| < | siječanj, 2020 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | ||
| 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 |
| 13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 |
| 20 | 21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 |
| 27 | 28 | 29 | 30 | 31 | ||
O AUTORU
blog je kreiran 25.10.2014. u 13:49h
dizajn: Sjena duše
dr Zlatan Gavrilović Kovač-na Wikipediji HR
dr ZLATAN GAVRILOVIĆ KOVAČ (Dubrovnik, 25.01.1959.) živi u Adelaide-Australija, hrvatski je politički književnik, filozof i pjesnik, diplomirao je pomorsku školu u Splitu i stekao zvanje mornaričkog časnika 1977. Studij sociologije i filozofije pohađa na zadarskom Filozofskom fakultetu i Filozofskom fakultetu u Zagrebu, diplomirao je na ovim odsjecima 1986. Doktorsku dizertaciju brani na Filozofskom fakultetu u Sarajevu pod mentorstvom akademika Muhameda Filipovića 1989. pod naslovom “Filozofske pretpostavke suvremene znanosti” (ili o filozofiji Nikole Kuzanskog). Jedan je od autora famozne “Bijele knjige” zbog čega je bio proskibiran u javnosti. Bio je glavni i odgovorni urednik "Studentskog lista" i časopisa "Pitanja", od 1982. do 1985. Školsku godinu 1990./91. provodi na stručnom usavršavanju iz teoloških studija na International Christian University u Beču, ali se ratnih prilika nakon 6 mjeseci vraća u domovinu. Radio je kao klinički pedagog u Psihijatrijskoj bolnici Vrapče u Zagrebu od 1991. do 1994. i kao urednik na australskoj multietničkoj radio stanici 5 EBI FM u Adelaideu, od 1999. do 2003. Zadnjih 25 godina suradnik je hrvatskih književnih portala i dopisnik iz Australije. Objavio je preko 55 znanstvenih i stručnih knjiga političke tematike kao i prijevode s engleskog i ruskog jezika, kao i samostalne zbirke poezije i zajedničke zbirke s drugim autorima u digitalnom obliku na portalu: http://www.digitalne-knjige.com/naslovna.php
Živi i radi u Adelaideu u Australiji.
dr Zlatan Gavrilovic Kovac (Dubrovnik 25th of January 1959) lives in Adelaide South Australia, is Croatian political writer, philosopher and poet. He graduated Maritime School in Split and became a naval officer in the year 1977 Studies of sociology and philosophy he attending in the Zadar Faculty of Philosophy and the Faculty of Philosophy in Zagreb. He graduated from these departments in the year 1986. PhD thesis defended at the Faculty of Philosophy in Sarajevo under the mentorship of Academician Muhamed Filipovic 1989 with the title Philosophical assumptions of modern science (or the philosophy of Nicholas of Cusa). He is one of the authors of the famous "White book" from 1984 and therefore was belittled publicly. He was editor in chief of the student newspaper 'Studentski list' and magazine "Questions" from 1982 to 1985. School year 1990/91. he attends vocational training from theological studies at the International Christian University in Vienna, but the war situation returns to his homeland after six months. He worked as a clinical pedagogue at the Vrapce Psychiatric hospital in Zagreb from 1991 to 1994 and as an editor at the Australian Multiethnic Radio Station 5 EBI FM in Adelaide, from 1999 to 2003. Last twenty years he is an associate of the Croatian literary portal and correspondent from Australia. He has published over 50 scientific and professional books of political themes and many books of poetry. He is translating from english and russian languages.
