propovijedi
21.04.2015., utorak
SV. JURAJ MUČENIK 23. travnja
 Prije dolaska Isusa, a s njime i pojave kršćanstva, svi narodi svijeta, osim Židova bili su uglavnom pogani. Poganstvo ili točnije paganizam prastara su vjerovanja u božanstva koja su predstavljala prirodne sile o kojima je ovisio život pradavnog čovjeka; bilo da ih se bojao, poput gromova, munje, vulkana... ili im je značio život; poput sunca, vode, zemlje, vegetacije...., a i čovjekovi osjećaji su imali svoja božanstva: ljubav, mržnja... Poganska ili paganska vjera bila je vjera ovoga svijeta. Zapravo godišnji ciklus rađanja, kulminacije i umiranja prirode bio je do te mjere povezan s vjerovanjem starih naroda da su se i njihova božanstva s prirodom rađala, slavila svoj ženidbeni pir i u kasnu jesen umrla da bi se s narednim proljećem taj cilkus ponovno pokrenuo. Vjera u onaj drugi, duhovni svijet, kod pogana je doduše postojala ali taj duhovni svijet za njih je bio svijet tuge i sivila. To je bio svijet podzemlja kojeg su se bojali. Za razliku od objavljene judeo-kršćanske vjere koja u vječnom životu vidi radost i oslobođenje od okova tjelesnosti i svih jada koje donosi materijalni svijet, pogani su svu radost vidjeli u ovom svijetu i stoga su njihovi blagdani, povezani s prirodom, bučno i živopisno slavljeni. Tako su i Hrvati prije pokrštenja slavili razna božanstva povezana s prirodom i kao što su od slavenskih plemena preuzeli jezik, tako su preuzeli slavenske nazive za svoja božanstva. Oni su na poseban način slavili mlado božanstvo Jurila ili Jarila (od jary = proljetni). To je bilo posebno veselje za mlade i djecu. Kada se sve zeleni i cvate dolazi mladi Jurilo, sin Perunov iz podzemlja gdje je bio kod božanstva podzemlja Velesa, brata Perunovog na konju i ''kud on hodi sve rodi...'' i to je bio povod za neobuzdano slavlje, preskakanje vatre..., a sve je trajalo duboko u noć. Pokrštenjem i prihvaćanjem kršćanstva ti su poganski običaji izostali ili su se tajno prakticirali u obliku dvovjerja. Te živopisne poganske blagdane teško se zaboravljalo pa je u svojoj pastoralnoj razboritosti Crkva tim običajima dala nov kršćanski sadržaj. Tako je Jurila zamijenio kršćanski vitez sv. Juraj. Lik viteza Jurja oblikovala je kršćanska predaja još u vrijeme progonstva kršćana u prvim stoljećima. On je hrabri predstavnik onih rimskih vojnika koji su pod prijetnjom smrti prihvatili kršćansku vjeru i u vrijeme progona za nju umirali. Poznato je da se kršćanstvo brzo širilo posebno u rimskoj vojsci. 313. godine kršćanstvo dobiva slobodu. Ta je sloboda potvrđena od samog cara Konstantina. Jasno da kršćani u tome vide pobjedu dobra nad zlim. Pobijeđena je stara zmija, zmaj koji predstavlja poganstvo, a pobjednik je rimski vojnik, vitez s križem koji ubija tog zmaja. Ima jedna čvrsta veza – poveznica s tim vremenom ranog kršćanstva, koje iz ropstva i progona ulazi u slobodu i naše ne tako davne povijesti, kada je naš narod u odlučnoj borbi pobijedio bezbožnu avet, crvenog zmaja s petokrakom. Samo što su oni davni kršćani svoje heroje vjere častili kao mučenike i njima u čast podizali crkve i oltare, mi svoje vitezove, koji su s krunicom o vratu i čvrstom vjerom u Boga i pobjedu dragovoljno krenuli u rat, ostavljamo preziru onih koji svoju vlast i položaje koriste da bi ih ponizili i obezvrijedili, jer takvima slobodna Hrvatska nikada nije bila san i sve bi učinili samo da mogu vratiti svoju bezbožnu ideologiju, tamnicu naroda u vidu zadimljene balkanske krčme sa svojim toliko priljubljenim ''cajkama''. Juraj je lik sveca čije ime obuhvaća jedan pokret onih koji su živjeli i ginuli za vjeru Isusovog Evanđelja koje propovijeda pobjedu svjetla nad tamom, dobra nad zlim, nadu nad beznađem, smisao nad besmislom. Napose je potrebno ucijepiti mladima vjeru u kršćanske vrijednosti za koje se isplati boriti do konačne pobjede, jer zmaj nevjere, hedonizma, bez smisla... je još uvijek moćan i silan, ali je zato svaki pobjednik nad njime vitez ogrnut svjetlom vjere i pobjednik komu su otvorene dveri blaženstva gdje se raduju toliki mučenici i svjedoci vjere slaveći Gospodina. Amen. Molitva vjernika Uputimo Gospodinu naše molitve i zahvalu o blagdanu kršćanskog viteza sv. Jurja mučenika. 1. Daj, gospodine, službenicima Crkve poleta u zauzetom naviještanju vjere; - Molimo te. 2. Oslobodi nas, Gospodine, mlakosti i ropstva grijehu; - Molimo te. 3. Prosvijetli nas svojom mudrošću da znamo izbjeći zamke zla koje nam postavlja ''stara zmija'', neprijatelj čovjeka od početka svijeta; - Molimo te. 4. Mladost našu oslobodi duha poganstva; - Molimo te. 5. Onima koji su prešli s ovoga svijeta otvori vrata raja i uvedi ih u zajedništvo svetih mučenika i priznavalaca; - Molimo te. Primi Gospodine, ove naše molitve i prošnje koje ti upućujemo po zagovoru tolikih mučenika i priznavalaca. Koji živiš i kraljuješ u vijeke vjekova. Amen. |
