| < | siječanj, 2020 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | ||
| 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 |
| 13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 |
| 20 | 21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 |
| 27 | 28 | 29 | 30 | 31 | ||
O AUTORU
blog je kreiran 25.10.2014. u 13:49h
dizajn: Sjena duše
dr Zlatan Gavrilović Kovač-na Wikipediji HR
dr ZLATAN GAVRILOVIĆ KOVAČ (Dubrovnik, 25.01.1959.) živi u Adelaide-Australija, hrvatski je politički književnik, filozof i pjesnik, diplomirao je pomorsku školu u Splitu i stekao zvanje mornaričkog časnika 1977. Studij sociologije i filozofije pohađa na zadarskom Filozofskom fakultetu i Filozofskom fakultetu u Zagrebu, diplomirao je na ovim odsjecima 1986. Doktorsku dizertaciju brani na Filozofskom fakultetu u Sarajevu pod mentorstvom akademika Muhameda Filipovića 1989. pod naslovom “Filozofske pretpostavke suvremene znanosti” (ili o filozofiji Nikole Kuzanskog). Jedan je od autora famozne “Bijele knjige” zbog čega je bio proskibiran u javnosti. Bio je glavni i odgovorni urednik "Studentskog lista" i časopisa "Pitanja", od 1982. do 1985. Školsku godinu 1990./91. provodi na stručnom usavršavanju iz teoloških studija na International Christian University u Beču, ali se ratnih prilika nakon 6 mjeseci vraća u domovinu. Radio je kao klinički pedagog u Psihijatrijskoj bolnici Vrapče u Zagrebu od 1991. do 1994. i kao urednik na australskoj multietničkoj radio stanici 5 EBI FM u Adelaideu, od 1999. do 2003. Zadnjih 25 godina suradnik je hrvatskih književnih portala i dopisnik iz Australije. Objavio je preko 55 znanstvenih i stručnih knjiga političke tematike kao i prijevode s engleskog i ruskog jezika, kao i samostalne zbirke poezije i zajedničke zbirke s drugim autorima u digitalnom obliku na portalu: http://www.digitalne-knjige.com/naslovna.php
Živi i radi u Adelaideu u Australiji.
dr Zlatan Gavrilovic Kovac (Dubrovnik 25th of January 1959) lives in Adelaide South Australia, is Croatian political writer, philosopher and poet. He graduated Maritime School in Split and became a naval officer in the year 1977 Studies of sociology and philosophy he attending in the Zadar Faculty of Philosophy and the Faculty of Philosophy in Zagreb. He graduated from these departments in the year 1986. PhD thesis defended at the Faculty of Philosophy in Sarajevo under the mentorship of Academician Muhamed Filipovic 1989 with the title Philosophical assumptions of modern science (or the philosophy of Nicholas of Cusa). He is one of the authors of the famous "White book" from 1984 and therefore was belittled publicly. He was editor in chief of the student newspaper 'Studentski list' and magazine "Questions" from 1982 to 1985. School year 1990/91. he attends vocational training from theological studies at the International Christian University in Vienna, but the war situation returns to his homeland after six months. He worked as a clinical pedagogue at the Vrapce Psychiatric hospital in Zagreb from 1991 to 1994 and as an editor at the Australian Multiethnic Radio Station 5 EBI FM in Adelaide, from 1999 to 2003. Last twenty years he is an associate of the Croatian literary portal and correspondent from Australia. He has published over 50 scientific and professional books of political themes and many books of poetry. He is translating from english and russian languages.
Izdane knjige:
KOZMOLOGIJA ZLATNOG PRSTENA 1. DIO
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic1.php
KOZMOLOGIJA ZLATNOG PRSTENA 2. DIO
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic2.php
KOZMOLOGIJA ZLATNOG PRSTENA 3. DIO
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic4.php
SUZE OD KAMENA
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic3.php
SRCE OD PAPIRA
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic5.php
KOZMOLOGIJA ZLATNOG PRSTENA 4. DIO
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic6.php
OKOVANO VRIJEME I.DIO (praxix o filosovima)
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic7.php
OKOVANO VRIJEME II (Kako su Zlatana...)
