AGRESIVNOST U DJEČJEM VRTIĆU
Agresivnost spada u dječju svakodnevicu kao i pjevanje, igranje, smijanje i isprobavanje novih igračaka i to zato jer je AGRESIVNOST DIO LJUDSKOG PONAŠANJA.
Agresivnu se djecu olako označava „ZLOČESTOM“, ali to nije tako.
Ta djeca preko agresivnosti šalju signale koje odgojiteljice moraju prepoznati i razumjeti da bi mogle reagirati na odgovarajući način i da bi mogle pomoći djetetu.
Mnogi roditelji ne znaju kako se odnositi prema agresivnosti djeteta.
O ČEMU GOVORIMO KAD JE RIJEČ O AGRESIVNOSTI U DJEČJEM VRTIĆU
- agresivno ponašanje i djelovanje već kod male djece uvijek znači ili OBRANU OD NEČEGA ILI BORBU ZA NEŠTO
- dijete od napada brani sebe i druge kao im prijeti opasnost
- jednakim angažmanom dijete brani predmete i prostor
- dijete s različitom žestinom, koja ovisi o pojedincu, branio svoja prava i interese čim ih netko ili nešto ugrozi
- kod agresivnog djelovanja riječ je o postizanju i očuvanju UTJECAJA i UGLEDA
- dijete se može boriti za naklonost, informaciju, nečiju pažnju .
AGRESIVNOST NIJE NIŠTA NOVO, ČAK NI U DJEČJEM VRTIĆU
- u vrtiću se okupe različiti pojedinci s različitim željama i interesima i kad postoji sukob kako bi se situacija razriješila
- poznato je da djeca iz obitelji u kojima zadovoljenje dječjih potreba ne stoji u prvom planu roditeljskih interesa, pa se stoga stalno potiskuju, češće a ponekad i neočekivano reagiraju agresivno
- agresivnost je sastavni dio vrtićke dobi, kao što je sastavni dio u svakoj drugoj životnoj dobi
- ovakvu situaciju zaoštrava prevelika i pogrešna ponuda agresivnih prizora na televiziji, na video-filmovima i u računalnim igrama
- dijete agresivnost vidi kod drugih ili je pak agresivnost usmjerena prema njemu
- dijete uči promatrajući druge, oponašajući druge i iz vlastitog iskustva
- dijete uči prema ishodu događaja
- uči da će se odgojiteljica kod sličnih situacija umiješati (kod pojave agresivnosti)
- agresivnost spada u dječju svakodnevicu
- dječji vrtić treba biti utočište koje pruža sigurnost i zaštitu, mjesto koje nadopunjuje obitelj kad je riječ o stjecanju iskustva, ali on mora pružiti priliku za uspostavljanje kontakata s odraslima i s drugom djecom u koju se ima sve više povjerenja
- dječji vrtić nije mjesto BEZ SUKOBA (to je normalno)
- upoznavanje kompromisa kao čarobnog sredstva
- iskustvo popuštanja i odricanja od nečega nije tako strašno, iako se u početku, s pozicije djeteta, čini ponižavajuće
- na vlastitoj koži iskusiti ishod sukoba
AGRESIVNOST SMETA
- agresivnost je obično glasna, svima je nepoznat njezin početak – osim žrtvi i počinitelju – i naknadno ga je teško rekonstruirati
- njezin je ishod – NEURAČUNLJIV
- uzbuđen uzvik, izljev bijesa, bujica psovki, fizički napad koji se pretvara u borbu, automatski prekidaju svaku igru
- agresivnost smeta – izravno upletene u sukob kao i slušatelje-gledatelje
- rijetko se agresivno djelovanje može ignorirati, a ugroženoj osobi to je gotovo nemoguće
- kad je riječ o agresivnosti u neposrednoj blizini, svatko mora na nju obratiti pažnju jer lako i neočekivano može biti uvučen u sukob pa će se morati braniti, izgladiti sukob ili pak zauzeti neku od sukobljenih strana
- AGRESIVNOST ZAHTIJEVA ZAUZIMANJE STAVA, I TO ISTOG TRENA, i to je razlog zbog kojeg ona smeta
- agresivno ponašanje je nužnost, no također je prijeko potrebno izživjeti agresivnost
• POKAZATI AGRESIVNOST –nužno znatno promijeniti situaciju koja nas plaši, frustrira, ugrožava ili ograničava
• OBUZDATI AGRESIVNOST
• SPOZNATI AGRESIVNOST – kao usklađivanje osjećaja i vidjeti postoji li drugi put za rješavanje problema
• PRIMIJENITI AGRESIVNOST – iskazati revolt prema otporima
- dječji vrtić roditeljima, po pitanju agresivnosti, može pružiti samo POTPORU
- Odgojitelji mogu roditeljima pružiti stručnu pomoć glede slijedećih pitanja:
• Što je zapravo agresivnost ?
