„malo mjesto u srcu Podravine, općina kruha, vina i pjesme. Pitomača je ponosna na svoje gorice"
To su riječi sadašnjeg načelnika Općine Pitomača.
Pitomačke gorice su smještene na tri brega; Aršanj, Kladarski breg i Otrovanski breg.
Ali, Pitomača NEMA svoje vinogorje!? Pitomača NEMA svoju vinsku cestu!? Pitomača spada u Slavoniju???
Pitomački identitet u petoj brzini nestaje negdje daleko na istok i gubi se u bespućima političkih odluka. Kako sad to?
Početkom godine dobili smo od Turističke zajednice općine Pitomača Javni poziv za uključivanje u projekt Pitomačke vinske ceste gdje su se pozvali zainteresirani vinogradari, vinari i vlasnici objekata na pitomačkom vinogorju te su mogli raspraviti kako se uključiti u taj projekt. Prema svim dosadašnjim saznanjima u pitomačko vinogorje spada Aršanj, Kladarski breg i Otrovanski breg.
Da bi se projekt Pitomačke vinske ceste uspješno ostvario potrebne su i neke zakonske izmjene među kojima je i legaliziranje objekata u goricama. Mogućnost legalizacije objekata omogućeno je nedavno donesenim izmjenama i dopunama Prostornog plana općine Pitomača (SKINI IZMJENE)
U ovom trenutku još uvijek sve radnje za ostvarenje Pitomačke vinske ceste teku po planu. Podravina i Pitomača je ionako poznata po svojim vinima, u našem vinogorju imamo i struju i vodu, a brojni vikendaši iz cijele Hrvatske kupili su vikendice na našim bregima dok su mnogi od njih odlučili živjeti i ostati u našem vinogradarskom kraju. Kvalitetu podravskih vina na izložbama i sajmovima potvrđuje Udruga vinogradara, voćara i podrumara “Aršanj” Pitomača koji godinama osvajaju i brojne medalje za svoje proizvode.
Pionir turističke ponude našeg vinogorja je vlasnik restorana „Royal“ iz Kloštra Podravskog koji posjeduje vlastiti vinski podrum i kušaonicu vina u «Vili Ančica» iz 1917.g. u Aršanju.
Organiziraju i grupne izlete pod nazivom "Upoznajte Podravinu".
Na samom početku Pitomačke vinske ceste smješteno je i naše najpoznatije obiteljsko gospodarstvo i restoran „Zlatni klas Otrovanec“ koji svojom etno ponudom postaje perjanica pitomačkog turističkog događanja. S ponudom vina pitomačkih vinogradara, mnogi programi Zlatnog klasa uključuju i posjet pitomačkom vinogorju.
Iz nepoznatih razloga pitomačka vinska cesta dobiva ime „Bilogorsko-Aršanjske staze“ i iz nikad objašnjenih razloga projekt Vinskih cesta Virovitičko-podravske županije mijenja termin u „vinsku os“. Također se pojavljuje i zbrka u samoj podjeli vinogorja na manja vinogorja.
IZVOR:VPŽ , "Vinogradarski predio naše županije, posjeduje, odnosno ima zacrtanu 'vinsku os', koja se proteže u pravcu istok - zapad i paralelna je cestovnom pravcu Podravskoj magistrali. 'Vinska os' zbog toga što bi, barem za sada, termin 'vinska cesta' bio preambiciozan za čitavo područje. 'Vinska os' se proteže prekrasnim krajolicima s brdima sa kojih se pružaju vidici na moderne nasada vinove loze, a u čijim se podnožjima nalaze klijeti i ugostiteljski objekti sa djelomičnom ili cjelovitom turističkom ponudom.
• Orahovačko vinogorje
• Slatinsko vinogorje
• Suhopoljsko vinogorje
• Vukosavljevica
• Pitomačko vinogorje "
U tom trenutku barem još postoji pisani zapis o pitomačkom vinogorju , makar i dijelu virovitičkog vinogorja.
Ali, po Pravilniku o vinogradarskim područjima (»Narodne novine« br. 96/03) pitomačko vinogorje spada u Vinogorje Virovitica, Podregija Slavonija, Vinogradarska regija Kontinentalna Hrvatska. Znači, kao vinogorje, naše pitomačko vinogorje NE POSTOJI!
Također, pošto smo po definiciju u Podregiji Slavonija, a po Pravilniku o vinogradima (»Narodne novine«, br 34/95) „Vinogradarska podregija je uže područje unutar regije na kojem se neki od čimbenika bitnih za uzgoj vinove loze razlikuju toliko da to utječe na veće razlike u prirodu i kakvoći grožđa i vina.“
Nigdje nije objašnjeno kako to da se pitomačka vina toliko razlikuju od kloštranskih ili đurđevečkih vina a koristimo iste bregove.
Naša Bilogora po tim zakonima i pravilnicima spada u Podregiju Prigorje – Bilogora, gdje se nalazi i Vinogorje Koprivnica – Đurđevac (Koprivnica, Sokolovac, Rasinja, Koprivnički Ivanec, Bregi Koprivnički, Novigrad Podravski, Đurđevac, Virje, Kloštar Podravski), dok je Pitomača smještena u Slavoniju i Vinogorje Virovitica (Virovitica, Suhopolje, Pitomača, Špišić Bukovica).
Nadalje, Virovitica je dobila svoju Vinsku cestu, Đurđevac također ima svoju vinsku cestu, a Pitomačko vinogorje je nestalo i postalo poljski put s imenom Pitomački vinski puti!? Te je premješteno iz Podravine u Slavoniju!? Postavlja se pitanje tko je odlučio da Pitomača NEMA svoje vinogorje, NEMA svoju vinsku cestu i po čijoj odluci je pitomački prostor ODCJEPLJEN iz Podravine u Slavoniju?
Brendiranje Pitomače i pitomačkog područja sve više postaje brendiranje Slavonije i nove Panonske regije dok Podravina ostaje samo u natuknicama navedena pri nabrajanju starih pitomačkih običaja i obilježja ljudi koji su nekad živjeli na ovim prostorima. Stare podravske klijeti polagano nestaju i ustupaju mjesto nekoj tuđoj regiji koja se nalazi tamo daleko na istoku Hrvatske. U podravskim klijetima je izmišljena „Kletijada“ koja se razvila u svima znani Glazbeni festival „Pjesme Podravine i podravlja“.
A danas nam kažu da smo pogriješili i da nismo ponosni podravci i kajkavci nego da kao i iločani s istoka Hrvatske smjemo proizvoditi i brendirati slavonska vina te s prijezirom odbaciti svoj kajkavski govor i podravsku povijest. Sadašnji načelnik Općine Pitomača u svojim izjavama često kaže da smo „malo mjesto u srcu Podravine, općina kruha, vina i pjesme“. Pa gdje je onda zapelo? Tko je probio podravsko srce Slavonijom?
Podravske šoderice - trailer
Režiju i scenarij potpisuje Goran Šafarek, kameru Goran Šafarek te koprivnički foto/video dvojac Andrej Bunić i Hrvoje Petrić
Film će biti premijerno emitiran u srijedu, 29. svibnja, 18.30. HTV 2
"Srednje Podunavlje - srce europske divljine".
Režija, scenarij, tekst i najveći dio snimaka: Goran Šafarek
Ne živi čovjek samo od kruha
U spomen Kino klub Slavica i Mirku Laušu (1926.-2005.)
Film snimljen 2004.godine. Ideja i realizacija Zdravko Jakupec.
