Regionalni park Mura-Drava-Zašto Biškupić oklijeva?
Ministar kulture je još početkom rujna najavio promptno proglašenje Regionalnog parka Mura-Drava, a još uvijek nije uputio Vladi takav prijedlog. U međuvremenu, Đuro Popijač dogovorio je s ruskim kolegama gradnju hidroelektrana na Dravi. Stoji li Biškupićevo kašnjenje u kakvoj vezi s ugađanjem ruskim partnerima?
Ruski ministar za izvanredne situacije Sergej Šojgurazgovarao je krajem prošlog tjedna s hrvatskim ministrom gospodarstva Đurom Popijačem o nizu poslova na koje su Rusi bacili oko, između ostalog i o gradnji hidroelektrana (Molve 1 i Molve 2) na Dravi za što je zainteresirana ruska tvrtka Inter RAO EES.
Da li je ovo rusko-hrvatsko ugodno druženje razlog što još uvijek nije došlo do proglašenja Regionalnog parka Mura-Drava, iako je ministar kulture Božo Biškupić još 1. rujna u Čakovcu najavio da će Vlada već slijedećeg dana raspravljati o proglašenju?
Iz Ministarstva kulture su se nakon tjedan dana, bit će napornog, razmišljanja odlučili odgovoriti: „U tijeku je postupak usuglašavanja stavova oko Nacrta Uredbe o proglašenju Regionalnog parka Mura-Drava te će nakon postizanja dogovora Nacrt Uredbe biti upućen Vladi Republike Hrvatske na donošenje". Kada će se nepoznati neki usuglasiti oko Nacrta za koji je Biškupić već 1. rujna rekao da je spreman, nismo saznali. Od Ministarstva gospodarstva nikakav odgovor nismo dobili.
Uredba o preventivnoj zaštiti Regionalnog parka Mura-Drava donesena je još u veljači 2008. te vrijedi najviše tri godine. Do veljače 2011. Vlada mora proglasiti trajnu zaštitu o čemu je postignut i međunarodni dogovor s Mađarskom.
„Zašto je premijerka potpisala izjavu s mađarskim kolegom, ako sada ne želi ustrajati i čvrsto stati iza svoje riječi? Ispast će neozbiljna u očima međunarodne javnosti. S obzirom da je Europa, pa i Hrvatska, već uništila Dravu, Regionalni park Mura-Drava posljednja je prilika da sačuvamo preostala vrijedna područja tih rijeka do utoka Drave u Dunav, i to kao ulaznicu na europsko i svjetsko tržište eko-turizma", izjavio je Siniša Golub, ravnatelj Javne ustanove za zaštitu prirode Međimurske županije, jedne od pet županija koje zahvaća područje Regionalnog parka.
Stručne podloge su izrađene i javne su rasprave održane u svih pet županija. Sve županije su, zaključno s Osječko-baranjskom, potpisale i "Izjavu o osiguranju sredstava za financiranje regionalnog parka", te je proglašenje koje je Vlada podupirala kada se trebalo slikati s Mađarima moglo zastati samo na zadnjoj stepenici, samoj Vladi.
„Ne može se tvrditi da su Vladini energetski planovi o gradnji HE Molve 1 i Molve 2 u sukobu s planiranim proglašenjem Regionalnog parka jer su u regionalnom parku dopuštene gospodarske i druge djelatnosti i radnje kojima se ne ugrožavaju njegove bitne značajke i uloga, uz poštivanje uvjeta zaštite prirode", tvrdi glasnogovornica Ministarstva kulture Ivana Krušec.
Planovi za gradnju dvije hidroelektrane na Dravi, Molve 1 i Molve 2, koje su uvrštene i u Vladinu odluku o energetskim priroritetima, tako neće nužno biti ugroženi proglašenjem zaštite rijeka, ali će se tražiti ispunjenje nešto strožih uvjeta. Da li ti uvjeti mogu biti ispunjeni ostaje pitanje, s obzirom da su Molve 1 i Molve 2 zapravo malo modificirani projekt hidroelektrane Novo Virje koji je odbačen upravo zbog procjene o izrazito negativnom utjecaju na okoliš.
Međutim, dok Ministarstvo kulture vodi proces proglašenja Regionalnog parka, a Ministarstvo gospodarstva lobira za gradnju hidroelektrana, ostaje nejasno što je u ovoj priči Hrvatskoj prioritet, vidi li rijeku Dravu kao vrijednost samu po sebi ili kao nešto vode iz koje se može iscijediti nešto malo struje, a utopiti puno novca, kao što je bio slučaj s krškom ljepoticom Dobrom.
