karizmatizam

o što Isus poduzima, ne može se postići ljudskim silama, suprotno je svim predviđanjima na temelju prirodnih, društvenih i psiholoških zakona. Ljudi koje on poziva slabi su i grešni kao i oni kojima ih šalje. Prilike u svijetu najčešće se tako razvijaju da ne pogoduju rastu vjere i morala. Pred tim činjenicama Biblija ne zatvara oči. Isusova je želja da se djelatnici spasenja ne oslanjaju na naravna predviđanja, da ne pokušavaju izgrađivati Kraljevstvo Božje sredstvima i načinima kojima se grade ovozemni poreci i promiču samo ovozemni probici.

Prorok Izaija (Iz 6,1 - 2a. 3 - 8) doživljava Božje veličanstvo i strah ga hvata zbog toga što je grešan. Kako će Bog njime, koji je nečist, spašavati nečisti narod? Onda ga slikovito čisti Božja vatra te se on osjeća spremnim za poslanje. Bez takve promjene, bez pravog obraćenja, vjera bi se mogla samo glumiti, kao što se bez začeća ljudski lik može narisati ili isklesati, ali se čovjeka ne može doista roditi.

Onaj tko želi drugima pomoći da postanu vjernici mora im priopćiti, upozorava apostol Pavao (1 Kor 15,1-11), cijelu neokrnjenu istinu o spasenju, upoznati ih s činjenicom da je Isus Krist umro za ljudske grijehe, uskrsnuo i osnovao Crkvu utemeljenu na apostolima. Zatim mora s njima slaviti sakramente da bi se izravno ispunjali Božjom snagom. Tu istinu i tu snagu ne mogu nikakvim dovijanjem sami otkriti ni postići na temelju naravnog iskustva. Tek kad im je otkrivena i darovana, mogu je prihvatiti i otkriti da odgovara njihovim najdubljim potrebama.

Evanđeoski prikaz o čudesnom ribolovu (Lk 5, 1 - 11) znakovito razvija istu misao. Tko će pametan bacati mreže o podne, kad ni po mraku u lovu sa svijećom nije ništa postigao? To je protivno ribarskom znanju i iskustvu. Tko se može nadati rastu Crkve usred svijeta koji je zabacio svetinju i strah Božji kad to zapravo nije uspijevalo ni u doba kad je sav privatni i javni život bio prožet religijom? Ali, Petar prima Isusa u lađu i događa se ono što je inače nemoguće. U nikoje se doba vjera ne može širiti na temelju znanstvenih ni iskustvenih procjena ako navjestitelji vjere u svoju lađu, uz sebe, ne prime živoga Krista.