Kako odabrati kremu za njegu lica?
Kako znati koja je krema najbolja za naš tip kože, našu dobi, pitanje je koje se nameće, kad kozmetički preprati postaju svakim danom sve brojniji i raznovrsniji
Nanošenje zaštitne i hranjive kreme na lice dio je uobičajenog rituala svakodnevne njege. Sposobnost kože za apsorcijom aktivnih sastojaka kozmetičkih preparata ima za cilj njegovane kože, te smanjenje oštećenja prouzročenih djelovanjem slobodnih radikala, onečišćenog zraka i sve štetnijim utjecajem sunčevih zraka. Dnevne kreme sadrže sastojke koje hidratiziraju i štite kožu od štetnih UVA i UVB zračenja, dok noćne kreme stimuliraju obnovu stanica, vraćaju elastičnost i visokim anti-age tehnologijskim učinkom povoljno djeluju na smanjenje bora.
Je li dovoljan kriterij pri odabiru životna dob? Ili menopauza? Masna ili suha koža? Ili je možda ključna njena osjetljivost?
Ako smo se i uspjeli odlučiti za određeni preparat, moramo li ga imati i u dnevnoj i u noćnoj varijanti? Je li važan UV faktor? I zimi? Je li bolji Serum? Ili je dovoljna krema? Funkcionira li i ona jeftinija ili je za dobar učinak ipak potrebna skuplja varijanta?
Nema jednostavnog rješenja, jer sve navedeno moramo uzeti u obzir. Ukoliko su prisutne akne ili bilo kakav oblik dermatitisa (upale), crvenila (eritema), promjene pigmentacije (hipo- ili hiperpigmentacije) ili je riječ „samo“ o osjetljivoj koži koja „ne podnosi ništa“ (tzv. „status cosmeticus“), nužan je pregled, obrada i terapija specijaliste dermatologa. Kod takvih stanja princip „sam svoj majstor“ nije poželjan, niti može biti dovoljan, jer je nerjetko, uz dermatološku lokalnu, potrebna i sistemska terapija.
U slučaju da nema promjena kože koje bi zahtijevale konzultaciju dermatologa, prvi kriterij od kojeg krećemo pri odabiru preparata je životna dob. Svi znamo kroz koje promjene koža prolazi tijekom procesa starenja. Također primjećujemo da netko stari „bolje“, a neko drugi „lošije“ i „ranije od svojih vršnjaka“. Zašto?
krema1Kada govorimo o starenju kože, govorimo o dva potpuno različita tipa/mehanizma starenja: ono „bazično“ kronološko starenje, koje nam pripada s dobi i koje je, zapravo, genetski determinirano, te ono drugo, daleko važnije, uzrokovano vanjskim čimbenicima od kojih je najznačajnije UV zračenje (sunce i solarij). Ne zaboravimo pušenje, stres, poluciju, određene lijekove i druge „katalizatore“ procesa starenja cijelog organizma, pa tako i kože.
No činjenica da za drugi tip starenja kože koristimo izraz fotostarenje („photoaging“) govori o nesumljivoj dominaciji UV nad svim drugim čimbenicima. Koliko god žalili za bezbrižnim ljetima kad smo se do mile volje izlagali suncu (vjerujući da je to zapravo, dobro), danas znamo da upravo kontroliranim ponašanjem na suncu – što neizostavno uključuje korištenje preparata (krema) sa zaštitnim faktorom (UVB i UVA), možemo utjecati na proces starenja, te uistinu prevenirati nastanak najupadnijih „staračkih“ promjena na koži lica (nejednakomjerne pigmentacije i „sunčevih pjega“ – tzv. solarnih lentiga, proširenih kapilara, specifične „žućkaste, zadebljane kože“ – tzv solarne elastoze, te specifične „sitne“ naboranosti kože-tzv plissee)"
Nadalje, vrlo su važne, koncentracije aktivnih sastojaka u preparatima koji se koriste. To se posebice odnosi na vitamin kojeg smatramo najvažnijim u „životu kože“ - retinol (vitamin A), koji može biti iritativan čak i u nižim koncentracijama.
Na kraju, svaka koža je drugačija, ima svoju osobnu „kartu“ sa samo svojim jedinstvenim „matičnim brojem“, pa i zahtjeva svoju, baš za nju određenu, jedinstvenu terapiju. “Ono čemu se stremi u medicini uopće pa tako i u dermatologiji je individualzacija. Ono što odgovara Vašoj prijateljici, susjedu, kolegici, ne mora odgovarati, niti biti potrebno Vama!
Jedini preparat koji možemo i moramo koristiti bez obzira na godine i status kože, te bez obzira na godišnje doba (i zimi!) je onaj sa zaštitnim (UV) faktorom! Na taj način preveniramo nastanak promjena kože koje karakteriziramo kao „staračke“, ili ukoliko one već postoje, zaustavljamo njihovu daljnju progresiju.
