 | Kao i Slatina, općina Pitomača i ostatak Podravine također su u nepovoljnom cestovnom položaju jer nas zaobilaze sve nove najavljene ceste, dok u isto vrijeme na najnovijim auto kartama prikazuju se ceste kroz Pitomaču i Stari Gradac koje NE POSTOJE.Obilaznica Pitomače i obilaznica Starog Graca postoje samo u papirnatim kartama dok ih nema u stvarnosti.
Nova dionica Podravske brze ceste također postoji samo u planovima izgradnje(prostorni plan Općine Pitomača, za naš dio brze ceste) dok se u stvarnosti nijedan dio dionice Slovenija-Varaždin-Koprivnica-Đurđevac-Pitomača-Virovitica-Slatina-Osijek-Ilok nije počeo graditi. Nova Podravska brza cesta slijedi staru dionicu Podravske magistrale(D2) i to je jedina cesta koja pitomačku Podravinu spašava od prometne izolacije u koju nas je stavila Vlada RH odlukom o izgradnji autoputeva prema Zagrebu tkz.Podravskog ipsilona koji sijeće Podravinu na dva dijela. |
Čak 100 sudara u 7 mjeseci
SLATINA - U prvih sedam mjeseci prošle godine na području Virovitičko-podravske županije dogodilo se 425 prometnih nesreća. Od toga 35 posto nesreća (149) dogodilo se na državnoj cesti D2, poznatoj kao Podravska magistrala. Ove godine u županiji se dogodilo ukupno 346 prometnih nesreća, od kojih 114 ili 33 posto na Podravskoj magistrali. U usporedbi s prvih sedam mjeseci 2009., kada su na toj cesti poginule četiri osobe, u istom razdoblju ove godine poginula je jedna osoba. Možda D2 i prestaje biti “magistrala smrti”, ali zasigurno ostaje jedna od naših najopterećenijih i najopasnijih prometnica.
Teška teretna vozila koja su iz istočnih zemalja, poput Rumunjske ili Bugarske, u skupinama, Podravskom magistralom putovala tranzitno prema zapadnim zemljama, kako bi se izbjeglo plaćanje cestarine, stvarala su gužvu na cesti i onemogućavala normalni promet lokalnog stanovništva i gospodarstva, a nerijetko su bila i uzročnici prometnih nesreća.
Prema riječima glasnogovornika PU Josipa Štajdohara, takav promet znatno je prorijeđen, što se vidi i u statističkim podacima Policijske uprave virovitičko-podravske.
No još uvijek cestom D2, koja je tijekom Domovinskog rata bila jedina prometna spona istočne Hrvatske s ostatkom domovine, dnevno prođe više od 15.000 vozila. Uz to, recesija je dugoročno odgodila gradnju nove, suvremene prometnice.
Opravdano su Slavonci ljutiti što se njihova prometna žila kucavica samo obnavlja, premda je i to potrebno, jer će ta cesta za njih imati neprocjenjivo značenje i nakon izgradnje nove ceste. Prometnu izoliranost cijele regije “Podravski ipsilon” samo će djelomice ublažiti, ali jedan njegov krak će (i kad bude dovršen) dopirati samo do Virovitice.
Prometno je posebno složen problem Slatine, gdje se u središtu grada spajaju državne ceste D2 (Podravska magistrala) i D34 (Slatina - Donji Miholjac - Osijek).
BRZA CESTA VARAŽDIN - OSIJEK
Izgradnjom sjeverne gradske obilaznice (koju odgađaju recesija i arheološka istraživanja), to će usko grlo biti izmješteno iz središta grada, ali će vjerojatno biti samo premješteno u prigradsko naselje Sladojevce, gdje će se obilaznica spajati s D2. Brza podravska cesta od Varaždina do Osijeka, koja se općenito smatra dobrim rješenjem i koja bi zasigurno pridonijela razvoju gospodarstva u najnerazvijenijoj hrvatskoj regiji, osobito poljoprivrede, čini se da je vrlo daleko od realizacije.
IZVOR:Glas Slavonije,Petar ŽARKOVIĆ
|