• Što se sve krije iza te riječi?
• Kako se agresivnost može očitovati ?
• Kako da se ja kao roditelj odnosima prema agresivnosti?
• Kad i koliko dugo se valja držati po strani ?
• Koje odgojne probleme možemo mi roditelji i odgojitelji svladati kod kuće, a koje u dječjem vrtiću?
• Kod kojih problema je nama (roditeljima, odgojiteljima) i djeci potrebna pomoć izvana?
BROJNA LICA AGRESIVNOSTI
- BORBA – FIZIČKI NAPAD
- VERBALNA AGRESIVNOST
- POSVE TIHA AGRESIVNOST- odbijanje koje se često podcjenjuje jer nema izražen način pojavljivanja
- Agresivni mogu biti i oni koji ne udaraju pa i njih treba zakočiti kao i razbijače
AGRESIVNOST UVIJEK IMA UZROK
- agresivnost uvijek ima NEKI UZROK – UZROKE
- agresivnost koja potječe od frustracije
- oponašanje agresivnosti
- SKUPNA AGRESIVNOST
- ODGLUMLJENA AGRESIVNOST.
Važno je i „dijagnostički vrijedno“ ono što je prethodilo sukobu – ukoliko je to moguće rekonstruirati ili ispitati – da bi se bolje mogli ustvrditi uzroci agresivnosti.
AGRESIVNOST I ČINITELJ VREMENA – SMETA LI SVAKA SITNICA?
- činitelj VRIJEME ima značajnu ulogu i može situaciju učiniti nejasnom
- ovdje je riječ o oklijevanju i o agresivnosti koja je izazvana „sa zakašnjenjem“.
- Odgoj koji postavlja preuske okvire i granice, odgoj koji ne tolerira proturječje i ljutnju, takav odgoj sprječava svaku agresivnost koja je uvjetovana danom situacijom.
U okviru tog problematičnog odgojnog stila dijete uči da su razočaranja i bijes „ZLOČESTI“ osjećaji koji se ne smiju ni pokazati ni izraziti jer će u tom slučaju uslijediti kazna.
Dijete također uči da su to osjećaji protiv kojih se ne smije ništa poduzeti što bi donijelo olakšanje, rasterećenje, zadovoljenje ili zadovoljštinu.
Svaki put se pojavljuje osjećaj nemoći koji se sve više pojačava: pa ja na ništa ne mogu utjecati, ne mogu ništa pokrenuti ni spriječiti.
U takvom raspoloženju i sitnica može biti ona kap koja će preliti čašu.
AGRESIVNOST: SPONTANOST ILI REAKCIJA? TKO JE KRIV, A TKO NE?
Agresivnost se ne događa kao grom iz vedra neba.
Agresivnost uvijek ima svoj uzrok.
Je li agresivnost posebna domena muškaraca?
Agresivno ponašanje djevojčica i dječaka, a još više muškaraca i žena, potrebno je promatrati diferencirano.