Izdane knjige:
KOZMOLOGIJA ZLATNOG PRSTENA 1. DIO
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic1.php
KOZMOLOGIJA ZLATNOG PRSTENA 2. DIO
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic2.php
KOZMOLOGIJA ZLATNOG PRSTENA 3. DIO
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic4.php
SUZE OD KAMENA
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic3.php
SRCE OD PAPIRA
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic5.php
KOZMOLOGIJA ZLATNOG PRSTENA 4. DIO
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic6.php
OKOVANO VRIJEME I.DIO (praxix o filosovima)
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic7.php
OKOVANO VRIJEME II (Kako su Zlatana...)
http://www.digitalne-knjige.com/p129.php
OKOVANO VRIJEME III (Raspad države)
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic9.php
OKOVANO VRIJEME IV (Nautički dnevnik)
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic10.php
RAZGOVORI
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic11.php
BIJELA GOLUBICA (Zbirka poezije)
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic12.php
AUTOBIOGRAFIJA I DRUGE PRIČE
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic13.php
POLEMIKE
http://www.digitalne-knjige.com/p170.php
KRITIKE
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic15.php
ESEJI
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic16.php
KNJIŽEVNA KRITIKA
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic17.php
JAKARINA KOSA
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic18.php
ČIME SMO NEZADOVOLJNI
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic19.php
MIJENE MJESECA
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic20.php
KOZMOLOGIJA ZLATNOG PRSTENA
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic21.php
FILOZOFIJA I KONAČNI SVIJET
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic22.php
AGAMEMNON
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic23.php
VELIKA IMENA HRVATSKE ZNANOSTI I FILOZOFIJE
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic24.php
RAZGLEDNICA IZ AUSTRALIJE
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic25.php
SLAVENSKO PITANJE
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic26.php
POVIJESNA LUTANJA
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic27.php
Prijevod putopisa, trilogija:
1. knjiga trilogije: PUTOVANJA MARCA POLA
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic28.php
2. knjiga trilogije PUTOVANJA MARCA POLA
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic29.php
3. knjiga trilogije PUTOVANJA MARCA POLA
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic30.php
RUSKA ZORA
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic31.php
i ZAJEDNIČKA ZBIRKA POEZIJE POEZIJA SVEMIRA - Željka Košarić-Safiris, Jadranka Varga i dr. Zlatan Gavrilović Kovač
ISBN 978-953-8100-54-3
http://www.digitalne-knjige.com/poezijasvemira.php
ZNANOST I POEZIJA
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic32.php
LAŽI I OBMANE
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic33.php
CRVENI KOKOT
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic34.php
NEBO MAKOVIMA OBASUTO
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic35.php
DNEVNICI - 1. DIO
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic36.php
DALJINE
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic37.php
DNEVNICI - 2. DIO
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic38.php
DNEVNICI - 3. DIO
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic39.php
DNEVNICI - 4. DIO
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic40.php
SUVREMENI HRVATSKI REALIZAM
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic41.php
KAPI ROSE - Zajednička zbirka: Anđa Jotanović, Željka Košarić-Safiris, Tanja Repinac, Jadranka Varga i dr Zlatan Gavrilović Kovač
ISBN: 978-953-354-062-7
http://www.digitalne-knjige.com/kapirose.php
PISMA
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic42.php
UZ KOZMOLOGIJU ZLATNOG PRSTENA
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic43.php
KOZMOLOGIJA I FILOZOFIJA
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic44.php
KOZMOLOŠKA DOMIŠLJANJA
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic45.php
5EBI-FM ADELAIDE
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic46.php
ČOVJEK I KOZMOLOGIJA
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic47.php
NEKI POJMOVI KOZMOLOGIJE ZLATNOG PRSTENA
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic48.php
SUVREMENI HRVATSKI REALIZAM 2. DIO
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic49.php
KOZMOLOGIJA ZLATNOGA PRSTENA 2. DIO
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic50.php
U POTRAZI ZA ISTINOM
https://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic51.php
SIN EZRA
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic52.php
OSOBITOST REALNOG
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic53.php
FEMINIZAM, KNJIGA O JEDNOM APSURDU
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic54.php
KLJUČEVI DVORCA
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic55.php
UKRAJINA, KNJIGA O BESMISLENOM RATU
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic56.php
knjiga koja je poshumno izdana, a napisao je moj otac ALEKSANDAR GAVRILOVIĆ - BRODSKI DNEVNIK
http://www.digitalne-knjige.com/agavrilovic.php
UKRATKO O GLAVNOM
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic57.php
BLOGOVI, KOJE PRATIM
zajedno protiv plagijata
DIGITALNE KNJIGE
Magicus.info
Sandra Vulin
Webstilus
Sjena duše
lanterna duše - Wendy.Tanja
Peki
Safiris
...
