| < | svibanj, 2008 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | 4 | |||
| 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 |
| 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 |
| 19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 | 25 |
| 26 | 27 | 28 | 29 | 30 | 31 | |
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
opis bloga
službeni blog kluba studenta povijesti umjetnosti
kspuff@gmail.com
službeni sajt kspuff-a
PUME PIŠU...
5. Berlinski bijenale
by Jelena Pašić
ljudi & PROJEKTI!!
BLOG
DIZAJN
KULTURNI KRUŽOCI
SLUŽBENI SAJT KSPUFF-a
STAKLENIK
SUBOTNJE KAVE
linkovi...
akademija art
culturenet
e flux
ff
institut za povijest umjetnosti
InZg
kiber đezva
kulturpunkt
mdc
platforma kustos
salon revolucije
SCCA
sc
stipendije
u drugom filmu
udruženje arhitekata
volonterski centar
ZaMirZINE
galerije...
g-mk
galženica
nova
VN
škuc, ljubljana
pume i to.
infocrtice #16
- 01:41 -
reci kaj misliš -
printaj za uspomenu -
#
|
zg... izložba Emisija emocija, Galerija Prozori 'Emisija emocija' je neformalna umjetnička strip družina koje čine Dunja Janković (Mali Lošinj, New York), Irena Jukić – Pranjić (Bjelovar), Matija Pisačić (Sesvete) i Damir Steinfl (Opatija), usmjerena isključivo prema originalnom autorskom stripu. Združuje se 2005. godine, vezano uz strip – prilog 'Emisija emocija' u 'Valu', riječkom listu za kulturu mladih, na Steinflov poziv srodnom autoru i autoricama stripa. www.emisijaemocija.com izložba Zdravka Ivandija: 'red(i)made' izložba Fotografije Jamesa Clancyja, Galerija Badrov izložba Nove mreže novih medija, Galženica 'Izložba je, između ostalog, prvi pokušaj retrospektivnog prikaza događaja na području kulture i umjetnosti novih medija u Hrvatskoj. Proizašla je iz istraživanja posvećenog novim medijima u hrvatskoj suvremenoj umjetnosti, koje je tijekom prve polovice prošle godine, na poticaj Ljiljane Kolešnik s Instituta za povijest umjetnosti, poduzeo Klaudio Štefančić. Izložba predstavlja umjetnost novih medija u Hrvatskoj, prije svega, kao praksu društvenog i umjetničkog umrežavanja na pozadini primjene novih komunikacijskih tehnologija u okviru starih institucija civilnog društva, javnih i masovnih medija, umjetnosti i visokog školstva. Umjesto prezentacije radova umjetnika, koji su na ovaj ili onaj način došli u kontakt s novim medijima, po principu the best of, odlučili smo se za reprezentaciju novomedijske umjetnosti kroz koncepte kronologije i društvene prakse. Tri kronološke linije – politička, informatička i umjetnička – počinju 1990. i završavaju 2005. Na pozadini prikazanih događaja moguće je, nadamo se, naznačiti specifičnost umjetnosti novih medija u Hrvatskoj, kako u odnosu na zbivanja na međunarodnoj sceni novih medija, tako i u odnosu na suvremenu umjetnost. Preklapajući se, ove tri kronologije formiraju neku vrstu privremenih društvenih struktura: kulturnih i umjetničkih mreža u kojima se umjetnost novih medija radi, producira, prikazuje i interpretira. Prikazane su tri mreže uz pomoć četiri čvorišta: - BBS (Bulletin Board System) građanske inicijative 'Antiratna kampanja' i 'Zamir Transnational Ne' su dio prve mreže. Njihove aktivnosti su na izložbi predstavljene arhivom Zamirove diskusijske liste. - Magazin Arkzin i Multimedijalni institut iz Zagreba (1), također, su dio prve mreže, ali su na izložbi predstavljeni odvojeno: s jedne strane, samim izdanjima magazina, koje je moguće kopirati, a s druge, net-art radom Marcella Marsa 'NRD Kit' (2). - 'Media Scape' (3), umjetnički festival, koji se od 1993. do 1999. održavao u Zagrebu, predstavlja drugu mrežu, koja je na izložbi predstavljena telefaks akcijom Darka Fritza '410 Gone', iz serije 'Internet Error Messages' (4). - Odsjek za dizajn vizualnih komunikacija(5) na Umjetničkoj akademiji u Splitu, zajedno sa splitskim Međunarodnim festivalom novog filma(6), označava treću mrežu