Kod djevojčica upadaju u oči slijedeće spoznaje:
- češće su žrtve fizičkih napada dječaka
- miješaju se u aktivnosti drugih
- kad djevojčice prijete, onda prijete odbijanjem, da nešto neće učiniti, da neće pomoći, da neće više sudjelovati, da nešto nekome neće prepustiti
- djevojčice u sukobima više potpomažu slabije dijete – koje je samo na sebe upućeno
- djevojčice su češće verbalno agresivne i daju prednost „decentnijim“ oblicima agresivnosti.
Situacija kod dječaka:
- pokazuju upadljive oblike agresivnosti koji su žešći, glasniji i uglavnom određeniji
- dječaci imponiraju – oni prijete, brane se i pokušavaju sumnjivim sredstvima nametnuti dobar dojam
- češće se međusobno svađaju, ponajviše oko toga čija je ideja za igru najbolja
- češće iniciraju odglumljenu agresivnost i češće u njoj sudjeluju od djevojčica.
- Dječaci brže i češće imitiraju agresivne prizore
- Kad dječaci prijete, oni prijete djetetu koje se suprotstavlja da će mu nanijeti zlo.
Tko će pobijediti, a tko izgubiti?
Djeca se uvijek bore s mišlju da će POBIJEDITI.
Poraz se kao teorijska mogućnost i ne razmatra. Ako se pak izgubi, razočaranje je veliko, ali je kratkotrajno.
U svakom slučaju ono ne ostavlja dovoljno snažan dojam zbog kojeg bi se sljedeći put opreznije ušlo u sukob.
ODGLUMLJENA AGRESIVNOST
- sva djeca koja sudjeluju žele samo odglumiti borbu
- elementi iz napada ili iz borbe nikad se ne pojavljuju sami
- odglumljenoj agresivnosti potrebno je-kao i svakoj drugoj igri – opušteno polje da bi se mogla odvijati
AGRESIVNOST I RAZMIŠLJANJE NA MIRU – TO NE IDE SKUPA
Što učiniti kad djeca divljaju?
Kako se njima može pomoći da razmisle o događanjima, kad stvari izmaknu kontroli, kako se obratiti djetetu (imenom), a kako njegovom bijesu?
Djetetu valja prići što određenije, te mirno razgovarati s njim i dotaknuti ga, ako ono to dopusti. Zatim dijete treba udaljiti iz situacije u kojoj prijeti opasnost od ozljeda i u kojoj ima previše publike te ga i dalje treba čvrsto držati da bi se smirilo i da bi mu se signaliziralo da ste spremni za razgovor.
Ako dijete ne dopusti da mu se približite, pustite ga da se izdivlja tako da se pruži šansa i drugim osjećajima.
Treba objasniti činjenicu da je „POBIJESNITI“ dio našeg života i da svi moramo naučiti kako se prema tome treba odnositi.
TKO OVDJE DONOSI ODLUKE I TKO UŽIVA UGLED?
Djeca se u vrtiću nalaze u SKUPINI.
Ovdje važe posebna pravila igre za zajednički život.
Za socijalno preživljavanje važno je znati tko tu donosi odluke i tko uživa ugled kod svih.
U svakoj konstelaciji skupine koja traje više od nekoliko sati, brzo se uspostavlja barem privremena hijerarhija.
SOCIJALNI POREDAK NASTAJE PREKO REZULTATA SUKOBA IZMEĐU POJEDINACA.
Borba za čelno mjesto, agresivna socijalna eksploracija – to je normalni, sastavni dio internih odnosa u skupini.
Samo postavljanje JASNIH i DOSLJEDNIH AKCIJA može dokinuti agresivnost.
Tako se preko agresivnog ponašanja i djelovanja uči gdje je granica strpljenja i boli kod mame i tate i što će braća i sestre prihvatiti ako se napadne njih ili njihov posjed, a što sigurno neće prihvatiti.
To su važna socijalna iskustva koja omogućuju zajednički socijalni život ljudi s vrlo različitim potrebama.