http://www.digitalne-knjige.com/p129.php
OKOVANO VRIJEME III (Raspad države)
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic9.php
OKOVANO VRIJEME IV (Nautički dnevnik)
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic10.php
RAZGOVORI
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic11.php
BIJELA GOLUBICA (Zbirka poezije)
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic12.php
AUTOBIOGRAFIJA I DRUGE PRIČE
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic13.php
POLEMIKE
http://www.digitalne-knjige.com/p170.php
KRITIKE
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic15.php
ESEJI
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic16.php
KNJIŽEVNA KRITIKA
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic17.php
JAKARINA KOSA
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic18.php
ČIME SMO NEZADOVOLJNI
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic19.php
MIJENE MJESECA
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic20.php
KOZMOLOGIJA ZLATNOG PRSTENA
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic21.php
FILOZOFIJA I KONAČNI SVIJET
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic22.php
AGAMEMNON
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic23.php
VELIKA IMENA HRVATSKE ZNANOSTI I FILOZOFIJE
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic24.php
RAZGLEDNICA IZ AUSTRALIJE
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic25.php
SLAVENSKO PITANJE
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic26.php
POVIJESNA LUTANJA
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic27.php
Prijevod putopisa, trilogija:
1. knjiga trilogije: PUTOVANJA MARCA POLA
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic28.php
2. knjiga trilogije PUTOVANJA MARCA POLA
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic29.php
3. knjiga trilogije PUTOVANJA MARCA POLA
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic30.php
RUSKA ZORA
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic31.php
i ZAJEDNIČKA ZBIRKA POEZIJE POEZIJA SVEMIRA - Željka Košarić-Safiris, Jadranka Varga i dr. Zlatan Gavrilović Kovač
ISBN 978-953-8100-54-3
http://www.digitalne-knjige.com/poezijasvemira.php
ZNANOST I POEZIJA
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic32.php
LAŽI I OBMANE
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic33.php
CRVENI KOKOT
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic34.php
NEBO MAKOVIMA OBASUTO
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic35.php
DNEVNICI - 1. DIO
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic36.php
DALJINE
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic37.php
DNEVNICI - 2. DIO
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic38.php
DNEVNICI - 3. DIO
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic39.php
DNEVNICI - 4. DIO
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic40.php
SUVREMENI HRVATSKI REALIZAM
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic41.php
KAPI ROSE - Zajednička zbirka: Anđa Jotanović, Željka Košarić-Safiris, Tanja Repinac, Jadranka Varga i dr Zlatan Gavrilović Kovač
ISBN: 978-953-354-062-7
http://www.digitalne-knjige.com/kapirose.php
PISMA
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic42.php
UZ KOZMOLOGIJU ZLATNOG PRSTENA
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic43.php
KOZMOLOGIJA I FILOZOFIJA
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic44.php
KOZMOLOŠKA DOMIŠLJANJA
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic45.php
5EBI-FM ADELAIDE
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic46.php
ČOVJEK I KOZMOLOGIJA
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic47.php
NEKI POJMOVI KOZMOLOGIJE ZLATNOG PRSTENA
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic48.php
SUVREMENI HRVATSKI REALIZAM 2. DIO
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic49.php
KOZMOLOGIJA ZLATNOGA PRSTENA 2. DIO
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic50.php
U POTRAZI ZA ISTINOM
https://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic51.php
SIN EZRA
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic52.php
OSOBITOST REALNOG
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic53.php
FEMINIZAM, KNJIGA O JEDNOM APSURDU
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic54.php
KLJUČEVI DVORCA
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic55.php
UKRAJINA, KNJIGA O BESMISLENOM RATU
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic56.php
knjiga koja je poshumno izdana, a napisao je moj otac ALEKSANDAR GAVRILOVIĆ - BRODSKI DNEVNIK
http://www.digitalne-knjige.com/agavrilovic.php
UKRATKO O GLAVNOM
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic57.php
BLOGOVI, KOJE PRATIM
zajedno protiv plagijata
DIGITALNE KNJIGE
Magicus.info
Sandra Vulin
Webstilus
Sjena duše
lanterna duše - Wendy.Tanja
Peki
Safiris
...
...