...
Zlatan
J.J. KRASZEWSKI „HEROJSKA ŽENA“
- 14:44 -
Komentari (3) -
Isprintaj -
#
|
Jozef Iganci Kraszewsky je poznati poljski pisac druge polovice 19. stoljeća, ali je kod nas domaći kod nekolicine slavističkih stručnjaka. Postoje sačuvane kuće Kraszewskih kao također i muzej Kraszewskog u Poznaniu. Kod nas ga je prevodio Kršić Ivo koji je opet i sam bio publicist i prevoditelj. Ovaj je Ivo umro u Zagrebu 1934. godine. Prevodio je sa njemačkog, turkog, poljskog, mađarskog i švedskog jezika, a i sam je objavio zbirku pjesama „Drhtaji" u Vukovaru 1908. godine. Godine 1920. preveo je i ovu „Herojsku ženu“ Kraszewskog sa poljskog jezika i tako smo bili upoznati s ovim poljskim piscem. Jozef Ignaci je rođen 1812. godine u Varšavi, bio je pisac, kolumnist, izdavač, povjesničar, enciklopedist, socijalni i politički aktivist, suosnivač Matice poljske, a pisao je i povijesne pjesme. Imao je brojne pseudonime: Bogdan, Kaniowa, Omega, Pasternak, JIK, B.B. i druge. Njegovi roditelji živjeli su na svom imanju u blizini Pruzanyja, a njegova majka tražila je utočište u Varšavi zbog straha od francusko-ruskoga rata. Oba roditelja pojavila su se u Kraszewskom. Njegov otac Jan Kraszewski bio je pruski okružni zastavnik i povijest ove obitelji je tema mnogih njegovih djela i dnevnika. Jozef Ignacy je bio najstarije dijete od petoro braće i sestara od kojih su neki također bili književnici. Bio je izuzetno plodan pisac koji zapanjuje po veličini svog djela i rada. Napisao je i objavio oko 600 jedinica literature ne računajući pri tome njegove doprinose u uredničkom radu, članke u časopisima i veliki opus privatne prepiske. Najvažnije je svoje doprinose dao kao romanopisac. U svojih 57 godina rada napisao je njih 232, uključujući 144 socijalna, moralna i narodna te 88 povijesnih. Mogli bismo reći, da je Jozef Ignacy bio obrazovan u svim pravcima prosvjetnog, znanstvenog i društvenog rada koji je doveo do reforme poljskog romana dajući mu originalne značajke, neobičnu obradu stranih elemenata i motiva, uvođenje raznolikosti tih motiva, obnovu cijelog poljskog literarnog života na fundamentima materijala nastala na promatranju, kao i njegovim podizanjem na visoku razinu umjetnosti. Međutim je i sam bio pod uticajima suvremenog razvoja poljskog romana i njegovih najzrelijih stvaratelja kao što je na primjer Sienkiewicz. Umro je 1887. godine u Ženevi. Kao što smo već rekli, kod nas je poznat od prijevoda Kršića 1920. godine koji je objavljen u Nakladi Jos. Čaklović u Zagrebu. Ta „Herojska žena“ se bavi tematikom žene u tadašnjoj Poljskoj i ova knjiga svakako predstavlja vrijedan dokument tog vremena. To je bilo doba ukidanja kmetstva i propadanja starih patrijalhalnih modela življenja te kroz pripovijedanje o Sigismundu Pientki saznajemo, na primjer, da se njegov otac nastanio u okolišu Krakova i stanovao je ondje, pošto je stekao selo te je bio po svojoj prilici nadlovac, jer su mu sina zvali mladim nadlovcem, dok nije stekao mjesto ‘’neznatna staroste’’, a sa njim i vlastitu čast i naslov. Pa onda Kraszewszky napominje: „Ali morate znati, da, primjerice perad već od poroda pripada njemu. Da li to leži u baštinjenoj krvi ili u primjerima i u kućnoj navici, nuzgredno je, sigurno je ipak da jabuka ne pada daleko od stabla i da sova nikada ne rađa jastreba.