Psychokiller
19.03.2007., ponedjeljak
Poremećaji ličnosti
|
O premećajima ove vrste dosta se često govori. I u svakodnevnom govoru često za nekoga kažemo da je paranoidan, antisocijalan i sl. Dakako ne znači nužno da osobe koje "odoka" okvalificiramo kao takve, zaista i imaju tu vrstu poremećaja. Naime, poremećaji ličnosti često predstavljaju ekstremno izražene osobine i ponašanja koja su inače ne samo prihvatljiva, nego često i poželjna. Prije nego nabrojim poremećaje ličnosti, dat ću nekoliko opaski i definicija. Ličnost - kao prvo zašto ne osobnost, nego ličnost. Iako sve više psihologa (koliko mi se čini) počinje koristiti riječ "osobnost" kao sinonim za ličnost, još uvijek se češće govori o "ličnosti". Osim toga, "osobnost" ima još neke konotacije. Za sada ostajem na uporabi "ličnosti". Karakter i temperament - Iako se katkada koriste kao sinonimi za ličnost, treba ih razlikovati. Karakter označava karakteristike stečene odgojem i označava moralne vrijednosti i osobine pojedinca. Temperament, nasuprot tome označava urođene, temeljne biološke dispozicije za ovakvo ili onakvo ponašanje. I na kraju da dam barem neku okvirnu definiciju ličnosti. Ličnost predstavlja složen obrazac mentalnih karakteristika koje se manifestiraju u gotovo svim aspektima psihičkog funkcioniranja. DSM klasifikacija poremećaja ličnosti Prema DSM klasifikaciji, abnormalno ponašanje opisuje se kroz 5 osi. Os I - Klinički sindromi - Tu su klasični poremećaji poput anksioznosti, schizofrenije, zlouporabe opojnih sredstava itd. Poremećaji na ovoj osi su opisani hijerarhijski. Svaka skupina poremećaja grana se u specifičnije poremećaje. Os II - Poremećaji ličnosti Os III - Tjelesna i medicinska stanja - Tu se opisuje sve relevantno što bi moglo utjecati na mentalno stanje osobe. Os IV - Psihosocijalni i okolinski faktori bitni za mentalno funkcioniranje Os V - Predstavlja procjenu opće razine funkcioniranja (GAF skala / Global Assessment of Functioning) - procjena se daje od 0 do 100. Taj se sustav dijelom može predočiti i koncentričnim kružnicama u kojem je Os I u sredini - trenutni simptomi poput depresije (i analogno je prehladi ili bronhitisu), okružuje ju Os II - Ličnost koja predstavlja između ostaloga i mehanizme obrane i suočavanja s problemima (analogno imunološkom sustavu). Te dvije kružnice nadalje okružuje Os V - koja predstavlja psihosocijalne stresore koji su analogni virusima i bakterijama kod "klasičnih" bolesti. To bi ukratko bilo osnovno o klasifikacijama mentalnih poremećaja prema DSM IV sustavu. Osim DSM IV klasifikacije, koristi se i IDC klasifikacija (klasifikacija Međunarodne zdravstvene organizacije). ICD i DSM su gotovo identične klasifikacije poremećaja (postoje neke manje razlike, primjerice ICD ne uključuje narcistički poremećaj ličnosti). Poremećaji ličnosti Dakle što bi bili poremećaji ličnosti? Kao što je opisano gore, to bi bili poremećaji suočavanja ličnosti sa svakodnevnim situacijama i problemima. Odnosno poremećaji adaptacije ličnosti. Ako ličnost shvatimo kao skup mehanizama izgrađenih (interakcijom gena i okoline) u svrhu adaptacije organizma na zahtjeve okoline, onda bi poremećaji ličnosti ukazivali da su ti mehanizmi manjkavi. Poremećaji ličnosti predstavljaju duboko ukorijenjene i rano stečene maladativne mentalne mehanizme (koji se dakako odražavaju i u ponašanju) a koji mogu, u interakciji sa situacijim