Drago mi je što nisam prihvatila onu poslovnu ponudu. Ne zato što volim ovo uredsko kafkijansko sivilo, nego zato što ona prilika i nije bila tako sjajna. Zaključila sam to na osnovi činjenice da je kroz radno mjesto koje mi je tada bilo nuđeno u godinu dana prodefiliralo pet-šest ljudi koji su iz te firme pobjegli glavom bez obzira.
I tako sam i dalje na sigurnom, plaća je mala, ali redovita, sivilo razbijam svojim bojama i u biti se nemam na što žaliti. Ali. U meni i dalje radi onaj crv koji ne želi prihvatiti to stanje, crv koji mi stalno šapće u uho kako bih mogla otvoriti svoju vlastitu firmu, crv koji mi jednostavno ne da mira. Sve ovo vrijeme razmišljala sam o pokretanju vlastitog posla, ali su me obeshrabrivali tuđi loši primjeri, primjeri ljudi koji su otvorena srca i punom snagom krenuli u svoj vlastiti posao, da bi se nakon nekog vremena počeli tući po glavi i pitati se što im je to trebalo u ovom nepoštenom i birokratiziranom svijetu. Svjesna sam toga da njihov primjer ne mora značiti da će se i sa mnom to dogoditi, ali opreza nikad dosta. I tako ja i dalje svakodnevno odlazim u svoj mračni ured u kojem mi dan za danom ubijaju svaku molekulu veselja i osjećaja korisnosti, ali negdje duboko u meni crv ruje i ne da se zaustaviti. I dalje mi šapće: "Kreni, kreni, kreni, odvaži se, usudi se, ti to možeš, ti to znaš, ti ćeš uspjeti!" |
Studeni 2011 (2)
Lipanj 2011 (1)
Rujan 2008 (1)
Kolovoz 2008 (1)
Veljača 2007 (1)
Prosinac 2005 (1)
Kolovoz 2005 (2)
Svibanj 2005 (5)
Travanj 2005 (3)
Ožujak 2005 (8)
Siječanj 2005 (3)
Prosinac 2004 (14)
Studeni 2004 (9)