Smisao agresivne socijalne eksploracije za dijete se sastoji u tome da preko napada ili provokacije protiv odraslih, protiv starije djece ili vršnjaka stvori prostor za svoje ponašanje i da ga, ako je moguće, proširi.
TKO SU UTJECAJNA, UGLEDNA DJECA KOJA IMAJU VISOKI POLOŽAJ?
- to nikad nisu najagresivnija djeca u skupini
- to su djeca koja su barem na nekom području izrazito darovita
- njihov autoritet počiva na utjecaju, prije svega na moći uvjeravanja i na omiljenosti, što se učvršćuje pouzdanim, prijateljskim vezama i čestim kontaktima s drugom djecom
- inicijativa za igru i tjelesni kontakt najčešće polazi od njih
- takva djeca smiruju sukobe i brinu se za pravednost .
KAKO SE SKUPINA ODNOSI PREMA DJECI S VISOKIM POLOŽAJEM?
- djeca s visokim položajem stoje u središtu zanimanja – uživaju ugled
- djeca im se dive i oponašaju ih
- djeca ih u sukobima mole za pomoć ili za savjet pri problemima
- odmah se prihvaća njihovo odbijanje kontakata
- često ih se poziva na natjecanja da bi se utvrdilo je li njihov položaj i dalje neupitan.
ISTRAŽITI UZROKE AGRESIVNOSTI
- kad je čovjek bijesan, on nije u stanju reći ništa sam sebi, niti on zna zašto je postao tako agresivan
- u vrtiću za to je potrebna pomoć odgojiteljica, a kod kuće roditelja
- Obratimo se prvo djetetu čiji je napad doveo do vrhunca sukoba riječima:
• PA ZAŠTO SI TAKO POBJESNIO?
• ŠTO TE JE TAKO NALJUTILO?
• JE LI TE NEŠTO JAKO ZABOLJELO ILI SI S NEČIM BIO JAKO RAZOČARAN?
Agresivno dijete ne može uvijek odgovoriti na ta pitanja, a naročito ne odmah.
Dijete će lakše odgovoriti na njih ako je steklo iskustvo da se u sličnim situacijama nije samo tražio krivac, nego da se zajednički tražilo rješenje za problem s kojim je očito povezan veći broj osoba.
Agresivnost – prema čemu se možemo naučiti ponašati.
Odbijanje neke radnje ne znači odbijanje i cijele osobe.
• Nasilje i agresivno zastrašivanje ne smiju se prihvatiti, a također se ne smiju ni potajno nagrađivati. Upravo zbog toga treba odbaciti i agresivno kažnjavanje djece
• Ako promatramo nastanak masovne, agresivne reakcije ili izoliranje nekog djeteta, moramo se na dosljedan način umiješati. To su negativni oblici agresivnosti a koje bi trebalo odbaciti, a koji se pojavljuju u svakom obliku života među ljudima
• Za pojedinca i za skupinu postoje nužni oblici agresivnosti. Agresivnost ima i pozitivne strane koje nešto mogu pospješiti. Upravo u vrtićkoj skupini za orijentaciju djece u njihovoj socijalnoj okolini nužno je dosljedno i pravedno povlačenje granice koje provocira agresivna, socijalna eksploracija
• Agresivnost iz frustracije će se pobrinuti za to da se uoče deficiti pri zadovoljenju važnih potreba i da ih se na taj način otkloni
• Odglumljena agresivnost stabilizira skupinu. Ona olakšava sklapanje kontakata među djecom, ali i prijelaz od ozbiljnih sučeljavanja do zajedničkih aktivnosti. Pretpostavka za to je da u dječjem vrtiću stvorimo okvirne uvjete koji podupiru zajedništvo.
(Isprika: Tekst na zalost nema naveden izvor te ga ne mozemo navesti. Preuzeto s ove web stranice. Pripremio: Zdenko Glasovac)
28.04.2009. u 08:00 sati | 3 Komentara | Print | Link | Na vrh