u okolini, izazvati neki klinički sindrom, ili ga u najmanju ruku potencirati. Katkada se ne radi o nekom konkretnom poremećaju na Osi I, već na skupu ponašanja koji ukazuju na određeni poremećaj ličnosti. Primjerice osobe s antisocijalim poremećajem češće završe u zatvoru zbog kriminalnog ponašanja. Mnogi poremećaji, ne samo poremećaji ličnosti, pitanje su kontinuuma. U redu je biti ponosan na svoj rad i misliti o sebi dobro, no imati pretjerano istaknutu tu osobinu, može značiti narcistički poremećaj ličnosti. Postoji više konceptualizacija poremećaja ličnosti. Poremećajima ličnosti bavili su se gotovo svi "veliki" psiholozi, tako da su mnogi imalo što za reći o njima. Ja ovdje neću ulaziti u razne teorije poremećaja ličnosti. Za sada ću ih samo nabrojati, a neko dublje ulaženje u tu problematiku ostavljam za neki naredni post. Treba još istaknuti da su navedeni poremećaji prototipovi poremećaja. Dakle rijetki su čisti tipovi, tj. osobe sa svim simptomima i bez nekih drugih simptoma. Katkada osobe imaju karakteristike više poremećaja ličnosti. Dakle ovdje je 14 poremećaja ličnosti s kratkim opisima, prema DSM klasifikaciji. A) Schizoidni - Apatija, indiferentnost, teže biti sami. Ne žele niti trebaju emocionalne kontakte s drugim ljudima. B) Izbjegavajući - Suzdržanost, anksioznost. Napeti u socijalnim situacijama zbog straha od neprihvaćenosti. Percipiraju se nesposobnima i neprivlačnima. C) Ovisni - Bespomoćnost, nekompetentnost, podložnost, nezrelost. Ne žele prihvatiti odgovornost kao odrasle osobe. Traže sigurnost snažnijih osoba. D) Histrionski - Dramatičnost, zavodljivost, traženje uzbuđenja. Pretjerano reagiraju na sitnice. Egzibicionističko ponašanje. Traže pažnju drugih osoba. E) Narcistički - Egoizam, arogancija, osjećaj grandioznosti. Preokupacija maštanjima o vlastitom uspjehu, ljepoti, sposobnostima i sl. Za sebe smatraju da zbog svojih osobina zaslužuju poseban tretman. F) Antisocijalni - Impulsivnost, neodgovornost, devijantno ponašanje, nedostatak empatije. Djeluju bez razmišljanja o posljedicama.Ne poštuju pravila i standarde. G) Sadistički - Okrutnost, dogmatičnost, nagli izljevi bijesa i agresije. Uživaju u ponižavanju i potčinjavanju drugih osoba. H) Kompulzivni - Rigidnost, savjesnost, ograničeniost. Vode život prema utvrđenim pravilima. Striktno se drže normi ponašanja. Svijet vide u terminima pravila i hijerarhije. I) Mazohistički (Samoporažavajući, samopobijajući) - Uslužnost, okrivljavanje samog sebe, strah od uživanja. Potiču druge da budu ispred njih. Umanjuju vlastite uspjehe. J) Paranoidni - Oprez, defenzivnost, sumnjičavost. Traže skrivene motive drugih osoba i prikrivene namjere. K) Schizotipalni - Ekscentričnost, bizarno, čudno ponašanje i ideje. Preokupacija bizarnim idejama. Nejasnih granica stvarnosti i mašte. L) Borderline - Nepredvidivost, nestabilnost, manipuliranje drugima. Boje se napuštanja i izolacije. Brzo mijenjaju raspoloženja. Brzo mijenjaju odnos prema drugima od ljubavi do mržnje. Crno-bijelo mišljenje. Osim navedenih 12 poremećaja, novije izdanje DSM klasifikacije sadrži još 2 predložena, nerazrađena i još ne u potpunosti definirana poremećaja ličnosti: M) Depresivni - Pesimizam, obeshrabrenost, fatalizam. Smatraju se ostavljenim i ranjivim. N) Negativistički - Skepticizam, suprotstavljenost drugima. Opiru se udovoljavanju drugih. Namjerno neučinkoviti, sabotiraju. |
