utorak, 09.08.2005.
Što je danas ljepi sunčan dan
Baš!
Danas je bio dan spremanja za more. Nervoza uključena u cijenu.
Iako nisam vjerovao da će sve biti toliko stresno, traženje prave garderobe je kod mene prava potraga za blagom. Naime moje robe ima svuda po kući, bilo čiste bilo prljave. Sva sreća sve je bilo čisto. Istina da idem samo na par dana ali ipak treba čovjek imati opcije, ne?
Da pospremanje bude još sporije pobrinuo se i moj mozak koji je dansa bio izuzetno usporen. Tako sam se uspio nabiti u palac desne ruke. Nije crno ali nije ni daleko. Sad mi je u paru sa srednjim prstom druge ruke koji sam neznam kako prošli tjedan uspio nabiti na ciferšluš. Tek toliko o mojoj spretnosti.
No ni to nije bilo sve. Ko za vraga, baš mi se danas morala na stepenicama smotati papuča. Srećom, išao sam uz stepenice, ne niz stepenice.
Možda ne bi ni tresnuo da na televiziji nisam čuo uvodne taktove Nižetićevog "Proljeća" i glavu okrenuo u onom smjeru koji mi je omogučio sljetanje na stepenice cijelom dužinom ljeve cjevanice.
Imobilizacija noge je onemogućila moj odlazak na lokalnu poštu koja radi do 14.00.
Arrrrgh!
Sad ću na plaži osim mojih spomenutih prstiju izlagati i modricu koja je definitivno kraljevski primjerak.
Da još malo popizdim pobrinuo se i blog koji je objavio da trenutno nemože objavljivati postove koji imaju zacrtano da se objave u budućnosti.
Arrrrrgh uzvraća udarac!
Pa kako da sad objavim postove koje sam vam obećao? Nadam se da će do sutra proraditi
Sa štovanjem, Ribac