novih medija, koja je predstavljena zajedničkim radom Dana Okija i Sandre Sterle Interstory.org(7). Na izgled izložbe utjecali su, također, skromni budžet i prostor galerije. Oba su faktora prezentaciju umjetničkih radova svela na minimum. Međutim, ograničenje u izlaganju umjetničkih objekata na jednoj strani, omogućilo nam je intertekstualne veze na drugoj strani, među kojima je referenca na Arkzinove timeline-e samo najuočljivija. www.galerijagalzenica.info izložba 'Aktualno' – izložba članova ULUPUH-a, Mimara izložba Ivan Tudek u Mobiloj Galeriji izložba Marijan Molnar: 'Čitajući Marxa', SC Ako je Marx u 11. tezi o Feuerbachu za filozofe rekao da su uvijek različito tumačili svijet, a stvar je u tome da se on promijeni, što je s umjetnicima? Umjetnost mijenja naš perspektivni potencijal; ona 1. 'dolazi k tebi', ona je 'poruka' i može biti okidač društvenih mikro i makro transformacija; ili je 2. slika društva? Ako kapitalizam poistovjećuje čovjeka s radom kojega vrši, je li to i čitač, onaj koji linearan sustav simbola zamjenjuje drugim, akustičkim ili oralnim? Riječi koje denotiraju objekt su apstrakcije, simboli koji proizlaze iz društvenog dogovora (ugovora), izgovorena riječ je zvučna ljuska referenta (označenog, objekta), i stoga kada percipiramo objekt odnosimo se prema društvu, tj. nužno u taj proces uključujemo ostale, denotirane istim simbolom, s obzirom na prethodno iskustvo i znanje o njegovom značenju: generaliziramo. Područje društvene imaginacije prostor je iluzija bez vlasnika (prema R. Pfalleru), kao univerzalnog principa užitka u kulturi. Danas ne možete jednostavno prihvatiti neku vrst postojećih ideologija ili vjera, već je potrebno stvoriti vlastitu, neponovljivu individualnost kroz aproprijaciju elemenata postojećih, živih ili umrlih, ideologija. Društvo čine elite i mase (Parete): živimo vrijeme slabljenja elite, koju zamjenjuje čovjek mase, nekom vrstom pseudoimitacije stila života elite dobivajući novu ulogu u politici i životu društva. U društvenoj proizvodnji svoga života ljudi stupaju u određene, nužne odnose, nezavisne od njihove volje. Ne određuje svijest ljudi njihovo biće, već obratno, njihovo društveno biće ih određuje: 'nemoguće je ne postati onakvim kakvim te drugi smatraju' (G.J. Cezar). Marx je bio protiv podjele rada (preporuča ujutro pecati ribu, popodne orati u polju a nakon večere raspredati o filozofiji; analogno tome danas se u umjetnosti zastupa interdisciplinarnost i multimedijalnost). Rad bi trebao biti slobodan izraz života, uživanje u životu; je li takav rad umjetnika (podrazumijevajući kontemplaciju i refleksiju kao dio radnog procesa)? Specifična narav individualnosti čovjeka (umjetnika) treba se izraziti kroz njegov rad (čitanje, u ovom slučaju). Takav rad bio bi pravi izraz njegova unutrašnjeg trebanja. Cilj je ništa, kretanje (čitanje kao postvarenje, reifikacija apstraktnih koncepata) je sve. Da parafraziramo imperativne rečenice – agitacije Vlade Marteka, slušajte M.M. kako čita Marxa.' Silva Kalčić  hr... izložba 'Ivan Meštrović / crtež', Slavonski Brod izložba Izložba & performans Zorana Pavelića u Dubrovniku 'Deset godina nakon 'Kazne' (performans izveden 10. lionja 1998. u galeriji Otok tada smještenoj u ulici Pobijanoj br. 8) Zoran Pavelić ponovno u Dubrovniku izvodi svoj najnoviji performans 'Jutarnja akcija'. Pile-Stradun-ARL je relacija na kojoj će se odvijati ta akcija. U ranim jutarnjim satima u vremenu kada na Stradunu nema ljudi, kad Grad spava, autor performansa će se jednostavno zvučno prošetati (koristeći se dječjom igračkom tzv. klepetušom) ovom određenom putanjom sve do Lazareta i istim se putem vratiti natrag. Cijela akcija bit će dokumentirana i predstavljena u formi videa (video dokumentacije) na otvorenju izložbe u galeriji Otok. Paralelno s video dokumentacijom performansa bit će prezentiran drugi video rad 'Glas