veći strah ili sramota nakon sramotnog skončanja njihovog Učitelja? A onda prva ukazanja! I to na jedan pomalo čudan način. Prvo se ukazuje ženama. Petar i Ivan su povjerovali kad su vidjeli prazan grob. Svoje učenike Isus ostavlja neko vrijeme u neizvjesnosti. Kao da im želi poručiti; nevjerni zašto ste posumnjali? Zar van nisam toliko puta…
Kad im se ukazao, nije bilo Tome. Toma je bio nešto drugačiji od ostalih učenika. Uvijek je htio znati na čemu je i biti siguran u ono što vjeruje. Kad je Isus govorio kako odlazi (k Ocu) i onda je jednostavno dometnuo; kamo ja odlazim znate put. Toma je odmah reagirao; 'ne znamo kamo odlaziš, kako bismo onda put znali'. To nije drskost – to je plod iskrenosti, zauzetosti, uostalom radi se o njegovom životu i njegovoj koži. Tako je i sada. Sve te priče o navodnom uskrsnuću. Toma želi dokaz. Ivan je očito drugačiji tip čovjeka. Šutljivo i intuitivno želi prodrijeti u otajstvo vjere za razliku od Tome koji je konkretan. Ali kad se uvjerio imao je hrabrosti doprijeti čak do Indije u naviještanju Evanđelja.
''Blago onima koji ne vide a vjeruju''. To smo mi? Nemojmo se uljuljavati u neki blaženi osjećaj kao da je upravo nama izrečena ta indirektna pohvala. Pitajmo se bismo li bili vjerni kad bi trebali proći sve ono što su prošli Isusovi učenici? To se odnosi na one kršćane koji su zbog vjere u Isusa postali mučenici, priznavaoci – premda nisu vidjeli Uskrsloga.
Ova nedjelja zove se Bijela nedjelja zbog novokrštenika u prvoj Crkvi koji su još ove nedjelje došli u crkvu u bijelim krsnim haljinama. Bjelina govori da su očišćeni krvlju Jaganjčevom i pribrojeni zajednici vjernih. Bjelina je inicijacijska boja. Ne samo čistoća od grijeha nego i novi početak. Očišćeni uskrsnim otajstvom i mi nosimo duhovnu bjelinu u vjeri participirajući na Kristovoj bezgješnosti. Ovih sedam nedjelja do Duhova neka bi nam bila priprava da se naša uskrsna bjelina zažari vatrom Duha, koja neka bi nas prožela da konačno i mi s Tomom apostolom u ushitu koji je dosegao puninu spoznaje o Isusu danas živome kažemo: ''Gospodine moj i Bože moj''. Amen.

Molitva vjernika:

Obratimo se Ocu nebeskome moleći da naša vjera u Uskrsloga bude živa i da po njoj donesemo plodove po kojima bismo mogli u svijetu biti prepoznati kao njegovi iskreni učenici.
1. Za svetu Crkvu, da ju ujediniš u nauku apostolskom, euharistiji i zajedničkoj molitvi, - molimo te.
2. Za sve vjerne kršćane da sviesno žive krsnu bjelinu koja nije uprljana grijehom i sumnjom, - molimo te.
3. Za sve koji sumnjaju u tebe i tvoju dobrotu, da ih zagrliš svojom božanskom ljubavlju kako bi osjetili tvoju blizinu, - molimo te.
4. Za nas sve okupljene, da obnoviš našu vjeru, učvrstiš nadu i usavršiš ljubav, - molimo te.
5. Za naše pokojne da po uskrsnuću Sina tvoga zadobiju milost oproštenja grijeha i zajedništvo sa svetima, - molimo te.

Svemogući vječni Bože, ti si po svome Jedincu pobijedio smrt i nama otvorio pristup u vječni život. Vodi nas svojim Duhom, da jednom prispijemo u tvoje kraljevstvo, po istom Kristu Gospodinu našem.



01.04.2015., srijeda

USKRSNO BDIJENJE god. B



Lijep pozdrav svim okupljenima na večerašnjem slavlju uskrsnuća Gospodnjeg, a onima koji su sudjelovali u obredima svetog Trodnevlja iskrene čestitke jer su odabrali največa otajstva naše vjere a to je praćenje samog Spasitelja u njegovom misteriju otkupljenja od stola euharistije na Posljednjoj večeri, kroz Maslinski vrt i njegov predokus muke, pa na Veliki petak s njegovom majkom Marijom i učenicima hodom križnog puta do na vrh Kalvarije. Večerašnja proslava Isusovog uskrsnuća satkana je od predivnih obreda punih simbolike. Njihova poruka je kako uskrsnuli Spasitelj ušavši u svoju slavu blagoslivlje cijeli svijet. Otkupitelj grešnog čovjeka izlijeva svoje milosne darove na svaki stvor. Na početku smo vani blagoslovili oganj. Blagoslovljeni oganj simbolizira svjetlo Duha Kristova koji razgoni tamu i zlo. Uništava moć sotone i čisti sve do čega njegov sjaj dopre. Na toj vatri zapalili smo uskrsnu svijeću koja je znak Isusa. To je ta zvijezda Danica koja ne zna zalaza. Drugi element uz vatru je voda. Krsna voda koju smo večeras blagoslovili jest voda spasenja kojom će se novokrštenici krstiti.
Na kraju mise blagosloviti ćemo hranu i nove plodove. Krist je svojim uskrsnućem obnovio cijeli svijet i blagoslovljena hrana spada u njegovu obnoviteljsku milost. Blagoslovljenu hranu s pravom smiju jesti oni koji su držali korizmeni post i duhovnu pripravu za uskrsnuće. Posebno oni koji su se obnovili u sakramentu pomirenja (ispovijedi). Oni pak koji su izostali od duhovne priprave kroz korizmu i posebno kroz veliki tjedan, neka bude njihova čvrsta odluka da će u buduće koristiti neizmjerno blago uskrsne obnove, po milosnom daru oproštenja bude i njima darovano bogatstvo ovog Uskrsa. Amen.