Zlatan
LUKACS O HEIDEGGERU
- 19:00 -
Komentari (6) -
Isprintaj -
#
 Postojali su svojevremeno pokušaji, da se približe ove dvije filozofije i da se istakne to što im je zajedničko kao što je to na primjer radio Lucien Goldman. Međutim, filozofije Lukacsa i Heideggera razlikuju se među sobom kao što se razlikuje nebo od zemlje. S obzirom na ovu estetičku problematiku odražavanja stvarnosti sa kojom smo otpočeli problematiku suvremenog realizma možda bi valjalo pokazati kako se kretalo mišljenje Lukacsa o Heideggeru i to u rasponu od pojave „Razaranja uma“ iz 1954. godine, koja knjiga ima podnaslov „Put iracionalizma od Šelinga do Hitlera“, do njegove „Estetike“ iz 1963. godine i već na samom početku naših istraživanja vidimo, da se Lukacsevo mišljenje nije uopće mijenjalo, nego je samo dobivalo na širini i dubini analize. U „Razaranju uma“ Lukacs je Heideggeru prigovorio „osjećaj nelagodnosti zbog sadašnjice“ pa onda „relativističku rezignaciju“, pa onda subjektivno razumijevanje svijeta koji je nakon Prvog svjetkog rata „postao ruševina“, „romantičku individualističku nelagodnost“, borbu protiv marksizm, iako se to u Heidegggerovim spisima rijetko izražava otvoreno i direktno s tim, da pokušava za ovu borbu iskoristiti reakcionarne strane Hegelove filozofije, usamljivanje, razočaranje i očajanje koje stvara novu sadržanost i uvid u modernu „tragediju kulture“, iracionalizam pa onda Heideggerovo razumijevanje, da je za neautentičnost svakidašnje egzistencije, za to što Heidegger naziva „propadanjem“ egzistencije, kriv društveni bitak pa onda „kontrarevolucionarni aktivizam“ i uopće dijagnoza Heideggera, da ontologija razotkriva ništavnost ljudske egzistencije skrivene u propadanju i Heideggerov stav da „ljudska egzistencija znači održavanje u ništavilu“ i uopće ta tendencija koja falsificira strukturu stvarnosti i u kojoj plastično dolazi do izražaja „prefašistički karakter Hajdegerove filozofije“ (str. 407) kao što i zaključuje svoju analizu riječima „Kod Hajdegera, dakle, imamo posla sa sličnom problematikom kao kod Kjerkegora, no ipak bez Boga, bez Krista i bez duše. Hajdeger želi da stvori teološku filozofiju historije za „religiozni ateizam“. ..“ (str.412) ili je pak takav stav „djelomično nasljeđen, neorganski nasljeđen deo iz teološke osnovne koncepcije Hajdegerova puta ka spasu duše, a taj je put kod njega, bez Boga i bez duše, izgubio svoje ranije principe koji su pokazivali pravac.“ (str.409) Tako je za Lukacsa Heidegger „...uglavnom isto tako upravljen protiv socijalističke perspektive društevnog razvitka kao i iracionalistička metoda svih vodećih građanskih mislilaca počev od Ničea. Njemačka posljeratna kriza i uslijed te krize zaoštrene klasne borbe, sa postojanjem i sve većim jačanjem socijalističkog Sovjetskog Saveza u pozadini, sa rasprostiranjem marksizma koji su Lenjin i Staljin dalje razvili u radničkoj klasi i u inteligenciji, nagonile su sve ljude na ličnu odluku mnogo snažnije, nego što je to bio slučaj u mirnijim vremenima. Hajdeger, kao što smo vidjeli, ne pobija eksplicitno ekonomsko učenje marksizma-lenjinizma ni njegove političke posljedice - za to nije sposoban ni on ni sloj koji on zastupa - on naprotiv pokušava da neophodnosti izvlačenja društvenih konsekvencija izmakne tako što svaku javnu djelatnost ljudi 'ontološki' diskreditira kao 'neautentičnu'...“ (str. 401) U svojoj osnovi ovo se Lukacsevo stajalište nije promijenilo niti u njegovoj „Estetici“ iz 1963. godine, dakle, skoro 10 godina kasnije, nego je ono prošireno, što je nama sada najvažnije, na pitanja svakodnevnog života i svakodnevne stvarnosti. Ova se stvarnost razlikuje od primitivnosti „Svakodnevnost je štoviše, modus bića postojanja i tada i upravo tada kad se postojanje kreće u visoko razvijenoj i diferenciranoj kulturi“ i onda Lukacs napominje, da je baza ovog mišljenja teološka, u ateistički okrenutom iracionalističkom učenju o Bogu. „Postojanje propada iz njega samog u samo sebe, u bezdanost i ništavnost neautentične svakodnevnice, ali taj pad mu ostaje skriven posredstvom javne izloženosti i to tako što on biva izložen kao uzdizanje i konkretan život.