„Osim što bi trebao biti upoznat s Nacionalnom ekološkom mrežom u koju spada i područje budućeg Regionalnog parka, te uvjetima zahvata na području iste, ministar gospodarstva bi trebao znati i da HE na nizinskim rijekama poput Drave, dugoročno nisu ekonomski isplative i da ga HEP zavarava pružajući mu samo dio priče. Upravo bi ministar gospodarstva trebao biti upoznat s cijelom računicom, kako koristima tako i štetama. Stječe se dojam da Vlada želi pošto-poto prikazati kako se država gospodarski razvija, a zapravo prihvaća zastarjelo poimanje energetskih resursa koji nas dugoročno mogu odvesti samo korak unazad", komentirala je Olga Jovanović iz Udruge za istraživanje i popularizaciju znanosti Baobab iz Koprivnice.
Mura je zaštićena još od 2001. godine kao značajni krajobraz, kao međimurski odgovor na težnje da se i na njoj grade protočne hidroelektrane. Na već postojećim se mogu vidjeti posljedice po rijeku nakon izgradnje HE-a. U Međimurju se događa pad razina podzemne vode s drastičnim negativnim efektom na poljoprivredu, promjena mikroklime s brojnim negativnim utjecajima na zdravlje stanovništva, sušenje šuma, izostanak obećanog navodnjavanja, radikalna promjena ekosustava, fizički zahvati u prostor i njegova trajna degradacija naknadnim i najčešće ilegalnim iskapanjem šljunka, nestanak autohtonih biljnih i životinjskih vrsta.
„Tome treba pridodati i antropološke i kulturološke posljedice kao što su nestanak identiteta naroda koji živi uz svoje rijeke i s njima, pa i raseljavanje dijela stanovnika. Nažalost, kapital(izam), baš poput socijalizma, takve stvari ne uzima u obzir! Obećaju se nova radna mjesta u elektranama, s time da se unaprijed zna kako se procesi u proizvodnji struje sve više automatiziraju", ističe Golub.
Tako je nedavno pompozno otvorena, ali nefunkcionirajuća hidroelektrana na Dobri potpuno automatizirana, ne utjecavši nikako na zapošljavanje u lokalnoj zajednici.
„Struja nam je svima potrebna, to je istina. No, je li postotak struje koji ćemo dobiti iz Molve 1 i Molve 2 uistinu vrijedan 'konačnog rješenja' donjeg toka Drave u Hrvatskoj?", pita Golub podsjećajući na licemjerno ponašanje susjeda Slovenaca koji su najprije predjele uz rijeku Muru proglasili NATURA 2000 područjima, a sada nakon ulaska u EU žele tu vrst zaštite skinuti i na Muri graditi protočne hidroelektrane.
Udruga Baobab upozorava i na financijske gubitke. Uništavanjem potencijala za održivi razvoj onemogućuje se dobivanje milijunskih sredstava iz predpristupnih fondova namijenjenih upravo za očuvanje i razvoj područja uz ove dvije rijeke. Također, izgradnja najavljenih hidroelektrana protivi se načelima Okvirne direktive o vodama koja potiče moderno upravljanje vodama odnosno princip „žive rijeke".
Međutim, ministar Biškupić se zaletio prije nekoliko tjedana kada je najavio proglašenje Regionalnog parka „već sutradan". Valjda nije znao da dolaze Rusi družiti se s Popijačem. A pokazalo se još jednom da je zaštita prirode u hrvatskoj Vladi zadnja rupa na svirali, može doći na red tek kad svi ostali resori oglođu kosti. Iako sam regionalni park čak ni ne znači da gradnja hidroelektrana ne može doći u obzir, nismo ga proglasili prije dolaska Rusa da ovi ne bi dobili pogrešnu poruku. Da ne bi ispalo da je Hrvatskoj zaštita prirode ispred interesa stranih investitora. Jer to ovoj Vladi nikako nije. Marina Kelava, H-alter
POVEZANO: Hidroelektrane NISU ni jeftine ni "zelene"
Podravske šoderice - trailer
Režiju i scenarij potpisuje Goran Šafarek, kameru Goran Šafarek te koprivnički foto/video dvojac Andrej Bunić i Hrvoje Petrić
Film će biti premijerno emitiran u srijedu, 29. svibnja, 18.30. HTV 2
"Srednje Podunavlje - srce europske divljine".
Režija, scenarij, tekst i najveći dio snimaka: Goran Šafarek
Ne živi čovjek samo od kruha
U spomen Kino klub Slavica i Mirku Laušu (1926.-2005.)
Film snimljen 2004.godine. Ideja i realizacija Zdravko Jakupec.