USKRS - NEDJELJA USKRSNUĆA GOSPODNJEG god. B



N 5 USKRS – VAZAM (Vuzem)
P 6 Uskrsni ponedjeljak
U 7 Herman, Teodor
S 8 Dionizij, Timotej
Č 9 Demetrij, Celestin
P 10 Ezekijel, Apolonij, Sunčica
S 11 Stanislav, Filip
N 12 2. USKRSNA – BIJELA

Čitanja:
1. čitanje: Dj 10, 34a. 37-43
Psalam: 118, 1-2. 16-17. 22-23
2. čitanje: Kol 3, 1-4
Evanđelje: Iv 20, 1-9

Uskrsna evanđelja puna su nekog posebnog naboja koji je plod nečeg posve novog, zbunjujućeg i neobjašnjivog. Prvi svjedoci Isusova uskrsnuća su zbunjeni. Doista, on je nešto govorio da će treći dan uskrsnuti. Je li to zbilja to? Još se ne usuđuju povjerovati a vjera je već preuzela njihovo biće. To je djelo snage Krista uskrsnuloga. To svjetlo Krista uskrsnuloga zahvaća i nas i to ne kao plod slavlja nekog povijesnog događaja koji se davno dogodio nego to je plod uskrsnog misterija koji se za nas događa po Crkvi kao otajstvenom tijelu Kristovu. Kao članovi Crkve i mi smo dio tog otajstvenog tijela kojemu je glava Krist. Stoga, njegovo uskrsnuće i naše je uskrsnuće. Po svojem slavnom uskrsnuću Isus stvara novo nebo i novu zemlju. Proces nevidljiv zemaljskom čovjeku, koji se otkriva kao misterij, kao otajstvo onome tko svojim vjerničkim stavom slijedi nebeskog Učitelja, kao što ga je slijedio Ivan, Petar, Magdalena….
Slijediti svoga Učitelja to znači biti aktivan u Crkvi. Sudjelovanjem u nedjeljnjoj misi, jer svaka je nedjelja mali uskrs. To se lijepo ističe u ruskom jeziku gdje se za nedjelju kaže vaskrsenije. Posebno su mladi pozvani biti prvi u svim događanjima u Crkvi. Njima su namijenjene prvine Duha. Svojom mladenačkom neopterećenošću oni su kadri biti zaneseni Duhom Uskrsloga koji je uzrok svake prave radosti. Poziv naše domaće crkve na okupljanja mladih vjernika, poziv je na buđenje i stvaranje novog svijeta i novog snažnog kršćanskog mentaliteta koji će biti kadar suočiti se hrabro sa strahovima pred neizvjesnošću i mračnim slikama ovog svijeta bez Boga.
Kad si kršćani čestitaju Uskrs to nije samo neki slavljenički običaj niti tek neka uspomena na nešto što se nekad davno dogodilo. Reći ''sretan Uskrs'' to znači izreći jedan osmišljeni program života s Crkvom i u Crkvi. Radosni uskrsni usklik aleluja sažima svu snagu uskrsnog otajstva koja pobjeđuje strahove, razgoni tamu zla a naviješta pobjedu vječnog Uskrsa koji po Kristovoj spasiteljskoj žrtvi stvara novo nebo i novu zemlju nasuprot žilavoj obmani civilizacije smrti koja svoju djecu žrtvuje i baca u ništavilo. Stoga je čestitka ''sretan Uskrs'' poziv na pravi život i pobjedu nad ništavilom. Amen.

Molitva vjernika

Okupljeni oko uskrsloga Spasitelja uputimo svoje molitve nebeskom Ocu da i nas učini dionicima njegova uskrsnuća.

1. Svoju Crkvu koju si otkupio Isusovom žrtvom na križu učini lukom spasenja svakome koji traži tvoju pomoć u ovom hladnom i sebičnom svijetu, - molimo te.
2. Za sve kršćane koje si pridružio svojem narodu po krsnoj kupelji, da budu istinski navjestitelji vjere i nade za sve one koji traže pravi smisao svojega života, - molimo te.
3. Za naše mlade da ih vodi Duh Uskrsloga te budu vedri i poletni kako ne bi postali žrtve civilizacije smrti i njenog pesimizma koji nas na žalost želi zarobiti svojom iskrivljenom slikom stvarnosti, - molimo te.
4. Za sve kojima je povjerena briga za običnog malog čovjeka, da savjesno obavljaju svoju dužnost nadahnuti kršćanskim načelima, - molimo te.
5. Za našu pokojnu braću i sestre, koji su prešli s ovoga svijeta da ih privedeš u zajedništvo Crkve proslavljene u kojoj Krist Sin tvoj sjaji poput Danice koja nema zalaza, - molimo te.

Gospodine Bože, ti si uskrsnućem svoga Sina uništio snagu grijeha i smrti te sve ljude pozvao na novi život u zajedništvu Presvetog Trojstva , ispuni nas svojim Duhom da te neprestano slavimo. To molimo po Kristu Sinu tvome koji s tobom živi i kraljuje u jedinstvu Duha svetoga Bog po sve vijeke vjekova. Amen.



<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Nekomercijalno-Bez prerada.