umjetnika' iz 2003. – u tome vido radu autor također proizvodi (stepajući u krug) specifičan zvuk potenciran jekom. Susret zvukova tih dvaju video radova najvažniji je dio instalacije. Sljedeći dio instalacije uključuje u postav primjerke novina Glas Dalmacije: na zid se postavljaju primjerci Glasa Dalmacije br. 21, br. 22, br. 23 i br. 24 (eksperimentalna izdanja). Na naslovnici sviju izloženih novina, na sam naziv novina, apliciraju se riječi Glas Umjetnika (jednakog vizualnog identiteta). Ideja rada s novinama nastala je 2006. u Osijeku kad je Zoran Pavelić na dan otvorenja 20. slavonskog biennala (Serijalnost – Umjetnost kao život) pa sve do njezinog zatvaranja svakoga dana kupovao novine Glas Slavonije na čiju bi naslovnicu aplicirao tekst 'Glas Umjetnika'. To je bila tzv. nevidljiva akcija koja nije imala namjeru biti negdje predstavljena. Najvažnije je bilo da se taj čin dogodi i da ga se dokumentira. Ideja dobiva svoj nastavak u Dubrovniku. Nakon dogovora za izložbu u Galeriji Otok, Zoran Pavelić potražio je novine Glas Dalmacije. Tek nešto kasnije je shvatio da one ne izlaze svaki dan (što mu je bilo vrlo bitno u slučaju s Glasom Slavonije), nego su tjednik koji izlazi utorkom i još k tome eksperimentalno izdanje. Dan otvorenja izložbe poklopio se s danom izlaska eksperimentalnog tjednika Glas Dalmacije, pa time i ova izložba dobija eksperimentalni prizvuk. Sve se poklopilo.' Zoran Pavelić izložba Zbirka Biškupić u Splitu Prva izložba donosi izbor iz zbirke grafičkih listova velikih formata renomiranih autora nastalih u vremenskom rasponu od sedamdesetih godina do danas, i mali dio nezaobilaznog fundusa zbirke - grafičkih mapa. Zbirka Biškupić nastaje krajem šezdesetih i početkom sedamdesetih godina kada grafika i grafičke tehnike doživljaju u Hrvatskoj polet, te obuhvaća najznačajnije i umjesnije grafičare na ovim prostorima. izložba Elvis Berton: 'Metalna šuma', Poreč outThere... Nika Radić na međunarodnoj izložbi 'FRŕGIL', koja se organizira u sklopu LOOP’08 festivala u Barceloni FRŕGIL je dio inicijative Video Europe koja nastoji predstaviti mlade umjetnike koji rade u mediju filma videa. Izložba istražuje složenu temu fragilnosti s asocijacijama o ranjivosti, izloženosti i prolaznosti. Bilo da se referiraju na pitanja okoliša, međuljudske odnose, memoriju ili jednostavno na materijalni svijet, ti raznoliki radovi pokazuju problematiku kojom se bave mladi video umjetnici iz cijele Europe. Većina umjetnika pripada generaciji koja će uskoro završiti svoje umjetničko školovanje, a mnogi rade izvan sustava komercijalnih galerija. Kustosi su Maite Lorés i Keith Patrick. Nika Radić sudjeluje da svojim radom 'Kind of like'. izložba Damira Očko u Madridu U sklopu internacionalnog festivala Les Rencontres Internationales, Damir Očko predstavlja se videom 'the boy wth a magic horn'. 'Veliki san se spremao izgraditi, ali nešto se desilo dok smo se budili'. Tijekom tranzicijskog perioda Hrvatska se odrekla jednog od najvećih projekta koji se trebao izgraditi na sjevernoj hemisferi: sveučilišne bolnice na gotovo 250 000 četvornih metara. Bolnica je dizajnirana kasnih 70-ih, te je 80-ih djelomično izgrađena, no ostala je nedovršena. Bolnica tvori arhitektonsku pozadinu za 'Dječaka s magičnim rogom': zapuštene dvorane, goli betonski zidovi, labirinti neoznačenih soba i priroda koja prodire u čitavu zgradu. Video, temeljen na Wagnerovom scenariju, pokazuje halucinogenu igru koju igraju likovi kostimirani u organsku varijantu nepostojeće arhitekture kako bi opisali svoju novu socijalnu i emotivnu poziciju, prostor koji postoji negdje između nade i zaborava, između onog što je bilo, što je trebalo biti i onog što je.' Damir Očko www.damirocko.com izložba Izložba slika Ante Sardelića u Washingtonu vijesti sa strane... Arhitekti Penezić i Rogina na središnjoj izložbi Venecijanskog biennala |
