subota, 16.09.2006.
Zaključak, koncert i jedan vrijedan biser (koji se svakome tu i tamo zadesi)
Moj prijašnji post je potvrdio jednu stvar. Uz male životinje i bebe, povremeno raspekmezivanje i patetičnost mužjaka kod ženskog dijela populacije izazivaju iste osjećaje, a ako se to dogodi uživo još se iz toga nešto može izroditi. Dakle kad idući put budem išao u lov na bolju polovicu, povest ću svog bratića koji nema još ni godinu dana, svog cucka Ogija, te ću bit u takvom "raspoloženju" kao da sam ispao iz neke Balaševićeve pjesme.
Oh, da bijah na Đibinom koncertu i moram reći da mi je to prvi veliki koncert u životu. Nije bila predgrupa Vatra kao što su rekli pa mi na kraju nije bilo žao kaj sam našao parking 5 do 8. Tri sata fantastične atmosfere, grljenja, plesa i držanja odreženih 50-kilašica na ramenu. Više možete pročitati kod Amber i Secret. Također su bile i Maja i Cruel da ne bi rekle da sam ih zaboravio. E da, također sam zaključio da imam veliki novčanik, pošto je u njemu prošvercan jedan fotić.
Neki dan sam bio kod prijateljice koja je od nedavno gospođa, a uskoroće biti i gospođa majka. Pa brbljaj malo o jednom, pa o drugom i spletom okolnosti pita ona:
Meni se pomračeni um lagano osvjetli i bubnuh:
"Pa samo pritisneš rewind!"
Vidi se da Bog voli budale, ja sam još živ.
Sa štovanjem, Ribac


