Kako me maloprije razveselila naslovnica Bloga - pa gle, ja blog(er) dana! Wou.

Sjećam se svoje prve naslovnice - kako sam bila ponosna što su me uvrstili. Doduše, ne sjećam se što sam pisala, no bila sam ponosna na samu sebe. Jako.

Pa onda cool lista - wou. Ni to nisam od prve skužila da mi netko nije ostavio poruku s čestitkom u komentarima. Znam da je to bilo dobrih godinu i nešto što sam redovito pisala, čitala druge blogere, komentirala....

U cijeloj toj priči - a bila sam sretna kad sam gledala Kruleta nekidan na tv, a isto tako i Udovca prošli tjedan (nešto nam je krenula - mislim nama blogerima ) malo sam i tužna jer se nemam kome pohvalili. Jer eto, kao samozatajna rib(ic)a nisam se baš hvalila okolo kako ja imam neki kakti "zlatni" blogerski status. Između ostalog i zato da ih (u trenucima ljutnje) mogu oprat, a da mi nitko uvređeno ne dahće za vrat...

No, anyway, hvala majci, hvala ocu, hvala voditeljima bloga i da - mir u svijetu. Mah mah...