“ Ovaj duboki pesimizam Heideggera koji svakodnevnicu pretvara u sferu beznadne zapalosti, bačenosti u javnost bezličnog, u bezdanost govorkanja mora ujedno prema Lukacsu osiromašiti i izopačiti njenu bit i strukturu: „.. ako praksa svakodnevnice, fenomenološko ontološki, gubi svoju dinamičku povezanost sa spoznajom, sa znanosću, ako se znanost ne uzdigne iz pitanja...ako se ne obogaćuje rezultatima koji je stvaraju, ako se sa njom ne proširuje i produbljuje, onda svakodnevnica gubi upravo svoj pravi karakter, ono što nju čini izvorom i ušćem spoznaje u ljudskom djelovanju.“ (Osobenost estetskoga, str.63) Znači, na ovakav se način vrši apstraktna izolacija svakodnevnice, njeno sprovođenje na one momente koji joj padaju u dio upravo takvim umjetnim razgraničavanjem što dovodi do osiromašivanja i izopačavanja cijele ove sfere. Dovodi do osiromašivanja budući se previđa koliko su svi načini ponašanja u svakodnevnici tijesno povezani sa cjelokupnom kulturom i kulturnim razvitkom čovječanstva. Dovodi do izopačavanja budući se time misaono eliminira uloga svakodnevnice u širenju napretka i ostvarivanju njegovih rezultata. To bi bili najosnovniji prigovori Lukacsa, a onda iz ovog odnosa prema svakodnevnici postoji i naš odnos prema estetičkoj problematici, a takav je odnos Lukacsa i prema problematici prirodno lijepog koja je značajna za određivanje biti estetskog i koja je igra važnu ulogu u cjelokupnoj povijesti estetike. Ona je važna ne samo u estetici, nego i etici i u našem istinskom poimanju ljudskog života i svakodnevnice. Prvo, treba poći od razlikovanja prirodno lijepog i umjetnički lijepog u vrijednosnom smislu i tu je tradicionalna estetika izvršila „dogmatsko homogeniziranje“ samim tim što je odgovor na to pitanje anticipirala dogmatski. Prirodu treba osloboditi teleološko estetskih elemenata kao što je to slučaj kod Kanta i ukazati na povijesni karakter kategorije prirodno lijepog i na njeno prisustvo u umjetnosti posebno epici, drami i slikarstvu kao društvene prakse, a ne kao bitka po sebi. Čovjekov odnos spram prirode nije posredovan, već je on socijalan, socijalno kulturno posredovan. Zato se svagda radi o socijalno posredovanoj biti prirode, radi se o izražavanju prirode kao potvrđivanju socijalno povijesne biti čovjeka. Zato Lukacs i zaključuje, da „doživljaji koji ljudima budi dodir sa prirodom ne predstavljaju niti predstupanj umjetnosti niti otkrivanje neke za sebe bivstvujuće ljepote, koja bi mogla konkurirati umjetnosti, bez obzira kojoj se pri tome dodjeljuje palmina grančica.“ Tako je dakle ljepota socijalno posredovana i mi bismo mogli reći, da se u potpunosti slažemo s ovim Lukacsevim stajalištima, a odatle i važnost svakodnevnice, jer se u njoj izražava čitava socijalnost i povijesnost čovjeka. U tom smislu je točno također, da Heideggerovo srozavanje svakodnevnice predstavlja očajan napor, da se određene odlučne strane svakodnevnog života i mišljenja razmotre konkretnije, nego do sada, ali je kod Heideggera na djelu jedan kulturni i povijesni pesimizam koji je proistekao prvenstveno iz toga što je pojam svakodnevnog u svoj biti potpuno osiromašen i unakažen. Mogli bismo se složiti sa stajalištem, da je Heidegger predvidio kako su duboko povezani svi načini ponašanja svakodnevnog života sa cjelokupnom kulturom i kulturnim razvitkom čovječanstva, ali je njemu izmakao iz vida sam supstancijalan karakter svakodnevnice odnosno sve ono što je povijesni život baštinio kao autentičan ljudski sadržaj. I što na kraju reći, nego da su mnoga stajališta Lukacsa ispravna, mada ima onih njegovih zapažanja koja izazivaju smijeh današnjem naraštaju studenata filozofije, ali tako mora biti, jer je u biti filozofije, da ona neprestano gura naprijed pa se pogledi na njenu povijest razlikuju zavisno od povijesnog mjesta na kojem stojimo. |