“ (str.8, 9) Pa ako je sa kokošima i pjetlima tako kako Jozef Ignacy piše, kako je tek onda bilo sa ljudima? I on taj roman otpočinje riječima kako je nekada bilo dobro, a danas više nije, a tako nekako otpočinje i Gilgameš prije 7 tisuća godina: „Promotrimo li kako današnji svijet izgleda blijed, dugočasan, jednoličan i hladan te ako ga usporedimo s onim bujnim, šarenim, slikovitim i vrućim životom prošlih vremena, morali bismo mi starci gotovo uzdisati nad sadašnjim naraštajem, kako je zakržljavio i zahirio. Dobri Bože, što je se sve događalo u ona vremena, o kojima su nam pričali naši djedovi?! Neću baš da kažem, da je onda bilo sve bolje ili da tvrdim da je danas gore, ali neka Bog zna, sve je bilo drugačije, oh! drugačije. Čovjek je živio i osjećao da živi. Dašto je da se je dogodilo da se je i on katkada opekao, da je katkada dobio po glavi, da je i njemu usplamtilo I uzavrelo u pravednoj srdžbi, ali kada je došlo do zagrljaja i poljubaca, tada su pucale kosti u tijelu. Muževi i žene, svi smo bili u životu jači i topliji, postili smo uz kruh i vodu, ali smo i pili na pehare, hrvali smo se na život i smrt, ali smo se i ljubili do smrti. Danas je sve blijedo, bijedno, kašljucavo i boležljivo, ni ne ljubi, ni ne mrzi srdačno, jedva diše i vucara se svijetom kano da nema života.“ (str. 7) Da čovjek pukne od smijeha, a na što se svodi ta tematika i problematika ondašnje moderne žene najbolje nam ilustrira jedan mali dio na početku tog romana kada Elizabeta kaže: ‘’Mi žene, čuvarice smo kućne kreposti i čistoće kućnoga ognjišta i moramo je čuvati od svake ljage. Zar nije sveta dužnost onoga komu smo prisegli vjernost, spasiti ga od propasti?’’ Gvardijan je skoro proplakao kad je čuo te riječi, ustao je i živahno povikao: ’’Blagosivljem te u ime Gospodnje“ Takovu nazivljem ženom! To se zove srčanost? To je žena? Što da vam kažem? Bog vas Blagoslovio! Radite što vam nalaže vaša duša.“ (str. 34) Vidimo, dakle, da se ova feministička problematika značajno razlikuje od današnje koja se događa 150 godina kasnije otprilike. Danas se ovim pitanjima Kraszewskog više ne bavimo, danas se pitamo, da li žene imaju svoje žensko Pismo, da li su piloti i astronauti, da li su plaćene za isti posao kao i muškarci, koliko ih ima u nacionalnim parlamentima i vladama, kakva im je ženska filozofija i konačno, pitamo se kakva je psihologija one žene koja je iz mržnje bacila muškarca pod gradski metro? To su današnje teme suvremene feminističke literature. Dakle, nema nikakve sumnje, da je ovo proteklo vrijeme - vrijeme velikog socijalnog i kulturnoga razvoja i možda je istina, da taj razvoj nosi sa sobom obilje novih problema, ali ne mora sve nužno završiti apokaliptičkim vizijama budućnosti u kojima nedostaje ljudskosti i u kojima prevladava nihilizam. Mislim, da se tu ne slažem sa tom dijagnozom Kraszewskoga, ali to je duga priča. |
