U organizaciji Općine Pitomača i pitomačke Turističke zajednice danas je na pitomačkoj Bilogori obilježen početak nove vinogradarske godine Vincekovo.Delegacija na čelu s vinskim biskupom Tomislavom Lovrekovićem obišla je Kladarski, Otrovanski i Aršanjski breg te poslije ceremonije zaželjeli vinogradima dobru berbu u ovoj godini.
Vincekovo 2009.Vinski biskup Tomislav Lovreković i načelnik pitomačke općine Željko Grgačić na Kladarskom bregu
Kaj je Vincekovo?
Sveti je Vinko zaštitnik vinara i vinogradara. Prema tradiciji, Vincekovo označava novu vinogradarsku godinu i drevni je običaj tog dana ići po prvi put u novoj godini u pohode vinogradu. Najprije se obreže nekoliko trsova vinove loze, nakon toga trsovi se okite domaćim kobasicama, sa željom da i grožđe bude rodno, lijepo i zdravo kao i kobasice, a zatim se trsovi blagoslove, zaliju vinom i uz govor zaželi da vinograd u nastupajućoj godini donese obilan urod i dobro vino.
 
Povijest blagdana:In vino veritas
Blagdan Sv. Vinceka koji se u hrvatskim pučkim običajima obilježava 22. siječnja rezidbom trsova, kićenjem čokota slasnim kobasicama, zalijevanjem vinove loze lanjskim vinom, a sve uz pjesmu i proštenje, samo je jedan od pet vinogradarskih svetaca uz Sv. Juraja (13. travnja), Sv. Ivana Krstitelja (24. lipnja), Sv. Mihovila (29. rujna) i Sv. Martina (11. studenog), no opet Vinogradarima jedan od najznačajnijih. Sv. Vinko, španjolski svetac, kažu povijesni izvori, nije imao nikakve veze s vinom, no porijeklo njegova imena i dan kada se obilježava, vinogradare je podsjetio na početak radova u goricama i na početak nove vinogradarske godine.
Tada bi se molilo zaštitnika za dobar urod, zaštitu od bolesti, tuče, mraza i sličnih nepogoda, a odrezane grančice loze nosile bi se kući da bi se nakon njihova pupanja u proljeće predvidjela berba grožđa. Nijedna poljoprivredna proizvodnja ne ovisi toliko o vremenu i vremenskim prilikama ili volji Božjoj, kao vinogradarska. Statistički je utvrđeno da u 10 vinogradarskih berbi, tek jedna se može nazvati vrhunskom, stoga su vinogradari na Vincekovo puni nada, želja i molitva u iznad prosječnu berbu.
Božji nektar, kako ga još neki nazivaju, jedno je od najinterancionalnijih riječi, a potječe od sanskrtske riječi «vena», što znači "prijateljski". Hititi su ga zvali ween, stari Grci woinos ili oinos, Latini vinum, Talijani, Španjolci i Slaveni ga zovu vino, Francuzi vin, Židovi vayin, Sabinjani su ga zvali wayn, Arapi ga nazivaju wa-yn, Nijemci wein, a Anglosaksonci wine. Dobro vino je povezalo mnoge ljude i narode, inspiriralo umjetnike, ali i političare, izazivajući veselje i vedrinu…jedino od onog lošeg vina sutradan bi znala boljeti glava, no, vele, za glavobolju nikad ne treba kriviti takvo vino, već onoga tko ga je lošim napravio.
Zato vinogradari, nek vam je plodna i vinorodna Nova vinska godina, nek su vam kleti i podrumi puni zdravoga vina i veselog društva, a Sv. Vincek nek vas čuva od: hude zime, pramaletnoga mraza, peklenske vrućine, deždevitoga leta, pirike i sakoječkoga drača, peronospore ljute, filoksere lisne, tuče ledene, strele nebeske, jognja žarečega, žulof krvavih, žeđi kre lagvov, napasnih međašic, praznih lagvov i maloga prihoda.
 
Vincekovo 2009.Turistička zajednica Općine Pitomača kao organizator ove zanimljive manifestacije na pitomačkoj Bilogori
Vinske narodne mudrosti
Vino je vaga na kojoj se važu ljudi. (Njemačka)  | | Sv. Vinko - Vincekovo |
Pij vino, ali neka ono ne popije tebe. (Rumunjska)
Vino i nijemog pretvara u slavuja. (Armenska)
Vino ne sjedi u glavi kao u bačvi. (Bugarska)
Kad vino tone, riječi plivaju. (Engleska)
Bio Ivan, pa postao balvan, a svemu tome krivo vino. (Ruska)
Vino ulazi u srce, kao tigar u šumu. (Vijetnamska)
I Bog bi bio dobre volje, kad bi vino pio. (Slovenska)
Bolje je mutno vino, nego bistra voda. (Talijanska)
Vino daje dobru volju, al ne i pamet bolju. (Hrvatska)
Svaki pravi vinogradar koji drži do sebe i svog truda, otputit će se za Vincekovo u gorice, svome vinogradu; vrijedi to i za vikendaše koji imaju tek brajdu. Sveti je Vinko danas, jedan od pet zapovijedanih vinogradarskih blagdana uz kojeg je i precizno propisan obred koji valja obaviti. Pa dakle, bez obzira na studen, dubok snijeg ili kadkad i raskvašenu zemlju, mora se doći do trsa; tu će gazda ritualno odrezati nekoliko, uglavnom tri grančice s tri pupa, koje će potom staviti negdje u kući uz prozor da bi se nagađalo, kad grančice potjeraju, kakva će biti godina.
Orezani se trs potom obredno poškropi - "krsti" starim vinom te se izvjese kobasice, koje znakovito naznačuju želju za plodnošću i dobrim urodom. Sve je to po pučkoj navadi praćeno pjesmom i svirkom, a kako pravi domaćini nikada ne idu u vinograde sami, to će odmah počastiti nazočno društvo. Kuša se i staro i mlado vino, po potrebi i nadolijevaju bačve, priprema slastan zalogaj već prema običajima kraja, od pečene slanine, preko šarana do srnećeg paprikaša. Jasno da se takva zabava protegne i do duboko u noć.
U nas je slavljenje Vinkova, Vincekova, Vincekuše uobičajeno u kontinentalnim vinogorjima,tek ponegdje se javlja i u primorskim područjima. I valja odmah reći da ima malo uporišta u religiji, odnosno kršćanstvu, jer nisu nađene nikakve veze sa životopisom sv. Vinka i vinskih poslova i običaja. Bit će da je riječ o kakvom pretkršćanskom, poganskom običaju, odnosno poganskim svetkovinama poljodjelaca, jer je ovo razdoblje kad počinje novi ciklus poljoprivrednih radova, kad kreće vegetacija. Kao što je Martinje drevna proslava završetka te godine.
izvori:Ministarstvo poljoprivrede,Vinogradarstvo.com
fotografije:fotoBegović
|
