Upoznajte malu čigru (Sterna albifrons) ,strogo zaštičenu zavičajnu divlju svojtu, koja će biti uništena iskapanjem dravskog spruda u Jelkušu!
Porodica: Sterndae – čigre
U Hrvatskoj je malobrojna gnjezdarica panonske Hrvatske i priobalja. U panonskoj se Hrvatskoj gnijezdi samo na Dravi u Podravini, od slovenske granice ...do Pitomače (Lukač 1986, D. Radović, B. Štumberger), i na Savi kod Ivanje Reke, nizvodno od Zagreba (D. Radović). Godine 1997. oko 45 parova crvenokljune čigre i 5 pari male čigre gnijezdilo se u miješanoj koloniji na velikoj šljunkovitoj obali Drave kod Repaša.
Na Savi kod Slavonskog Broda jedan se par gnijezdio 2000. godine (V. Dumbović Ružić), no to je najvjerojatnije jedno od slučajnih, neredovitih gniježdenja ptica koje dolutaju s kolonije kod Ivanje Reke jer se tu nikada prije nisu gnijezdile niti za njihovo redovito gniježđenje ima uvjeta (M. Šetina). I savska i dravska populacija broje svaka po petnaestak parova.
U priobalju je poznato pet kolonija sa po pet do desetak parova na otočićima sjevernoga dijela zadarskog otočja: Mišnjak i Mali Brušnjak kod Paga (D. Radović), Kurjak i Šip kod Oliba (D. Radović), Lagnjići kod Dugog otoka (E. Kletečki). Izvan toga područja postoji kolonija na otočiću kod Rovinja (Samwald i Lukač 1994). Sredinom 20. st. zabilježeno je i gniježđenje na slaništu kraj ušća Mirne u Istri i na pjeskovkom žalu kraj Nina (Rucner 1998), no te kolonije danas više ne postoje. Ukupnu hrvatsku populaciju danas čini 60 do 75 parova (Radović i sur., 2003). Za selidbe su rasprostranjenije i u panonskoj Hrvatskoj (Mikuska i Mikuska 1994, D. Radović) i duž cijelog priobalja (Rucner 1998, Tutman 1980. D. Blažina, D. Radović).
Obitava uz morske obale i po večim rijekama, jezerima, šljunčarama i akumulacijama, s pješćanim i šljunkovitim otocima i sprudovima. Druževne su tako da su za selidbe u malim jatima, obično obiteljske skupine. Gnijezde se kolonijalno, monogamne su. Gnijezdo grade na golom tlu, ponekad i u niskom, rijetkom bilju. U pologu su obično 2 – 3 jajeta, inkubacija traje 21 – 24 dana, a mladi su sposobni za let s 20 – 24 dana (Radović i sur., 2003).
Hrane se pretežito sitnom ribom i rakovima, kukcima, kolutičavcima i mekušcima. Plijen traže leteći krivudavo nad vodom, a kad ga uoče obrušavaju se i grabe ga na površini ili zaranjaju. Kukce love u letu iznad vode i skupljaju ih s vegetacije. Najčešće love samotno, ali i u manjim skupinama, u široko raspršenim jamna, ponekad i u mješovitima jatima s drugim vrstama čigra. Promatrajući plijen trepere duže i češće od ostalih čigra (Radović i sur., 2003).
Razlozi ugroženosti su uređivanje rijeka, odnosno kanaliziranje vodotoka i iskopavanje šljunka, turizam i rekreativne aktivnosti te onečišćenje voda (Radović i sur., 2003).
Vrsta je strogo zaštičena zavičajna divlja svojta (Pravilnik o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim (NN 99/09)), a međunarodno je zaštićena Bonskom konvencijom (dodatak II) i Bernskom konvencijom (dodatak II). Vrsta se nalazi i na Prilogu I europske Direktive Vijeća 79/409/EEZ (1979) o očuvanju divljih ptica.
IZVOR:Studija uništavanja dravskog spruda u Jelkušu
SOS-Save Our Sprud
|
